Međunarodni dan žena obilježava se u spomen na borbu žena za spolnu jednakost u društvu, o kojoj se
intenzivno govori i u današnje vrijeme. Već 1911. godine Dan žena obilježilo je više od milijun ljudi diljem svijeta. Naime, 1908. u New Yorku se dogodio veliki prosvjedni marš u kojem je sudjelovalo oko 15 tisuća žena. Cilj im je bio izboriti se za pravo glasa, jednake plaće s muškarcima te kraće radno vrijeme. Ovaj dan je zapravo izdanak feminističkih pokreta, koji su se intenzivirali na europskom Zapadu industrijskom revolucijom.
U spomen na feminističku borbu za jednakopravnost spolova danas se obilježava Međunarodni dan žena. U drugoj polovici 19. stoljeća javile su se inicjative u kojima su žene vapile za izjednačavanjem plaća, pravom glasa na izborima, kao i skraćivanjem radnog vremena. Industrijskom revolucijom koja se dogodila na Zapadu u to doba, strojevi su preuzeli teške poslove od muškaraca, tako da je jedina prirodom uzrokovana prednost snažnijeg spola dokinuta. Osmi ožujak se službeno obilježava od 1917. godine. SAD, točnije New York mjesto je iz kojeg se lavina zakotrljala.
Ishodišna 1857. godina
Prva uopće poznata pobuna ‘nježnijeg spola’ pokrenuta je na 8. ožujak 1857. godine u New Yorku, kada su radnice mahom tekstilog, ali i drugih industrijskih pogona željele dići glas protiv ugnjetavanja. Prosvjednice su napadnute i rastjerane od strane policije. Gušenje protesta nije obeshrabrilo žene, pa su dvije godine kasnije osnovale i prvu udrugu za borbu za prava žena. Upravo u ovakvim prosvjedima, ali i udrugama stvorio se i izdanak feminističkog pokreta.
Iz godine u godinu nastavljale su se na 8. ožujka pobune protiv neravnopravnog društvenog sustava. Posebno se istaknuo prosvjed iz 1908. godine kada je 15 tisuća žena održalo prosvjedni marš u New Yorku, a zahtjevi su bili uglavnom isti kao i u prethodnim pokušajima pravo glasa, izjednačavanje plaća s muškarcima i skraćivanje radnog vremena.
Inicjative žena u SAD-u zapažene su i u Europi, pa je 2010. godine Druga Internacionala (organizacija socijalista i radničkih partija) organizirala prvu međunarodnu konferenciju žena u Kopenhagenu. Tada je proglašen Međunarodni dan žena, na prijedlog ugledne njemačke socijalistice Klare Cetkin. No, datum tada nije utvrđen. No, ipak naredne je godine u Austriji, Danskoj, Njemačkoj i Švicarskoj više od milijun ljudi obilježilo Dan žena.
Pravo glasa na izborima
Zanimljivo da su neke zemlje unatoč ranim inicjativama za opće pravo glasa, vrlo kasno uvele ovu odredbu. Najfascinantniji primjer je Švicarska, gdje su žene dobile pravo glasa tek 1971. godine, a primjerice u Švedskoj već 1909. Treba naglasiti da su postojali različiti stupnjevi unutar ovog zakonskog akta, pa su tako negdje žene dobile na lokalnoj razini pravo glasa i 40 godina prije, nego na nacionalnoj razini.
S druge strane u apsolutističkim monarhijama, pravo glasa nije ovisilo o spolu, nego o društvenom statusu. Prva zemlja svijeta koja je dala puno pravo glasa ženama je Novi Zeland 1893. godine.
