Na studiranje potrošimo pet, a neki i više godina života, utučemo mnogo novaca i truda, a u zadnje vrijeme nekima se čini da je sve to uzalud. Iako je situacija na tržištu rada nemilosrdna, ako ikad pomislite kako studiranje nema smisla, u krivu ste. Postoje čak i zdravstveni razlozi zbog kojih se isplati ići na fakultet.
Iako studiranje često zadaje glavobolje, u konačnici ono je dobro za vaše zdravlje. Osim što ćete se psihički osjećati bolje nakon što završite faks, i fizičko zdravlje će profitirati.
Stimulacija mozga
Ukoliko ga ne treniramo, mozak se neće razvijati. Izazovi s kojim se susrećemo na faksu stimuliraju moždane vijuge, pa se aktivnosti mozga i njegove performanse povećavaju. Medicinski časopis ‘Neurology’ nedavno je objavio istraživanje koje dokazuje kako studiranje itekako potiče mozak na aktivnost, čime se smanjuje zaboravljivost, a posebno rizik od sve raširenije Alzheimerove bolesti koja pogađa starije. Jedna od šest osoba nosi rizik od te bolesti, a pokazalo se da osobe koje su visoko obrazovane, ako postanu dementne, budu to u nižem stupnju nego one koje nisu.
Povećanje kognitivnih rezervi
Osobe koje studiraju učenjem stvaraju određene kognitivne rezerve koje kasnije dobro dođu ukoliko osoba razvije demenciju. Tako je jedno istraživanje pokazalo da osobe koje su studirale ili su se svakodnevno bavile poslom koji stimulira mozak, kasnije odlično funkcionirale iako je njihov mozak pokazivao znakove demencije. Te su se osobe mnogo bolje snalazile u životu od osoba s jednakim promjenama na mozgu, a koje su imale samo prosječno školovanje i prosječan posao koji ne zahtjeva veću kognitivnu angažiranost. U konačnici, znanstvenici su zaključili da studiranje očvršćuje mozak i stvara kognitivne rezerve koje se aktiviraju kasnije u životu.
Volontiranje
Mnogi studenti tijekom i poslije studiranja volontiraju u raznim udrugama, pomažu isključenima iz društva i slično, stoga postižu određenu psihološku ravnotežu i zadovoljstvo.
Niži krvni tlak
Viši stupanj obrazovanja povezan je sa nižim krvnim tlakom, pokazala je tridesetogodišnja studija na odsjeku za psihologiju Sveučilišta Carnegie Mellon. Osobe koje su pohađale fakultet imaju u krvi nižu razina kortizola, hormona zaslužnog za stres, od osoba sa prosječnom edukacijom. Studija iz 2008. čak govori o tome da su među osobama koje imaju diplomi manje rašireni tumori prostate, crijeva, dojki i pluća.
