Zašto je u Hrvatskoj ponos ići u gimnaziju, a sramota upisati strukovnu školu?
Skoro 10 dana provela sam u Lyonu u Francuskoj na međunarodnom natjecanju strukovnih vještina i zanimanja – WorldSkills. Ono što sam ondje vidjela i doživjela, način na koji ljudi iz 70 različitih zemalja dolaze na natjecanje kako bi navijali za svoje natjecatelje te pustili koju suzu kada osvoje medalju, neusporedivo je sa stavom koji prevladava prema mladim ljudima u Hrvatskoj koji odluče upisati strukovnu školu ili se baviti zanatom. A natjecatelji, čija je maksimalna dob 24 godine, su radili čuda sa svojim rukama koje zaslužuju divljenje.
Foto: Canva
‘Nisi imala dosta bodova za gimnaziju pa si morala upisati ekonomsku?’, ‘a dobro, nisu svi za fakultet, u trogodišnjim strukovnima se ionako ništa ne uči’, ‘kako misliš imati neku perspektivu u životu s tri godine srednje škole za keramičare?’. Ovo su samo neka od pitanja koja sam se naslušala u srednjoj školi. A najgore izjave oko učenika koji su upisali strukovne škole, posebice one trogodišnje i koje su dolazile od samih profesora, ne želim ni napisati.
Praćenje međunarodnog natjecanja u strukovnim vještinama je nešto što bi svi trebali iskusiti
Tako da, htjeli mi to sebi priznati ili ne, u kući čiji je sin ili kćer uspio upisati gimnaziju slijedi slavlje, a kuću gdje je nečije dijete upisalo strukovnu školu obavije nevidljivi veo sramote. Zato jer ‘pametna’ djeca upisuju gimnazije, a ‘glupa’ djeca upisuju neku struku. Takve predrasude uništavaju bilo kakvu perspektivu djeci u strukovnim zanimanjima u kojima bi trebali brusiti svoj zanat i kroz srednju školu proći s jednakim pohvalama kao i gimnazijalci.
Kada bi strukovne učenike, kuhare, vodoinstalatere, ugostitelje, trgovce i sve ostale, dočekali kao što su ih dočekali na međunarodnom natjecanju strukovnih vještina i zanimanja u Lyonu – WorldSkills, perspektiva našeg društva prema njima drastično bi se promijenila. I to na bolje.
Na natjecanje su dolazili navijači iz Kine, Singapura, Švicarske…
Više od 1.400 mladih ljudi do 24 godine, od učenika do studenata, sudjelovalo je na natjecanju u 62 discipline. Od varenja pa do krojačkih vještina, mladi ljudi iz svih krajeva svijeta natjecali su se tko je bolji u svojoj strukovnoj disciplini. Upravo su na ovogodišnjem svjetskom natjecanju dominirali Kinezi. Njihova predanost u svakoj disciplini, bilo to postavljanje električnih instalacija ili programiranje 3D videoigara, je nevjerojatna.
Neki su se za to natjecanje pripremali tri godine kako bi bili najbolji u svojoj struci. A njihovi navijači, koji su došli u Francusku čak iz Kine kako bi navijali za njih, s transparentima i zviždaljkama, bili su najglasniji u halama gdje se održavalo natjecanje. Mnogi su, kada su vidjeli kakvu su podršku dobili, na završetku natjecanja pustili i suzu. Zašto je u Kini ponos vratiti se s medaljama iz strukovnih zanimanja, a u Hrvatskoj je situacija obrnuta?
Hrvatska je imala devetero predstavnika, a mi smo ih pratili tijekom cijelog natjecanja
I naša je zemlja imala čak devetero predstavnika na tom natjecanju, a 20-godišnji medicinski tehničar Dino Brkić osvojio je čak dvije medalje za natjecanje u svojoj disciplini Zdravstvena i socijalna skrb. Predstavnike smo imali još u sedam disciplina. Monika Cerovski natjecala se u kategoriji grafičkog dizajna, Lukrecija Novaković u hotelskoj recepciji, Leon Dragović u IT organizaciji mrežnog sustava, Patrik Perčinić u IT softverska rješenja za poslovanje, Lucija Uroić i Erik Braun u autonomnoj mobilnoj robotici, Martina Horak u modnoj tehnologiji i Lea Paska u cvjećarstvu.
Na natjecanje su dospjeli zahvaljujući organizaciji Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, a mi smo pratili njihov cijeli put na međunarodnom natjecanju. No, kada bi strukovne škole pripremale učenike, a fakulteti studente, kako se pripremaju u Kini, možda bismo ih slali više jer svaka mlada osoba koja je dobra u svom zanatu zaslužuje imati obrazovanje koje ga može pripremiti za takvo natjecanje. Kako je to sve izgledalo možete pogledati u videu ispod.
*Komentar je stav autora i ne održava stav redakcije
