Zašto upisati gimnaziju? ‘Najbolje te pripremi za maturu i faks, i to ne samo u Hrvatskoj’
Gimnaziju je bolje upisati jer s 14, 15 godina ne znaš što želiš. Pritom, najbolje te pripremi za maturu i faks, a preko ljeta nemaš obveznu praksu nego si slobodan raditi što želiš i na čemu želiš. Tri su to, u kratkim crtama, argumenta zašto upisati gimnaziju, a ne strukovnu školu sada kada brojni osmaši prolaze kroz proces upisa u srednje.
Ilustracija: Unsplash
Duje i Ramona, gimnazijalac i strukovnjak, novinari na portalu srednja.hr, u posljednjoj su epizodi Redakcija podcasta sučelili svoje argumente vezano za to koju je srednju školu bolje upisati. Svatko od njih iznio je po tri argumenta koji idu u prilog tipu škole koji su oni završili.
S 14 ili 15 godina ne znaš što želiš raditi u životu
U prvom redu, kako je istaknuo Duje, gimnazija je bolji je izbor jer s 14 ili 15 godina koliko učenici imaju kad upisuju srednju, realno ne znaš što želiš raditi u životu. I on se sam premišljao hoće li u računalnu strukovnu školu ili gimnaziju. Odabrao je gimnaziju i to je ispao bolji izbor jer je na kraju završio studij filozofije.
Gimnazija daje opće obrazovanje, možeš se djelomično opredijeliti za jezični, matematički, klasični, prirodoslovni ili opći smjer, ali ne moraš odrediti svoje zanimanje. Gimnazija, ma koju da odabereš, najbolje te pripremi za maturu i faks. Danas, kada većina ljudi upisuje neki studija nakon srednje, priprema za maturu i opće znanje s kojim će lakše riješiti prijemne je svakako prednost.
@srednja_hr Zašto upisati gimnaziju? Ovo su glavne prednosti, a više pročitajte na linku u opisu profila ☝ #srednjahr #srednja #srednjaskola #skola #gimnazija #strukovnaškola #gimnazijalacvsstrukovnjak #gimnazijalac #strukovnjak
Mogu na Cambridge ili Oxford
I ne samo to, oni najbolji učenici mogu na natjecanjima ostvariti sjajne rezultate i postati dobitnici Oskara znanja. To su u pravilu gimnazijalci, a temeljem svojih istaknutih rezultata mogu dobiti priliku upisati se na prestižna svjetska sveučilišta kao što su Cambridge, Oxford ili Harvard.
Na koncu, učenici koji idu u gimnaziju nemaju obveznu praksu. To znači da kao gimnazijalac, iako marljivo učiš i radiš tijekom godine, imaš slobodno ljeto. Možeš ga, ako ti to prilike dozvoljavaju, provesti odmarajući i baveći se hobijima. No, možeš i raditi neki sezonski posao, tako dobiti praksu i zaraditi svoj novac. Učenici u strukovnim školama često preko ljeta odrađuju praksu, a ona nije uvijek plaćena.
Cijeli podcast, odnosno sučeljavanje gimnazijalac vs. strukovnjak, pogledajte u videu na platformi Youtube ili poslušajte na platformi Spotify.
