Zastupnica SDSS-a prozvala Fuchsa: Ukidate odjeljenja u kojima se nastava izvodi na srpskom
Današnja sjednica Hrvatskog sabora započela je Aktualnim prijepodnevom u sklopu kojeg premijer Andrej Plenković i njegovi ministri odgovaraju na pitanja saborskih zastupnika. Tom je prigodom zastupnica SDSS-a, Dragana Jeckov, prozvala ministra za, kako kaže, ukidanje pojedinih strukovnih programa. Tvrdi i da su u jednoj vukovarskoj srednjoj školi ukinuti razredni odjeli u kojima se nastava izvodi na srpskom jeziku i ćiriličnom pismu.
Jeckov i Fuchs na aktualcu u Saboru|screenshot: YouTube
Hrvatska se i ove godine nada još jednoj uspješnoj turističkoj sezoni, što bi značilo da će postojati i potreba za većim brojem radnika u tom sektoru, istaknula je tijekom aktualnog prijepodneva Dragana Jeckov, zastupnica Samostalne demokratske srpske stranke (SDSS). Njeno pitanje bilo je namijenjeno ministru znanosti i obrazovanja, Radovanu Fuchsu, a odnosilo se na upis učenika u neka deficitarna zanimanja. Prilikom aktualca iznijela je i tvrdnje da je Ministarstvo odobrilo ukidanje razrednih odjela u kojima se nastava izvodi na srpskom, a riječ je o deficitarnim programima.
– Čitamo da će doći do značajnih promjena kada je u pitanju sustav obrazovanja, koji će sada biti prilagođen potrebama tržišta rada. Ako to sve skupa znamo, recite mi koji su razlozi ukidanja pojedinih strukovnih zanimanja, kao što su, primjerice, konobari, slastičari, hotelijersko-turistički tehničari, mesari, koja se događaju u pojedinim školama, ako govorimo upravo o deficitarnim i prijeko potrebnim zanimanjima, pitala je Jeckov.
Vlada želi povećati udio učenika u gimnazijama
Ministar Fuchs ističe da je strukovno obrazovanje vrlo kompleksni dio obrazovanja. Kaže i da u Hrvatskoj postoji percepcija da bi trebalo čim više usmjeravati učenike na strukovna obrazovanja, ali da je upravo to drugačije od onoga kako strukovno obrazovanje funkcionira na razini EU, ali i šire.
– U Hrvatskoj negdje oko 70% učenika koji završavaju osnovnu školu, upisuje neki oblik strukovnog obrazovanja, dok svega 30% upisuje gimnazijske programe. Na razini Europe oko 55% učenika upisuje gimnazijske programe, oko 45% strukovne, a od tih strukovnjaka svega četiri do šest posto nastavlja kasnije visokoškolsko obrazovanje. U Hrvatskoj od tih 70% koji upišu strukovno obrazovanje gotovo 90% polaže ispite državne mature i upisuje neki oblik visokog školstva, odgovara Fuchs.
Naglašava kako oni tako, nakon srednje, ne završe na tržištu rada nego ostaju u sustavu obrazovanja.
– To nije najsretnije rješenje. Naravno da tko želi, može upisivati studij, međutim, kasnije se pojavljuju problemi u visokoškolskom obrazovanju. Upravo u tom segmentu učenika, odnosno studenata, koji dolaze iz sustava strukovnog obrazovanja imamo najviši broj onih koji odustaju od daljnjeg studija i onih koji ponavljaju godine zbog onog dijela općeobrazovnih predmeta koji ipak nisu tako zastupljeni u strukovnom obrazovanju, kao što su u gimnazijskom, istaknuo je Fuchs.
Podsjetio je da se Vlada kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti obvezala promijeniti taj trend u korist gimnazijskih programa.
– Želimo stimulirati upis djece kroz određeni period da se on podigne s 30 barem na 35%. U strukovnom obrazovanju moramo napraviti čitav niz promjena, kako samih programa koji se izvode, jednako tako i okrupnjivanje i povećavanje pojedinih razreda, jer u ovom trenutku prosječni razredi su negdje na 19 učenika. Optimum je 22, a minimalni broj učenika je 20, a maksimalni 26, mi smo ispod minimuma koji je propisan državnim pedagoškim standardom.
Jeckov: ‘Ukidaju se ona odjeljenja u kojima se nastava odvija na srpskom jeziku i ćiriličnom pismu’
Kaže i da, kada se radi plan upisa u srednje, treba voditi računa o broju učenika koji izlaze iz osnovnih škola, razrednih odjeljenja, broju djece i dostupnosti programa.
– Ne možemo dozvoliti da imamo čitav niz rascjepkanih sličnih, srodnih programa u kojima je upisano jedno, dvoje ili troje djece. Naravno da je plan upisa, koji je sada na javnoj raspravi, rađen u suradnji i sa školama i sa županijama, odnosno osnivačima. Prijedlog je bio da se planira negdje 46 i pol tisuća djece, iako će ove godine iz osnovnih škola izaći 39 tisuća učenika. Naravno da se uvijek planira više zbog ponavljača i prelazaka, ali ovoliko preplaniranje nije dobro.
Zastupnica Jeckov je, kroz izražavanje nezadovoljstva odgovorom, ministru rekla da očito nije obaviješten da je njegovo Ministarstvo odobrilo ukidanje koje se događa u Srednjoj strukovnoj školi ‘Marko Babić’ u Vukovaru, gdje su, tvrdi, ukinuta neka tržištu potrebna zanimanja.
– I to, zamislite ironije, ukidaju se ona odjeljenja u kojima se nastava odvija po modelu A, na srpskom jeziku i ćiriličnom pismu. Moja dužnost je kao zastupnice, ako vas već nisu informirale vaše stručne službe, da vas ja na to upozorim, zaključila je Jeckov.
