Zastupnici oporbe u Saboru predstavili plan za škole bez nasilja, evo što sve traže od Vlade
Zastupnici Kluba Možemo!, Ivana Kekin i Damir Bakić, u Saboru su predstavili plan za škole bez nasilja. Navode kako je potreban zajednička reakcija više ministarstava, ne samo Ministarstva obrazovanja. Među ostalim, Ministarstvo zdravstva, ističu, trebalo bi se uhvatiti u koštac s mentalnim zdravljem djece i mladih za koje smatraju da je najslabija karika zdravstvenog sustava. Ključna zadaća Ministarstva obrazovanja je riješiti problem vršnjačkog nasilja, dok bi MUP trebao krenuti s programima osvješćivanja o opasnostima posjedovanja oružja.
Ilustracija: Pexels | Unsplash | montaža srednja.hr
– Kako bi se naša djeca u školama osjećala sigurno, vidljivo i dobro, nužna je izrada i provedba dugoročne, međusektorske strategije izgradnja škola nenasilja. Da bismo to postigli, potrebna je zajednička, energična reakcija Ministarstva zdravstva, Ministarstva znanosti i obrazovanja, Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike i Ministarstva unutarnjih poslova, tim su riječima zastupnici Kluba Možemo! Ivana Kekin i Damir Bakić započeli jučerašnju konferenciju za medije u Saboru.
Kakein: ‘Mentalni poremećaji djece i mladih unazad godinu dana skočili za gotovo 300 posto’
Na njoj su iznijeli plan za škole bez nasilja i pobrojali koje bi korake trebalo poduzeti svako od navedenih ministarstava. Kekin, inače psihijatrica, istaknula je kako su tragični prošlotjedni događaji u susjednoj Srbiji, kao i nedavni slučajevi vršnjačkog nasilja u hrvatskim školama ponovno podsjetili na iznimno zabrinjavajuće statistike o mentalnom zdravlju djece. One, istaknula je, pokazuju da su mentalni poremećaji djece i mladih unazad godinu dana skočili za gotovo 300 posto. Na procijenjenih 50 tisuća djece u potrebi za mentalnom skrbi, Hrvatska ima tek 56 dječjih psihijatara u cijeloj zemlji.
Klub Možemo! pozvao je, navode u priopćenju, Ministarstvo zdravstva da prepozna da je mentalno zdravlje djece i mladih najslabija karika zdravstvenog sustava. Traže da se, shodno tome, razviju kvalitetni screening programi kako bi se teškoće mentalnog zdravlja uhvatile na vrijeme. Još je važnije, naglašavaju iz Možemo!,nakon toga osigurati sustav ranog i adekvatnog odgovora na poremećaje mentalnog zdravlja, ali i destigmatizaciju liječenja poremećaja mentalnog zdravlja.
– Kako bi se odgovorilo na nedovoljan broj dječjih psihijatara u sustavu javnog zdravstva, MIZ mora povećati raspisivanje specijalizacija iz područja dječje psihijatrije, ali i deinstitucionalizirati skrb za mentalno zdravlje, po ključu da se dostupna i besplatna skrb može dobiti i van zdravstvenih ustanova. Uz to, potrebno je implementirati preventivne programe za mentalne, emocionalne i ponašajne probleme kod djece i mladih te programe promocije mentalnog zdravlja. Ministarstvo znanosti i obrazovanja bi pak odmah trebalo krenuti u ozbiljno suzbijanje vršnjačkog nasilja u školama kroz preventivne, interventne i mjere monitoringa i evaluacije, priopćeno je iz Kluba Možemo!.
Ministarstvo mora pravovremeno reagirati na vršnjačko nasilje
Bakić je na konferenciji istaknuo kako, u programima prevencije, MZO u osnovnim i srednjim školama treba kontinuirano provoditi kampanje s ciljem osvještavanja svih prisutnih oblika nasilja: tjelesnog, verbalnog, izolacije i online nasilja. Potrebno je, istaknuli su iz Možemo, dodatno obrazovati stručni kadar za prepoznavanje svih oblika međuvršnjačkog nasilja i metoda nenasilnog rješavanja sukoba. Važno je, navode i aktivno uključiti roditelje u proces edukacije i prevencije nasilja, te konačnim uvođenjem građanskog odgoja u kurikulum obrazovati učenike o temama ljudskih i dječjih prava, razumijevanju razlika između sukoba i nasilja, te razumijevanju različitosti u svrhu osnaživanja djece i mladih za aktivan odnos prema svom okruženju i reagiranju na nasilje.
– Također, mjere intervencije MZO moraju uključivati pravovremeno reagiranje na vršnjačko nasilje, uspostava jednostavnog i sigurnog modela prijavljivanja međuvršnjačkog nasilja u školi, te osiguravanje psihološke pomoći za djecu uključenu u međuvršnjačko nasilje unutar škole, jer polovica škola nema psihologe, upozorio je Bakić i dodao da je nužno i pratiti te analizirati parametre koji su povezani s vršnjačkim nasiljem za svaku pojedinu školu.
Uvođenje cjelodnevne nastave prava je prilika za promjene
Bakić je rekao kako to nije izvedivo bez dva ozbiljna strukturna zahvata u obrazovnom sustavu koji su nužni kako bi se smanjila količina pritiska i stresa kojoj su učenici i općenito mladi izloženi, posebno kako bi se smanjio pritisak kojeg generira sam sustav. Prvo je osiguravanje, odnosno sufinanciranje dodatnih pristupačnih sadržaja za mlade kako bi mogli konstruktivno provoditi svoje slobodno vrijeme – obavezno na nacionalnoj razini.
– Uvođenje cjelodnevne nastave prava je prilika da snažno reafirmiraju različite aktivnosti i programi, kreativne radionice, aktivnosti u umjetničkom polju, popularno-znanstveni programi, sportski programi – osobito kroz jačanje organiziranog školskog sporta. Sve te aktivnosti su važna poluga u jačanju kohezije, zajedništva, osjećaja pripadnosti, konačno u povećanju udjela žive socijalne interakcije učenika, naspram one digitalne, tumači Bakić i dodaje kako je nužno provesti stvarnu reformu obrazovnog sustava koja će konačno dokinuti apsurdne programe u kojima učenici imaju više predmeta nego sati u danu.
Možemo: Treba ukinuti sustav vrednovanja u kojem se uspjeh evaluira prosjekom iskazanim u drugoj decimali
U Možemo! smatraju i da je potrebno je ukinuti sustav vrednovanja u kojem se uspjeh evaluira prosjekom iskazanim u drugoj decimali, već sustav mora omogućiti vertikalnu protočnost i odabir škole, odnosno fakulteta, bez da je nužno imati petice iz svih 14 ili 15 predmeta i još k tome dvije-tri medalje s državnih natjecanja.
Zastupnici Možemo! na konferenciji za medije predlažu aktivnosti i za Ministarstvo unutarnjih poslova. Prvo, da provedu kampanju kroz koju će građane osvijestiti opasnostima posjedovanja oružja. Traže i da se oživi inicijativa povrata i otkupa legalnog i ilegalnog oružja kroz medijsku kampanju i osigura sredstva nagrađivanja za svaki vraćeni komad oružja. U Možemo! smatraju i kako bi bilo dobro da se revidiraju kriteriji za odobravanje dozvola za držanje osobnog oružja iz razloga osobne sigurnosti.
Bakić i Kekin na kraju su istaknuli su kako je izgledno da ukoliko kao zemlja ozbiljno pristupimo problemu vršnjačkog nasilja da ćemo imati skok otkrivenih slučajeva vršnjačkog nasilja, zbog čega je neophodno da Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike ojača kapacitete centara za socijalnu skrb za rad s djecom koja vrše nasilje i njihovim obiteljima.
O učenicima, mentalnom zdravlju i nasilju razgovarali smo u posljednjoj epizodi našeg podcasta s psihologinjom Natašom Jokić Begić, poslušajte ga u nastavku:
