Završili zdravstvene škole i studije, a država im ne da raditi: ‘Samo želimo da nas se čuje i doživi’
Osobe koje završe školu ili studij zdravstvenog usmjerenja obvezne su položiti državni stručni ispit. Kako bi mu pristupile, najprije trebaju odraditi pripravništvo. I tu dolazi do problema. Kvota za korištenje mjere pripravništva, koju raspisuje Ministarstvo zdravstva za 2020. je određena tek u rujnu i višestruko je manja od broja učenika i studenata koji su završili zdravstvene škole, odnosno studije. Pa mnogi od njih nezaposleni na pripravništvo čekaju i po nekoliko godina.
Foto: Unsplash
Josipa Maras najprije je završila srednju medicinsku školu, a potom i studij na kojemu je stekla titulu prvostupnika fizioterapije. No, zaposliti se ne može jer prvo treba položiti stručni ispit, a prije toga i završiti pripravništvo. I tu nastaje problem, kvota za tu mjeru koju svake godine raspisuje Ministarstvo zdravstva daleko je manja od stvarnog broja osoba koje završavaju zdravstvene škole.
Čekaju i po nekoliko godina na obavljanje staža
– Početkom svake godine određuje se kvota za broj pripravnika u zdravstvu. Problem nije samo ove godine, već i prijašnjih godina jer budući pripravnici čekaju po godinu, dvije pa čak i tri na obavljanje pripravničkog staža. Ove godine je nastao malo veći problem jer su kvote izrazito male, puno manje za razliku od prijašnjih godina iako je i onda bilo teško dobiti pripravništvo. Inače se natječaji krenu raspisivati već u prvoj polovici godine. Ove godine se to pokrenulo tek prije nekoliko tjedana, kaže nam Josipa.
Budući pripravnici okupili su se i u Facebook grupu ‘Priravnici u neizvjesnosti’ te ističu kako je kvota od 170 pripravnika, koju predlaže Ministarstvo zdravstva za ovu godinu, vrlo mala.
– Primjerice KBC Rijeka je prošle godine dobio odobrenje za 50 pripravnika, a ove godine tek za njih pet. To se može provjeriti i na njihovim stranicama, jer im je natječaj za pripravnike trenutno raspisan. Ostali klinički bolnički centri su također dobili odobrenje za po pet pripravnika, no tek trebaju raspisati natječaj, kao i kliničke bolnice, otprilike četiri pripravnika i opće bolnice koje su dobile po jednog pripravnika, prepričava nam Josipa.
Situacija je ove godine lošija nego ikad prije
Žaloste ju, dodaje, ove brojke zbog kojih je sada tisuće mladih koji su završili zdravstvene škole i studije u problemu.
– Zdravstvenih škola i fakulteta na razini cijele Hrvatske ima jako puno, u koje ulaze različite zdravstvene struke. Ne znam kako je uopće moguće da se sustav tako odnosi prema budućim zdravstvenim djelatnicima, pogotovo sada u doba pandemije. Ponavljam, prošlih godina je situacija također bila loša, iako je bilo puno više otvorenih mjesta za pripravnike nego ove godine. Po meni nije normalno da se osoba trudi oko svog školovanja i da nakon njega minimalno godinu dana (puno njih i duže) mora sjediti doma i čekati neki natječaj, koji možda ne bude ni dobio, smatra Josipa.
Često si, dodaje, postavlja pitanje – zašto budućim zdravstvenim djelatnicima nije osiguran pripravnički staž, ako je on obavezan? Ona je čak, zbog nemogućnosti zaposlenja s višom stručnom spremom, odlučila odraditi pripravnički staž sa svojim srednjoškolskim zvanjem medicinske sestre.
– Na to me potaknula i činjenica da medicinskih sestara/tehničara fali u velikom broju, a ja stvarno jako volim taj posao. Tu nastaje problem, jer kako bi uopće ispunjavala uvjete za pripravništvo, moram biti šest mjeseci prijavljena u evidenciji nezaposlenih zbog toga što idem s više stručne spreme na nižu, tako stoji u pravilniku. Drugi problem je što medicinske sestre po novom programu ne moraju obavljati pripravnički staž, no ja sam zadnja generacija koja je išla u školu za medicinske sestre/tehničare četiri godine, tako da ga ja moram obaviti. Natječaji se užasno slabo raspisuju, a svake godine ima nas koji želimo odraditi pripravništvo kao medicinske sestre/tehničari. Ja, evo, čekam godinu dana kako bih radila kao medicinska sestra u doba dok sestara i tehničara masovno fali, što se naglašava i u medijima. Bolnice često ni ne popune broj radnih mjesta koje su tražile na natječaju, no ja se ne mogu javiti jer ne ispunjavam uvjete natječaja, tj nemam odobrenje za samostalan rad. Već mi je smiješno i u istom trenutku žalosno kako govore o velikom manjku sestara i koliki je to problem u zdravstvu, a ja sposobna i spremna za rad, kao i ostali u mojoj situaciji sjedimo doma i čekam pripravništvo, kaže nam Josipa.
‘Samo želimo da nas se čuje i doživi’
Članovi inicijative ‘Pripravnici u neizvjesnosti’ više su puta zbog svog problema kontaktirali Ministarstvo zdravstva, ali odgovor ne dobivaju.
– Obratili smo se Vladi i predsjedniku Republike koji su slali dopis Ministarstvu, no ni onda nije bilo odgovora. Telefonski nas stalno preusmjeravaju određenim osobama, koje se na kraju ne jave na telefon, a mailove ignoriraju. Pokušali smo slati i sa zajedničkog maila za pripravnike kao i s privatnih adresa. Ja na svojoj mail adresi imam dvadesetak poslanih mailova bez ikakvog odgovora, a tako isto i ostali sudionici grupe. Ista stvar je i na mailu za pripravnike, samo poslani upiti, bez odgovora. Jednostavno nas ne doživljavaju i ne zanimamo ih, iako smo mi budućnost hrvatskog zdravstva, požalila se Josipa.
Za kraj napominje i kako u zdravstvu ima puno više struka nego što se to u javnosti percipira, a mnoge od njih će ove godine ostati zakinute. Neke od njih su fizioterapeutski tehničari, farmaceutski tehničari, zdravstveno-laboratorijski tehničari, dentalni tehničari i asistenti, primalje, prvostupnici radiologije, medicinsko-laboratorijske dijagnostike, fizioterapije, radne terapije, sestrinstva, sanitarni inženjeri…
– Sve te struke moraju odraditi pripravnički staž kako bi mogle pristupiti stručnom ispitu te dobiti odobrenje za samostalan rad. Do tada smo nitko i ništa. Druge poslove raditi ne možemo, jer moramo biti prijavljeni u evidenciji nezaposlenih. A i zašto da radimo druge poslove, ako smo se školovali u određenoj struci? Samo želimo da nas se čuje i doživi, jer to čeka svakog školarca i studenta u zdravstvu, a ne samo nas koji smo trenutno u fazi čekanja. Svi smo skupa o ovome, a jasno nam je da većina nas ove godine neće dobiti pripravništvo jer su kvote male. Ako nam ne mogu omogućiti obavljanje pripravništva, zašto ga ne ukinu ili skrate, izmjene zakon? Stvarno nam nije jasno, a postoji toliko mogućnosti za riješiti ovaj naš problem. Često nam se spominje i volontiranje, no puno nas nije u mogućnosti godinu dana raditi bez ikakvih primanja, pogotovo ako pripravništvo ne možemo obaviti u mjestu prebivališta, već se moramo seliti, zaključuje Josipa.
Poslodavac može zapošljavati pripravnike i bez potpora HZZ-a
Iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje kažu kako je prema definiranom planu prijema pripravnika na pripravnički staž u zdravstvenim djelatnostima za razdoblje od 2018. godine od kada je mjera u provedbi, planirani broj pripravnika iznosio 2.200 osoba. Od toga je od početka provedbe, odnosno studenog 2018. i u 2019. godini ukupno iskorišteno 1.716.
– Prema prikupljenim potrebama Ministarstva zdravstva te raspoloživom sredstvima HZZ-a za 2020. godinu planirana je kvota od 170 osoba. Provedba mjere za 2020. godinu krenula je početkom rujna. Kvota za naredno razdoblje tj. za 2021. godinu još nije definirana, kažu nam iz HZZ-a.
Napominju kako potpora za pripravništvo HZZ-a predstavlja mogućnost sufinanciranja zapošljavanja pripravnika te da u okviru javnog sektora Zavod financira mjeru pripravništva za javne ustanove koje se nalaze u Planu prijema za zapošljavanje pripravnika u reguliranim djelatnostima iz sektora obrazovanja, zdravstva, socijalne skrbi i kulture, donesenog od strane nadležnih ministarstava.
– Stoga naglašavamo kako samo zapošljavanje pripravnika ili raspisivanje natječaja za pripravnike nije u okviru djelokruga Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Naime, sam poslodavac (bilo u javnom ili realnom sektoru) mora predvidjeti zapošljavanje pripravnika u okviru svojeg unutarnjeg ustrojstva i sistematizacije, a za takvo zapošljavanje može pod određenim uvjetima koristiti navedenu potporu. Također, naglašavamo kako je institut pripravništva propisan Zakonom o radu te slijedom navedenoga, poslodavac može osobu zaposliti kao pripravnika, neovisno o mjerama aktivne politike zapošljavanja koje predstavljaju mogućnost sufinanciranja, zaključuju iz HZZ-a.
Uputili su nas zato da upit pošaljemo u Ministarstvo zdravstva. Zašto je za ovu godinu kvota za pripravnike određena tek u rujnu i zašto je brojka daleko manja od stvarnog broja onih koji maturiraju u zdravstvenim školama ili završavaju zdravstvene studije, pitali smo to Ministarstvo. No, u ovih tjedan dana odgovor na svoja pitanja nismo dobili.
