Završili zdravstvene studije, a rade kao konobari i dostavljači: Godinama ne možemo do pripravništva
Dio onih koji su završili zdravstveni studij ili školu, poput fizioterapeutskih tehničara, prvostupnika fizioterapije, radne terapije i druge slične studije, i dalje mora odraditi obvezni pripravnički staž. On je uvjet pristupanja državnom ispitu, a potom i ishođenju licence za rad. No, ove godine ponovio se problem kakav smo već vidjeli u 2020. U ‘reprizi’ tog scenarija opet je određena daleko manja kvota od onih koji su stvarno završili te studije i kojima se pribraja dodatan broj osoba koje su ranije završile školu ili studij, a nisu dobile pripravništvo. To je bila tema današnje sjednice Saborskog odbora za zdravstvo i socijalnu skrb, u kojoj su sve strane složne – potrebna je hitna promjena po ovom pitanju.
Foto: unsplash/Facebook
I dok je za medicinske sestre i liječnike ukinut obvezni pripravnički staž, njega većina mladih koji završe ostale zdravstvene studije mora završiti kako bi imala mogućnost pristupanja državnom ispitu, a potom i dobila licencu za rad. Primjerice, oni koji završe fizioterapiju, radnu terapiju, sanitarno inženjerstvo, laboratorijsku dijagnostiku, radiologiju… No, do tog jednogodišnjeg staža, iako je za njih obvezan, ne mogu doći godinama. Razlog: kvote za pripravništvo koje nisu usklađene sa stvarnim brojem osoba koje su izašle iz sustava obrazovanja i žele ući na tržište rada.
Primjerice, za ovu godinu raspisano je 900 mjesta za pripravništvo, a samo studij fizioterapije završit će 600 ljudi. Iako je lani nakon pobune potencijalnih pripravnika osigurano 2.000 mjesta za pripravnike, u odnosu na 170 koliko je bilo osigurano u 2020., 675 mjesta bilo je predviđeno za medicinske sestre koje već nekoliko godina ne moraju obaviti staž. Pa je taj dio kvote lani ostao neiskorišten, a samo 1.311 pripravnika dobilo je staž.
Problem je vrlo slojevit. Osim nedovoljnih kvota za pripravništvo, pokazuje se i da kvote koje za upis na studije donose visoka učilišta uopće nisu usklađene s tržištem rada. Treba donijeti i novi pravilnik o pripravničkom stažu, a nisu dobri ni uvjeti HZZ-a koje budući zdravstveni djelatnici trebaju zadovoljiti da bi ostvarili pravo na staž – sve to poruke su koje su se danas mogle čuti na tematskoj sjednici Odbora za zdravstvo i socijalnu skrb.
Rad na crno ili odustajanje od struke
Dok mladi zdravstveni djelatnici čekaju na svoje pripravništvo već godinama, moraju raditi izvan struke kako bi imali od čega živjeti. A onda, jer su trenutno zaposleni, ne zadovoljavaju uvjet za uključenje u pripravništvo.
– Meni je ovo drugo zanimanje, struka koju sam željela i završila 2019. godine, fizioterapeutski tehničar. Ovo je moj primjer otkada traje moja borba za dobivanjem pripravničkog staža, bezbroj poslanih molbi, bezbroj odraženih testiranja, intervjua s negativnim odgovorom. Nakon dvije godine čekanja na zavodu za zapošljavanje da bi ispoštovala sve kriterije za dobivanje pripravništva, ipak sam se zaposlila jer čekanje nije vodilo nikamo, kaže Maja Biletić, predstavnica grupe Pripravnici u neizvjesnosti i dodaje da se nije zaposlila u struci koju je toliko željela.
Zašto se mladi školuju i mijenjaju profesije, kaže – nadaju se nečemu boljemu, žele nadograditi znanje usavršavati se.
– Moramo biti prijavljeni na zavod u trenutku trajanja natječaja, ne smijemo imati iskustva u struci. Sada si zamislite obu kojoj je doslovno zabranjeno raditi ako želi svoju priliku da odradi obvezu pripravničkog staža. Druge opcije su ili rad na crno ili odustajanje od struke. Mada odustajanje od struke nikada nije bila opcija, tko si u današnje vrijeme može dozvoliti biti bez prihoda? Svi mi od nečega moramo živjeti. Tako, recimo, neki moji kolege s višom stručnom spremom rade kao dostavljači, konobari, njegovatelji, pomoćnici u nastavi, dadilje, snalaze se na razne načine i sve to daleko od struke koju su studirali godinama, sve zbog nemogućnosti dobivanja pripravništva kojeg netko dobije par mjeseci nakon završetka školovanja, a netko ni nakon dvije, tri pet godina, ističe Biletić.
Državni tajnik Ministarstva zdravstva: ‘Pa to je tržište’
Ministar zdravstva Vili Beroš nije sudjelovao na ovoj sjednici. Sa strane Ministarstva zdravstva, koje je za prošlu godinu s HZZ-om usuglasilo veću kvotu, na sjednici Odbora sudjelovao je državni tajnik Silvio Bašić. Prvo je govorio da su mladi Vladi važni i da Vlada poduzima brojne mjere usmjerene na demografsku politiku. A onda je počeo govoriti o tržištu rada.
– To je poanta svega, na tržištu se neka roba, ružno ću ovo sada reći jer ljudi nisu roba, ali nešto se proda nešto se ne proda. Kada idete u dućan na tržište onda uzmete od deset boca vode jednu, a ostale ostanu. Moramo shvatiti da su neka vremena kada je sve išlo po defaultu, samo jedno za sobom, da su prošla. Moramo shvatiti da sve naše želje ne mogu biti ispunjene. Slušam što su kolege rekle, bune se neki da su dobili nakon tri mjeseca, neki nakon dvije godine jesu – pa to je tržište, rekao je Bašić.
Mišljenja je da staž ne treba ukinuti, kao liječnik smatra da su mladi liječnici koji su ga prošli bili kompetentniji za rad.
– A hoćemo li ovima ukinuti, to ćemo vidjeti, to je stvar dogovora, kaže Bašić.
Naglašava i da nisu samo bolnice te koje su obvezne primati zdravstvene radnike na staž, nego i druge privatne ustanove, no mnogi pripravnici ističu da je to samo mrtvo slovo na papiru. Ističe i da postoji mogućnost volontiranja.
– Ja sam volontirao. I to ne želim nikome. Ali i to je mogućnost, rekao je Bašić.
Previsoke kvote za fizioterapeute
Naglašava i da uvjete za pripravništvo donosi HZZ, a da odluku o prijemu pripravnika donosi ravnatelj zdravstvene ustanove ili privatne ustanove i da ‘ne može za to doći direktiva države ili Ministarstva’. Veli i da Ministarstvo zdravstva nema utjecaj na pravila koja propisuje HZZ za korištenje mjera aktivne politike zapošljavanja, u koje ulazi i pripravništvo.
Bašić kaže i da ravnatelji zdravstvenih ustanova mogu uzeti pripravnike na stažiranje i izvan te mjere, no poznato je da bolnice za to nemaju novca, kao i da plate doprinose onima koji volontiraju, ističu osobe koje tragaju za pripravništvom. Bašić ističe i da su kod osoba koje su fizioterapeutski tehničari i prvostupnici fizioterapije, veliki problem povećane upisne kvote u odnosu na potrebe tržišta rada.
– Tu mislim da leži veliki problem, moramo biti svjesni hiperprodukcije određenog kadra. Ministarstvo zdravstva ne može utjecati na upisne kvote u obrazovnim ustanovama u odnosu na potrebe tržišta rada. Naime, autonomnost visokih učilišta propisana je Zakonom o znanstvenoj djelatnosti te je van naših djelatnosti, kaže Bašić.
Zastupnica Marić: ‘Država je zakonom propisala staž i ona ga mora omogućiti’
Saborska zastupnica Andreja Marić (SDP), također liječnica po struci, na ovaj problem u Saboru upozorava već preko godinu dana, a ova sjednica Odbora za zdravstvo održana je na njenu inicijativu. Kako je nedavno objavila na svom profilu na Facebooku, zadnja usmena informacija koju je dobila od ministra zdravstva Vilija Beroša, nakon što sam ga nedavno u Saboru opet prozvala, bila je ta da ‘ako neće ići drugačije, idemo prema ukidanju pripravničkog staža.’
– Država je zakonom propisala staž i ona ga mora omogućiti, ne nakon tri godine ili deset godina, nego što prije, po završetku školovanja, rekla je Marić i napomenula da nije ispravno spominjati ljude kao robu na tržištu u sklopu ovog problema.
Ponudila je i neka rješenja. Prvo, da se hitno raspiše staž svima, ali smatra da je to teško moguće jer novca – nema.
– Sljedeća mogućnost je skratiti trajanje staža na šest mjeseci, pa imate automatski puta dva broj pripravničkih mjesta. U 2013. postojali su i ukinuti su 2019. kriteriji za pripravnički staž, gdje se točno propisalo da se gleda duljina školovanja, prosjek ocjena… znači, to morate vratiti. Maknuti zahtjev da tijekom trajanja natječaja osoba mora biti na zavodu za zapošljavanje, promijeniti raspodjelu kvota po ustanovama, odnosno Pravilnik o mjerilima za primanje zdravstvenih radnika na pripravnički staž i kao krajnja mjera – ukidanje pripravničkog staža. Naravno da svi žele obaviti pripravnički staž, da se stekne dodatno iskustvo. Ali budući da država nije napravila nikakve preduvjete da se ovaj problem što prije riješi, onda je to krajnja mjera. Ali to ne sad samo za nove generacije, nego i za ove ljude koji čekaju par godina, rekla je Marić i naglasila da se očekuje hitno rješenje.
Ukidanje obveznog staža za jedne jest opcija, za druge ne
U šarolikoj raspravi neki su istaknuli da bi bilo loše ukinuti pripravništvo baš za sve struke i da ga mladi zdravstveni radnici nerijetko sami zahtijevaju jer se ne osjećaju spremnima za rad. S druge strane iz Komore fizioterapeuta smatraju da ono za fizioterapeutske tehničare uopće nije potrebno jer ne rade invazivnim metodama. Oko pitanja odgovornosti države za previsoke kvote neki su sudionici naglasili su da odlučivanje o kvotama ne može biti u autonomiji javnih sveučilišta.
Državni tajnik Bašić pozvao je sve da još jednom pošalju svoje prijedloge za izmjene pravilnika koji se odnose na pripravnički staž.
– Problem postoji, treba ga riješiti, imamo želje i volje ga riješiti. Svi oni koji imaju neke probleme neka nam se još jednom jave. Naravno da je jasno da postoje određene neusklađenosti s pravilnicima, ali kolege iz struke su ti kojima treba dati signal. Ja se ispričavam svima koji su poslali, iako de facto nema veze sa mnom, ali to je Ministarstvo. Iako su slali u prošlim godinama, neka naprave još jedan dodatni napor i neka pošalju svoj prijedlog ne bismo li uskladili pravilnike s aktualnim stanjem u struci, zaključio je Bašić.
Ovu dinamičnu raspravu na sjednici Odbora za zdravstvo možete u cijelosti pogledati u videu ispod.
