Zbog Hrvatskih studija podignuta tužba protiv RH na Europskom sudu za ljudska prava
Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja podnio je Europskom sudu za ljudska prava tužbu, odnosno zahtjev na temelju kojega će sud razmatrati je li Republika Hrvatska prekršila prava zajamčena Europskom Konvencijom o ljudskim pravima. Cijeli slučaj odnosi se na štrajk nastavnika Hrvatskih studija otprije dvije godine, koji je tada u samo nekoliko dana proglašen nezakonitim i to odlukama Županijskog i Vrhovnog suda. Krajnja instanca, Ustavni sud RH, istom je argumentacijom kao prethodni sudovi odbacio ustavnu tužbu Sindikata, koji se sada obratio sudu u Strasbourgu s argumentima povrede prava na pravično suđenje i prava na štrajk.
Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu | Foto: srednja.hr
Posljednja dionica pravne bitke oko štrajka dijela nastavnika na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu 2017. godine, vodit će se van granica Republike Hrvatske, na Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu (ECHR). Nakon što su Županijski i Vrhovni sud štrajk iz travnja 2017. proglasili nezakonitim, argumentaciju sudova o nezakonitosti štrajka u cijelosti je prihvatio i Ustavni sud, odbacivši time ustavnu tužbu Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja. Doduše, troje ustavnih sudaca dalo je svoje izdvojeno mišljenje, smatrajući i argumentirajući kako je većina sudaca uvelike pogriješila.
Pošteno suđenje i sloboda okupljanja i udruživanja: Tužba ECHR-u zbog povrede odredaba Europske Konvencije o ljudskim pravima
Nakon što je u Republici Hrvatskoj iscrpio sve svoje pravne mogućnosti, u zaštiti prava svojih članova Nezavisni sindikat se tužbom, odnosno zahtjevom obratio Europskom sudu za ljudska prava. Sindikat u svojem zahtjevu tvrdi kako mu je u postupcima pred hrvatskim sudovima povrijeđeno pravo na pravično suđenje te pravo na štrajk, odnosno 6. i 11. članak Europske Konvencije o ljudskim pravima koji jamče pravo na pošteno suđenje te slobodu okupljanja i udruživanja.
Nastavnici u štrajku tada su tvrdili da ih je Sveučilište u Zagrebu, promjenom pravnog statusa Hrvatskih studija i cijelim nizom odluka vezanih uz Hrvatske studije, onemogućilo u zaštiti njihovih profesionalnih i gospodarskih interesa. Naime, u članku 205. stavak 1 Zakona o radu stoji kako ‘Sindikati imaju pravo pozvati na štrajk i provesti ga u svrhu zaštite i promicanja gospodarskih i socijalnih interesa svojih članova’.
Štrajk na Hrvatskim studijima u travnju 2017.
Tjedan dana nakon početka, štrajk je obustavljen jer je Sveučilište u Zagrebu podnijelo tužbu Županijskom sudu tvrdeći da je štrajk nezakonit, što je sud i potvrdio. Sindikat se na takvu presudu žalio Vrhovnom sudu, koji je žalbu odbacio i potvrdio prvostupanjsku presudu. Sindikat se potom tužbom obratio Ustavnom sudu tvrdeći da mu je presudom povrijeđeno Ustavom zajamčeno pravo na štrajk. Krajem 2018. Ustavni sud odbacio je tužbu Sindikata i priklonio se mišljenjima Županijskog i Vrhovnog suda, no uz izdvojeno mišljenje troje ustavnih sudaca koji su smatrali da je ustavnu tužbu Sindikata trebalo prihvatiti i utvrditi povredu ustavnog jamstva prava na štrajk.
Temeljni prigovor Sindikata ECHR-u: Hrvatski sudovi ignorirali dokaze o negativnom učinku odluka Sveučilišta u Zagrebu na radno-pravni status zaposlenika Hrvatskih studija
U zahtjevu Sindikata prema ECHR-u, u čijem smo posjedu, Sindikat svoj primarni prigovor temelji na tvrdnji da su Županijski i Vrhovni sud, a potom i Ustavni sud u svojim presudama o nezakonitosti štrajka ignorirali sve njihove navode i dokaze o negativnom učinku odluka Sveučilišta u Zagrebu na radno-pravni status zaposlenika Hrvatskih studija.
– Iz toga izvodimo daljnji zaključak da takve odluke sudova u suštini odvraćaju sindikate od toga da u budućnosti pokreću štrajk zbog gospodarskih i socijalnih kriterija iz čl. 205. st. 1. Zakona o radu, a što bi se prema određenoj praksi Europskog suda za ljudska prava mogla smatrati i povredom čl. 11. Konvencije, stoji u tužbi Sindikata. Članak 11. Konvencije jamči, pak, slobodu okupljanja i udruživanja koju sudska praksa ECHR-a smatra inherentnom pravu na štrajk.
Europska Konvencija o ljudskim pravima
Mehanizmi zaštite Europskog suda za ljudska prava djeluju tek kada zaštita prava iz Konvencije nije osigurana na nacionalnoj razini pojedine države potpisnice Konvencije. Republika Hrvatska ratificirala je Konvenciju 5. studenog 1997. godine pa ona predstavlja dio njezinog unutarnjeg pravnog poretka.
Povreda članka 6. Konvencije o ljudskim pravima
Sindikat u tužbi potom argumentira kako prema članku 6. Europske Konvencije o ljudskim pravima svatko ima pravo da neovisni i nepristrani sud odluči o njegovim građanskim pravima i obavezama pa sukladno tome smatra da je isti članak povrijeđen ‘jer niti jedan sud nije dao nikakve razloge o odlučnim navodima Podnositelja da je štrajk pokrenut zbog zaštite objektivno ugroženih radnih mjesta i poboljšanja radnih uvjeta svojih sindikalnih članova’.
– Time je Podnositelj pretrpio značajnu štetu jer je štrajk zabranjen zbog kršenja osnovnih procesnih jamstava i načela, a što je dovoljno otegotno da opravdava ispitivanje osnovanosti ovoga zahtjeva, stoji u tužbi Sindikata.
Postupanje hrvatskih sudova koje može odvratiti članove sindikata od sudjelovanja u štrajku
Što se tiče članka 11. Konvencije koji jamči slobodu okupljanja i udruživanja, Sindikat argumentira kako su hrvatski sudovi zaključili da štrajk u Republici Hrvatskoj nije dopušteno poduzeti ako bi takav štrajk bio u vezi s odlukama poslodavca o izmjenama unutarnje organizacije ili ustrojstva, ‘pa čak ni onda ako bi takve odluke poslodavca imale utjecaj na opstojnost i sigurnost radnih mjesta, ili ako bi takve odluke dovodile do pogoršanja uvjeta rada’.
Sindikat potom ističe kako u praksi ECHR-a stoji da bi minimalne inkriminirane sankcije zbog provođenja legitimnog štrajka vjerojatno mogle odvratiti članove sindikata od sudjelovanja u štrajku.
– U konkretnom slučaju postupanja hrvatskih sudova, njihova neodređena tumačenja pojmova gospodarskih i socijalnih interesa iz čl. 205. st.1. hrvatskog Zakona o radu, te izjednačavanje pojma interesnog i pravnog spora, vrlo vjerojatno mogu odvratiti sindikate i sindikalne članove od toga da ubuduće poduzimaju štrajk radi zaštite bilo kojeg drugog gospodarskog i socijalnog interesa, osim interesa za sklapanjem kolektivnog ugovora ili za slučaj neisplate plaća, argumentira Sindikat, dodajući kako su hrvatski sudovi postupili protivno članku 11. Konvencije jer su ustavno pravo Sindikata na štrajk ograničili znatno više nego što to hrvatski Zakon o radu dopušta.
Odluke temeljene ‘na arbitrarnom utvrđivanju činjenica te proizvoljnim i neobrazloženim zaključcima’
Dodaju kako hrvatski sudovi za takvo uplitanje javne vlasti nisu dali jasne, logične niti provjerljive razloge, ‘već su svoje odluke temeljili na arbitrarnom utvrđivanju činjenica te proizvoljnim i neobrazloženim zaključcima.
Tužba Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja protiv Republike Hrvatske, podnesena Europskom sudu za ljudska prava, raspisana je na više od 250 stranica, uz 21 priložen dokument.
