Zbog loše informiranosti učenici nisu uključeni u programe za mlade

Učenici zagrebačkih srednjih škola i predstavnici Hrvatskog debatnog društva identificirali su područja na kojima je treba unaprijediti kako bi se poštivala načela dobrog upravljanja, koja podrazumijevaju odgovornost, participaciju građana, predvidivost i transparentnost u postupanju, učinkovitost, djelotvornost, otvorenost prema građanima i koherentnost u sklopu projekta Perspektiva mladih o dobrom upravljanju.

Tena Skalicki

U sklopu projekta Perspektiva mladih o dobrom upravljanju, Udruga roditelja je održala sastanak s predstavnicima Udruge srednjoškolaca, Mreže mladih Hrvatske i GONG-a gdje su odabrana i predstavljena četiri područja na kojima je nužno unaprjeđenje te za koja su raspisani prikazi postojećeg stanja, opisi problema i preporuke za unaprjeđenje, a uključuju geografsku mobilnost i prometnu povezanost, participaciju mladih u donošenju odluka koje utječu na njih, reformu nacionalnog kurikuluma i profesionalno usmjeravanje učenika.

Uvjeti u raznim dijelovima Hrvatske nisu isti

Učenici iz različitih područja Hrvatske plaćaju različite cijene lokalnog prijevoza, zbog čega zauzimaju različite položaje u pristupu obrazovnim i kulturnim institucijama te aktivnostima slobodnog vremena. Osobito je otežan položaj učenicima koji žive u malim mjestima geografski udaljenim od gradova u kojima su srednje škole te učenicima koji žive na otocima. 

U ovom području ističe se i problem netransparentnog poslovanja autoprijevoznika gdje je u manjim sredinama upitna kvaliteta procesa javne nabave. Postoje slučajevi gdje su cijene lokalnog prijevoza naglo poskupjele prije odobravanja subvencije, tako da je cijena lokalnog prijevoza i nakon subvencije izrazito visoka.

Izdvojeni članak

[Veliki odmor] Saznajte što je, čime se bavi i čemu služi Nacionalno vijeće učenika

Udruga roditelja Korak po korak je tijekom 2015. godine u sklopu projekta Organizacije koje brinu, u Belišću, Svetom Ivanu Zelini i Vukovaru provela istraživanje koje je pokazalo da su građani i mladi zainteresirani za programe i aktivnosti usmjerene djeci i mladima, no da su ujedno veoma neinformirani o tim temama. 

Nedostaje im i znanja o postojanju udruga za mlade u njihovim zajednicama, kao i o postojanju i radu tijela na razini grada i škole, kao što su, primjerice, vijeća učenika, vijeća roditelja i školski odobri te je upravo neinformiranost ono što ih sprečava da se uključe u rad takvih tijela i institucija. 

Također, potrebno je na sustavnoj razini osnažiti vijeće učenika i roditelja i poticati ravnatelje da pozovu učenike i roditelje da se uključe. Istraživanje je također pokazalo da i dosadašnji način odabira zainteresiranih članova vijeća učenika i vijeća roditelja nije transparentan i ne doprinosi jačanju kulture dobrog upravljanja i zajedničkog odlučivanja. Uzrok je tom problemu nepostojanje Pravilnika o izboru učeničkih predstavnika (PIUP), koji bi uredio područje sudjelovanja mladih i demokratizacije škola kroz spomenuta vijeća i omogućio učenicima stvaran učinak na rad i djelovanje škola.

Izdvojeni članak

Srednjoškolci iz Požege u sklopu GLE projekta izradit će kurikulum za novi gimnazijski predmet

Povezivanje gradiva umjesto učenja napamet 

Organizatori projekta smatraju da je nužno uspješnije implementirati kurikulume građanskog i zdravstvenog odgoja i obrazovanja. Izuzetno je bitno da učitelj na kvalitetan način provodi kurikulum, da stavlja naglasak na povezivanje između predmeta i na primjenjive dijelove gradiva, a ne na učenje napamet. Jedan je od ključnih problema u ovom području i neučestalo korištenje internetskih i tehnoloških oblika informiranja i poučavanja u nastavi. 

Smatra se da se dio učitelja i dalje boji upotrebe novih tehnologija, pa su stoga skloniji koristiti zastarjele metode, poput čitanja iz skripte dok učenici to zapisuju. Informatička modernizacija škola omogućila bi da učenici školske skripte pregledavaju i kod kuće te bi uvelike pridonijela kvalitetnije provedenoj nastavi.

Trećina maturanata ne zna koji fakultet odabrati 

Reforma nacionalnog kurikuluma povezana je i s potrebom da se učenike od najranije dobi usmjerava u obrazovanje prema njihovim interesima i sposobnostima. To je izuzetno važno jer se učenici 3. i 4. razreda srednje škole, osim školskih zadataka i uobičajenih tinejdžerskih problema, susreću s odlukama oko odabira budućeg zanimanja. Kao da taj zadatak nije sam po sebi dovoljno stresan, ne pomaže im ni činjenica da nisu dovoljno informirani o svim mogućnostima koje im stoje na raspolaganju, a tome doprinosi loša podrška u sustavu savjetovanja te planiranja obrazovanja i karijere. 

Udruga srednjoškolaca navodi rezultate istraživanja koje su proveli među svojim članovima, a koji pokazuju da 35 posto srednjoškolaca godinu dana prije upisa na fakultet nije znalo što će pokušati upisati. Informiranje u obrazovnim ustanovama ne postoji na sustavnoj razini, već se najčešće održava tako da učenici samovoljno obilaze, primjerice, Smotru sveučilišta koja se održava jednom godišnje ili Centar za informiranje i savjetovanje o karijeri (CISOK), s kojim je veoma mali broj učenika uopće upoznat. Potrebno je ozbiljnije pristupiti ovom pitanju i uvesti moderniji pristup informiranju mladih o budućim zanimanjima i stipendijama.