Zbog nedostatka građanskog odgoja među mladima u Hrvatskoj prisutna netolerantnost i isključivost
Fakultetski i školski profesori te članovi organizacija civilnog društva u četvrtak su raspravljali kako znanstvenoistraživačka zajednica može pomoći u uvođenju građanskog odgoja i obrazovanja. U raspravi na FPZG-u istaknuto je kako obrazovanje ne može biti lišeno društvenih vrijednosti i mora poticati toleranciju i inkluzivnost među mladima.
foto: Baketa, Spajic Vrkas, Horvat, Gvozdanovic, Ilisin, Buzinkic|GOOD Inicijativa
Na stručnom skupu ‘Građanski odgoj i obrazovanje na visokoškolskoj razini i uključivanje znanstvene zajednice’ raspravljalo se kako potaknuti uvođenje građanskog odgoja u hrvatsko obrazovanje.
Istaknuto je kako su društvena istraživanja važni alati za detektiranje ključnih problema u našoj zajednici, a njihovom sustavnom provedbom dobivaju se važni uvidi u tendencije i promjene koje se već događaju ili nas tek očekuju.
Istraživanje prikalazo prisutnost određenih isključivih stavova među mladima
Na Fakultetu političkih znanosti, rezultate istraživanja političke pismenosti učenika završnih razreda srednjih škola predstavila je Anja Gvozdanović iz Instituta za društvena istraživanja, kao primjer dobre prakse povezivanja znanstvenika i civilnog društva.
Provedeno istraživanje pokazalo je poražavajuće znanje srednjoškolaca, a posebno zabrinjava razlika u znanju između učenika trogodišnjih škola i gimnazija.
– Istraživanje je pokazalo prisutnost određenih isključivih stavova kod dijela mladih, pogotovo u tvrdnjama koje se odnose na konkretno osiguranje zaštite manjinskih prava u državi, stavova oko autoritarnosti ili pak totalitarnih ideja, istaknula je Gvozdanović na skupu u četvrtak te upozorila kako je potrebno razvijati i demokratsku školsku kulturu i na razini upravljanja škola.
Obrazovanje ne može biti lišeno društvenih vrijednosti
Hrvatsko obrazovanje važno je prilagoditi tržištu rada, ali nužno je naglašavati i važnost edukacije iz građanskog odgoja na svim razinama pa i u visokoobrazovnim institucijama. Profesorica Vedrana Spajić-Vrkaš s Filozofskog u Zagrebu smatra da su ključni participativni i transformacijski pristupi te da obrazovanje ne može biti lišeno društvenih vrijednosti.
– Sveučilišta su u većoj mjeri usmjerena ili na individualni razvoj studenata ili na tržišni potencijal za ekonomski razvoj zemlje, a civilna i društvena misija je zanemarena. Preporuka bi svakako bila razviti više kolegija za razvoj građanske kompetencije svih studenata, osobito za učiteljske i nastavničke smjerove koje je dodatno potrebno pripremiti za poučavanje građanskog odgoja i obrazovanja na način da se kolegiji usmjereni na ovo područje uvedu kao obavezan dio pedagoško-psihološke naobrazbe, a za one koji to žele i specijalistički studij, nadovezao se politolog Nikola Baketa.
