Zbog pošasti među mladima saborska zastupnica traži stroge mjere: ‘Čak i Luka Modrić to reklamira’
Kockanje maloljetnika često počinje u kladomatima u kafićima. Na tom tragu, stranka Možemo! je pokrenula peticiju za zabranu ovih uređaja u ugostiteljskim objektima gdje su dostupni i onima koji se ne smiju kladiti. Saborska zastupnica i kandidatkinja stanke za predsjednicu države, Ivana Kekin, navodi da će u srijedu dovesti više stručnjaka koji će na tematskoj sjednici objasniti važnost strožih regulacija od onih koje predlaže Vlada. Posebno joj je problematično što influenceri i poznate osobe reklamiraju kockanje putem društvenih mreža. Više od 70 posto srednjoškolaca je kockalo, a njih 12 posto pokazuje simptome ovisnosti.
Ivana Kekin želi zabraniti kladomate u kafićima | Foto: Canva/srednja.hr
Čini se da se svi slažu kako kockanje i igre na sreću treba bolje regulirati u Hrvatskoj, ali su različita mišljenja oko toga na koji način. Tako je Vlada u srpnju ove godine predstavila izmjene i dopune Zakona o igrama na sreću. No, njihova saborska oporba, stranka Možemo! smatra da su predložene promjene premlitave. Pokrenuli su peticiju gdje traže strože regulacije, s posebnim naglaskom na zabranu kladomata u ugostiteljskim objektima koji nisu kockarnice. Na valu te peticije, saborska zastupnica, ujedno i kandidatkinja ove zeleno-lijeve stranke za predsjednicu Hrvatske na nadolazećim izborima, Ivana Kekin, u srijedu će organizirati i tematsku sjednicu.
Kladomate nitko ne provjerava niti će provjeravati
U razgovoru za srednja.hr, ponovila je kako je u Hrvatskoj ‘četvrt milijuna ljudi u Hrvatskoj izravno pogođeno problemima kockanja’. K tome, više od 70 posto srednjoškolaca je kockalo, a njih 12 posto pokazalo simptome ovisnosti. Upozorila je da na razini Hrvatske, u kafićima postoji 3.600 kladomata, a upravo su oni za brojne mladi bili prvi korak ka ulasku u kockanje te razvijanje ovisnosti. Dok vladajući HDZ planira uvesti samo kontrolu kladomata, u smislu da će korisnici kladomata moći iste koristiti jedino uz prikazivanje osobne iskaznice koja pokazuje da su punoljetni, Kekin navodi da to neće riješiti problem. Tvrdi da se ostatak oporbe pa čak i neki zastupnici HDZ-a složili s njome oko ovog pitanja.
– Kod kladomata u kafićima nitko ne provjerava tko dolazi i tko se na njima kladi. Znamo da se to neće provjeravati, kao što se ne provjerava ni da li klinci imaju 18 godina kad kupuju pivo ili cigarete. Kad razgovarate s doktorima koji liječe ovisnike o kocki, njima su pacijenti sami rekli da su počeli kockati preko kladomata. Nitko ne ode u kasino početi kockati. Stoga želimo izvršiti pritisak između dva čitanja, na samoj raspravi, na odboru i na plenarnoj sjednici da se kladomati uklone iz kafića. Nadam se da ćemo napraviti taj pomak. Vlada navodi da je potrebno naći kompromis između interesa priređivača igara na sreću, države i javnog zdravstva. To je suludo. Vlada mora raditi u javnom interesu, nije im posao štiti interes priređivača igara. Država od svega ovoga nema koristi jer sve što zarade, troše na liječenje ljudi koji su ovisni i onih oko njih koji se razbole od niza drugih stvari. Ovisnost o kockanju jedna je od najgorih ovisnosti. Zaista rasturi obitelj i širu okolinu te dovodi do užasnog osiromašenja. Ljudima koji su se liječili od kocke, vidjeti kladomat u kafiću je izuzetna kušnja, rekla nam je Kekin zašto smatra da kladomatima nije mjesto u kafićima gdje ih mogu susresti i mladi koji ne posjećuju kasina.
Na upit, o konkretnim brojkama, koliko država zaradi od oporezivanja kockanja, a koliko se troši na liječenje ove ovisnosti, naša sugovornica je istaknula da nema te podatke. Istaknula je da je problem u tome što su u igri dva ministarstva pa se ‘pravi kao da te brojke nisu povezane’.
– Prihod od igara na sreću vodi Ministarstvo financija iz kojeg kažu da to ‘ulažu u nešto drugo’, a nitko ne prati koliko Ministarstvo zdravstva troši na liječenje ovisnika i njihove okoline. No, postoje istraživanja koja pokazuju da je to neisplativo svakoj državi. Da ne mogu to toliko oporezivati, koliku će ovisnost igre na sreću razviti. Slično kao i s cigaretama, država nema koristi od poreza na duhanske proizvode, koliko se troši na liječenje osoba koje su oboljeli od pušenja. Ali smo to ipak bolje regulirali. Cigarete barem ne reklamiramo, naglasila je Kekin.
‘Influenceri to doslovno streamaju’
Kekin se prisjetila i da je prve puta s iščekivanjem čekala čuti na koji način Vlada želi bolje regulirati Zakon o igrama na sreću. Istaknula je da je Vlada tu kao najjači prijedlog imala zabranu reklamiranja kockanja vani putem plakata i reklama, kao i u tiskanim te elektroničkim medijima u razdoblju od šest ujutro do 23 navečer. No, Kekin navodi da su nove tehnologije i dalje nedovoljno regulirane, čak i ako se usvoje predložene promjene.
– Pozdravila bi njihove prijedloge zabrane reklamiranja kada bi one bile smislene, tako da se regulira i oglašavanje igara na sreću na društvenim mrežama, što su propustili učiniti. Imamo poznate osobe u Hrvatskoj, nogometaše kao što je doslovno Luka Modrić, koji reklamira i poziva klince na kockanje putem svojih društvenih mreža. Imate influencere koji doslovno streamaju kockanje i ti su slučajevi izostavljeni iz regulacije. Kad sam o tome pitala državnu tajnicu, rekla je da će to regulirati Meta i Google. Mislim, ja ne očekujem da Mark Zuckerberg čeka čuti što je Hrvatskoj u interesu pa da se time vodi, rekla je Kekin uz malu dozu smijeha zbog odgovora koja je dobila kada je potegnula to pitanje.
No, kao pozitivnu stvar kod izmjena koje Vlada planira, istaknula je pozitivnim što će se uvesti registar samoisključenih igrača, gdje će se igrači s problemom ovisnosti o kocki sami moći upisati. Registar će voditi Hrvatski zavod za javno zdravstvo, a svima na tom popisu će biti onemogućeno igranje igara. Kekin je istaknula da su igrači i ranije mogli u kockarnici reći da više ne žele kockati, upisati svoje ime pa ih kockarnica više ne bi puštala da dolaze u objekt. No, situacija je bila daleko od sređene. Naime, kasino druge marke bi slao poruke kockarima, a nakon nekog vremena, ističe kekin, bilo je i situacija da bi se ista kockarnica ponovno javljala osobi koja je rekla da više ne želi kockati. Iako Kekin navodi da je ‘dobra ideja imati jedno mjesto gdje se svaki kockar isključio pa da svi to znaju’, smatra problematičnom da je rok za sastav registra dvije godine.
‘Iznenadilo me koliko je kockanje prepoznato kao ozbiljan društveni problem’
Dok je regulacija za Kekin najvažnija stvar, istaknula je i da kampanje protiv kockanja u školama praktički ne postoje, za razliku od recimo kampanja protiv narkotika, alkohola, cigareta i drugih oblika rizičnih ponašanja. No, taman i da se edukacija pojača, Kekin ističe da je bitno pokazati stvari i primjerom, odnosno uklanjanjem kladomata u kafićima.
Budući da čak 12 posto srednjoškolaca osjeća simptome ovisnosti, Kekin je poručila da i mladi ljudi mogu dobiti pomoć. Tako je u Zagrebu istaknula da se mladi, zbog problema s kockanjem, ali drugim teškoćama i izazovima, mogu javiti u Centar za zdravlje mladih Grada Zagrebu, gdje se mogu javiti bez uputnice.
– Iznenadilo me koliko je kockanje prepoznato kao ozbiljan društveni problem to kada sam o tome prvi put govorila prije izbora. Mislim da je to zato što je problem toliko raširen i što puno ljudi ima primjer koji su sami vidjeli ili znaju obitelj koja se novi s ovim problemom. Izrazito puno ljudi reagira na tu temu, čak i ljudi koji kažu da su konzervativni glasači, ne glasaju za Možemo, podržavaju ovu inicijativu. Imamo jasan društveni konsenzus što je potrebno napraviti i građani to žele. Zabraniti kladomate u kafićima, rekla je Kekin zadoovljna podrškom i reakcijama na peticiju svoje stranke.
Za saborsku sjednicu koju priprema u srijedu, istaknula je da će dovesti više stručnjaka. Oni će dodatno pojasniti važnost zabrane kladomata.
– Na njoj će govoriti Neven Ricijaš s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta u Zagrebu, koji se i u znanstvenom smislu najviše bavi kockanjem u Hrvatskoj. Doći će i doktor Davor Bodor koji vodi dnevnu bolnicu na Jankomiru, dakle radi s pacijentima koji se liječe od kockanja. Bit će tu i predstavnici Ministarstva za financije (koje je predložilo izmjene zakona, op.a), predstavnici Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i predstavnica pravobraniteljice za djecu. Tematska sjednica će još jednom utvrditi što je potrebno i kako urediti ovaj zakon. Što se ova tema više pojavljuje u javnosti, vladajući osjećaju veći pritisak. Vjerujem da imamo šansu donijeti promjene. Da to ne vjerujem, ne bi ni pokušavali, zaključila je za srednja.hr Kekin svoja očekivanja i planove u parlamentu ove srijede.
