Zbog prevelikih razreda profesori nemaju dovoljno vremena za svoje učenike
U sklopu programa Cjeloživotno slušanje istraženo je koji su najznačajniji problemi odgajatelja, nastavnika i profesora u podučavanju djece s komunikacijskim teškoćama. Nabavljeno je 44 računala kojim su opremljene informatičke učionice u Zadru i Zagrebu, a odražne su i brojne radionice te seminari čiji je broj polaznika nadmašio sva očekivanja.
www.cjelozivotnoslusanje.eu
Centar za odgoj i obrazovanje ‘Slave Raškaj’ Zagreb zajedno je sa svojim partnerima kroz projekt ‘Cjeloživotno slušanje’ opremio četiri informatičke učionice u Zadru i Zagrebu. Održane su i edukativne radionice za više od 600 djelatnika vrtića i škola te je digitaliziran nastavni sadržaja za srednje strukovne škole. Sve ove aktivnosti organizirali su kako bi se ubrzao proces uključivanja djece s komunikacijskim teškoćama u redovni odgojno-obrazovni sustav.
U samom početku provedeno je i istraživanje kojim se ustanovilo kako su preveliki školski razredi i vrtićke grupe glavni problem zbog kojeg profesori nemaju dovoljno vremena individualno se posvetiti svojim učenicima.
‘Opterećenje nastavnika je duplo veće’
– Ako u razrednom odjelu ima učenika sa slušnim oštećenjem profesor stalno mora biti okrenut prema učenicima i dok predaje mora se istovremeno služiti artikulacijom kroz normalni ton i znakovnim jezikom uz govor, što je dosta naporno. Pri tom se, kao i inače, mora voditi računa o koncentraciji učenika pa je opterećenje nastavnika duplo veće, objasnila nam je Đurđica Šakić, nastavnica iz Centra ‘Slave Raškaj’ Zagreb koja je i sama oštećena sluha.
Cilj ovog projekta je olakšati svakodnevni rad profesora, nastavnika i odgajatelja kroz edukaciju i stvaranje programa i baza podataka pomoću kojih se mogu prilagoditi zahtjevima takve djece. Za njih je potrebna dodatna individualizacija koju je teže provoditi u neadekvatnim uvjetima koji vladaju u većini hrvatskih škola.
Zbog toga je osigurano po 11 računala za sve partnere koji su sudjelovali u realizaciji Cjeloživotnog slušanja. Osim u spomenutom Centru za odgoj i obrazovanje uređene su informatičke učionice i u Dječjem vrtiću Jarun, Osnovnoj školi Trnjanska u Zagrebu, Hotelijersko–turističko ugostiteljskoj školi u Zadru i Pučkom otvorenom učilištu u Zagrebu. Novi uređaji trebali bi pomoći profesorima i djeci da kvalitetnije sudjeluju u nastavi.
Organizirani seminari i radionice za 600 djelatnika vrtića i škola
– Inkluzijom djece i mladih s teškoćama u razvoju u redoviti obrazovni sustav postići će se njihova kvalitetnija socijalizacija, pružit će im se jednake mogućnosti za obrazovanje i zapošljavanje. S druge strane, djeca koja već jesu u redovitom sustavu na taj se način podučavaju prihvaćanju i uvažavanju različitosti, toleranciji i drugim važnim ljudskim vrijednostima, objasnio nam je Lucijano Jakšić, voditelj projekta.
Organiziran je i put u Latviju gdje su se polaznici mogli upoznati s pozitivnim primjerom integracije učenika s komunikacijskim poteškoćama, a po povratku su napravljeni seminari i radionice kroz koje su se nastavnici upoznavali s tehnikama i alatima koji im mogu pomoći u bržoj i kvalitetnijoj interakciji s djecom koja lošije čuju.
‘Broj polaznika nadmašio je naša očekivanja’
– Održali smo planirani broj radionica i izuzetno smo zadovoljni interesom ciljane skupine. Broj polaznika uvelike je nadmašio naša očekivanja. Osim radionica izradili smo i web stranicu te smo formirali i stručnu knjižnicu s preko stotinu naslova koji se bave ovom problematikom“, izdvojio je Jakšić.
Provedba projekta završiti će se za dvadesetak dana, a do tada još planiraju napraviti i priručnik s DVD-om na kojem se mogu pogledati primjeri najboljih praksi u Europi. On bi trebao pomoći nastavnicima za kvalitetnije strukturiranje obrazovnog rada u predškolskom i školskom sustavu. Pomoću njega će se moći informirati i saznati kako mogu poboljšati i olakšati si pristup prema svojim učenicima koji ih ne čuju. Iako projekt još nije gotov, u spomenutom Centru već imaju nove planove, a promjenama se nada i profesorica Šakić.
– Bilo bi značajno uvesti obrazovanje za moderna zanimanja kao što je računalni programer, trgovac, slikar ili frizer. Učenici sa slušnim oštećenjem koji su u redovnim školama susreću se s problemima pri upisu u željene škole i odabiru svog budućeg zanimanja. Zbog toga, umjesto da se integracijom osvijeste za ravnopravnost u društvu, oni se osjećaju diskriminirano jer ne mogu upisati ono što ih interesira, već moraju upisati ono što im drugi predlažu te im je nametnuta neravnopravnost, zaključila je Đurđica.
