Već četiri tjedna traje štrajk zaposlenih u osnovnim i srednjim školama. U dijelu županija štrajka se šesti dan pa je jučer ministrica obrazovanja, Blaženka Divjak, školama poslala uputu s mogućnostima nadoknade nastave dana provedenih u štrajku. Opcija da im se ona održi subotama ili da im se zbog nadoknade skrate praznici očito je neprihvatljiva dijelu učenika. Anonimna skupina srednjoškolaca zato je pozvala na ‘štrajk učenika’, a na društvenim mrežama pojavio se profil ‘Sindikat učenika’. Izostanak građanskog odgoja i tu je ‘kumovao’ – naime, učenici ne mogu osnivati sindikate, a iz Zakona o radu da se iščitati da je i njihov ‘štrajk’ pravno neutemeljen.
Foto: Pixabay
Društvenim mrežama, prvenstveno Facebookom, proširila se objava anonimne srednjoškolke koja poziva na ‘štrajk učenika’, a sve zbog revoltiranosti štrajkom obrazovnih djelatnika, koji traje već dvadeset radnih dana.
Za ponedjeljak najavili ‘štrajk’ u četiri županije
Takozvani ‘štrajk učenika’ trebao bi započeti u ponedjeljak.
– Piše vam učenica koja je ogorčena štrajkom prosvjetnih radnika. Ili konkretno profesora koji meni predaju. Štrajkaju zbog niskih plaća zar ne? Da da baš zbog toga nam žele oduzeti naše praznike. Kažu zaslužuju veću plaću, čime? Čime ju zaslužuju jesu li u bilo kojem trenu pomislili zašto baš oni zaslužuju veću plaću? Ne, nisu naravno, ali jednako tako su i oni roditelji, koji bjesne na profesore i učitelje koji predaju njihovoj djeci jer štrajkaju i zakidaju znanje njihove djece. Da li se veća plaća zaslužuje tako što uletite u razred i kažete otvorite tu i tu stranicu prepišite i gotovi smo za danas? Pa se onda začude lošem uspjehu djece na testu. Zar profesor/ica koji/a dolazi pod utjecajem alkohola na sat zaslužuje veću plaću iako mu/joj je već više od 6.000,00 kn. Isti ti koji sada štrajkaju uleću na sat bjesni pa djeci govore kako su mentalno bolesni i poremećeni. Ali ono je ipak profesor i zaslužuje veću plaću, zar ne?, pita se anonimna učenica čije pravopisne i gramatičke greške nismo željeli ispravljati.
Dodaje, ništa od navedenog nije izmišljeno nego je izneseno u javnost ‘jer je i učenicima prekipjelo šutjeti i trpjeti njihov, na jedan način, teror.’
– Knjige samo sve mogli sami kupiti i prepisati kako oni kažu ‘Zapišite što mislite da vam je važno’. I time oni zaslužuju veću plaću. Ma dajte im zašto ne, ali pokušajte razmisliti prvo zar ju oni zaista zaslužuju. Učenici su se digli na noge i krećemo sa štrajkom od ponedjeljka 11. studenog 2019. godine. Županije koje štrajkaju su sljedeće: Osječko-baranjska, Splitsko- dalmatinska, Zagrebačka i Šibensko-kninska. U ime svih učenika se zahvaljujem našem krasnom Ministarstvu obrazovanja koji nas je doveo do toga da nam oduzmu zimske praznike koje trebamo provesti u krugu obitelji isto kao i sve vikende. Zahvaljujemo se našoj ministrici i predsjednici što se nisu niti jednom zapitali kako se učenici osjećaju. Hvala Vam veliko svima. I onda ćemo nakon svega mi dobiti drvlje, kamenje i neopravdane sate na našu grbaču. Ali nema veze želimo da sljedeće generacije ne prolaze kroz ovakve dileme i terore. Ne damo svoje praznike. Ne damo svoje vikende. Ne damo svoje blagdane, piše ogorčena učenica.
U međuvremenu se na društvenim mrežama pojavio i profil pod nazivom ‘Sindikat učenika’. No, zazivanje ‘štrajka učenika’ i samoimenovanje grupe nezadovoljnika ‘sindikatom’ zapravo je čisto nepoznavanje pravnih propisa, vrlo izgledno uzrokovano potpunim izostankom građanskog odgoja u školama. Uz to, očito je i da štrajk nastavnika nije bio dobra lekcija građanskog odgoja učenicima, što sindikalisti često koriste kao svoj argument.
Naime, prema Zakonu o radu, sindikat može utemeljiti najmanje deset punoljetnih i poslovno sposobnih fizičkih osoba. Sindikat mora biti registriran i imati svoj statut. Isti Zakon propisuje kako sindikati ‘imaju pravo pozvati na štrajk i provesti ga u svrhu zaštite i promicanja gospodarskih i socijalnih interesa svojih članova te zbog neisplate plaće, dijela plaće, odnosno naknade plaće, ako nisu isplaćene do dana dospijeća.’
Uz sve ovo ‘štrajk se mora najaviti poslodavcu, odnosno udruzi poslodavaca protiv koje je usmjeren’, a učenici nemaju poslodavca. Također, štrajk se ne smije započeti prije okončanja postupka mirenja, odnosno razgovora dvaju strana i pokušaja rješavanja spora mirnim putem. Zakon propisuje i kako ‘u pismu kojim se najavljuje štrajk moraju se naznačiti razlozi za štrajk, mjesto, dan i vrijeme početka štrajka te način njegova provođenja’.
Drugim riječima, učenici koji razmišljaju pridružiti se tzv. ‘štrajku učenika’ koji se odvija u ponedjeljak, zapravo će samo biti uključeni u masovno markiranje. A ako ste pomislili da ne možete dobiti neopravdani ‘jer markira čitav razred’ i to je samo jedan od mitova koji kolaju među školarcima. Naime, Pravilnik o izricanju pedagoških mjera ne propisuje takvo pravilo, pa se izostanak učenika s nastave bilježi jednako bez obzira na broj učenika koji su izostali.
Više o štrajku u školama i na fakultetima čitajte na sljedećim poveznicama:
