Željko Jovanović: ‘Bolje da vas mrze zbog onoga što jeste, nego da vas vole zbog nečega što niste’
Vijest o smjeni ministra obrazovanja Željka Jovanovića uvukla se u svaku poru obrazovnog sustava, ali o tome bruje i svi ostali društveni slojevi u Hrvatskoj. Prema odluci vladajućih, nakon dvije i pol godine upravljanja MZOS-om, zamijent će ga 55-godišnji Vedran Mornar. Prije konačnog napuštanja ministarske fotelje, Jovanović se odlučio obratiti javnost preko otvorenog pisma pod naslovom ‘Što ostavljam u nasljeđe’.
Foto: srednja.hr
Željko Jovanović je prema današnjoj odluci Vlade postao bivši ministar znanosti, obrazovanja i sporta, to jest 16. ministar obrazovanja koji nije zadržao tu funkciju do kraja mandata. Za njegova nasljednika izabran je Vedran Mornar, bivši dekan FER-a i donedavni predsjednik Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje koji će upravljati MZOS-om sljedećih 18 mjeseci.
Na samom koncu svoje ministarske karijere, bar kad je u pitanju obrazovni, znanstveni i sportski sektor, Jovanović se obratio javnosti putem otvorenog pisma u kojem se osvrnuo na protekle dvije i pol godine koliko je upravljao MZOS-om. Također je novinarima dostavio i newsletter u kojem se nalaze postavljeni ciljevi na početku mandata te postignuti rezultati.
Jovanovićeve riječi prenosimo u cijelosti:
‘Što ostavljam u nasljeđe’
Poštovane novinarke i novinari,
kao što ste obaviješteni, od danas više nisam ministar znanosti, obrazovanja i sporta. Pretpostavljam da je mnogima to bio logičan slijed jer su me upravo mediji proglasili „najgorim ministrom u zadnjih 50 godina“ što je zaista, morate priznati, teško postići. Naslušao sam se proteklih dana puno poruga i gadljivih izjava površnih, nazovi-analitičara koji su se natjecali u biranju pogrdnih opisa mojih napora da upozorim na značaj stabilnosti Vlade, ali i u ponavljanju tvrdnji o neuspješnosti moga rada.
Međutim, u životu mi se istinitom pokazala teza da ako nemaš neprijatelja i ako te svi vole te ako je tvoja staza „sigurna i široka“, da nešto vjerojatno radiš pogrešno. S obzirom na to kakva je bila moja staza i s koliko sam se stranputica i prepreka susretao, duboko sam uvjeren da sam mnoge stvari učinio ispravno, što dokazuje i velika negativna prašina koju su dizali moji potezi.
Kada je riječ o obrazovanju, znanosti i sportu, koliko god su mediji, koji mi od prvog dana nisu bili skloni, površno i bez dubljih analiza često ponavljali da nisam ništa napravio, ja to mogu vrlo jednostavno demantirati. Odlučio sam da neću trošiti energiju na opravdanja svojih odluka i politika jer, na žalost, danas je teško povjerovati da jedan političar nešto radi svim srcem iz uvjerenja, a ne iz osobne koristi.
Nikada mi vlast radi vlasti same nije bila cilj. Uvijek sam se borio, a to ću nastaviti činiti i iz saborskih klupa, upravo za boljitak učenika, studenata i sportaša zbog kojih ovaj sustav i postoji. Razvidno je da se raznim interesnim skupinama, koji su medije koristile kao sredstvo u očuvanju statusa quo, to nije sviđalo.
Ipak, osjećam svojom dužnošću, i radi mene samoga, ali i u interesu javnosti, crno na bijelo nabrojiti što je to „ništa“ što sam u dvije i pol godine mandata, zajedno sa svojim suradnicima, učinio. Za razliku od mojih prethodnika koji su trošili novce na skupe brošurice tiskane na sjajnom papiru, koje su se dijelile na „promotivnim“ ručkovima i večerama (za čim neki novinari tuguju), ja sam puno skromniji i štedljiviji. Uvijek smatram da je sadržaj važniji od forme.
Stoga vam u prilogu dostavljam izvješće o postignućima ovog ministarstva u protekle dvije i pol godine (da ne bude zabune – riječ o izvješću na četiri stranice teksta, font 10, trošak nula kuna) u kojemu su popisane sve mjere i reforme koje smo proveli, kao i planovi za budućnost za koje vjerujem da će ih moj nasljednik prof. dr. sc. Vedran Mornar uspješno dovršiti.
Mnogi su me danas pitali na što sam od svega provedenog posebno ponosan. To je prije svega Zakon o znanosti i visokom obrazovanju kojime je znanost napokon vraćena znanstvenicima i odmaknuta od političkih utjecaja. Ponosan sam i na uvođenje Zdravstvenog i Građanskog odgoja u sve škole jer tim programima pridonosimo obrazovanju informiranih, samo-mislećih, kritičkih, tolerantnih i aktivnih mladih ljudi koji su sposobni na temelju znanstveno utemeljenih činjenica sami donositi odluke te živjeti zdravije i kvalitetnije.
Unatoč svim kritikama i udarima protiv tih programa, moram biti neskroman i reći – Ponosan sam što sam prvi ministar kojemu je to uspjelo!
Često se zaboravlja da sam prvi ministar u dvadeset godina koji se uspio izboriti za trajne naknade za vrhunske sportaše, ali i koji je ustrojio sportsku inspekciju čiji je značaj puno veći no što se to u ovome trenutku čini. Mediji su pretjerano fokusirani na jednu istaknutu osobu iz nogometnog svijeta i zaboravljaju da u sustavu sporta postoji značajan broj ne tako eksponiranih, malih sportskih oligarha koji malverziraju novcem namijenjenim sportašima i razvoju sporta. Iako to u prvi mah nije vidljivo, vrijeme će pokazati da je sportska inspekcija takvima pomrsila račune.
Ponosan sam i na to što je MZOS bilo najuspješnije ministarstvo po povlačenju sredstava iz europskih fondova te smo u 2013. godini iskoristili 115 posto planiranih sredstava (više od 300 milijuna kuna)! Zanimljivo je da sam čak i za takvo, mjerljivo i objektivno postignuće, optužen za pogodovanje i protuzakonito korištenje europskog novca, koji je dodijeljen uspješnom sveučilištu koje svoju kvalitetu nije dokazalo meni, nego upravo nezavisnim međunarodnim recenzentima.
Često se i nepravedno zanemaruje značaj uvođenja e-upisa u srednje škole.
Time smo ne samo smanjili troškove roditeljima i učenicima te administrativno opterećenje školama, nego i spriječili dugogodišnje malverzacije prilikom upisa. Zahvaljujući tome danas svi učenici upisuju željene srednje škole isključivo na temelju svojeg rada i zalaganja tijekom osnovnoškolskog obrazovanja, a ne na temelju veza i poznanstava.
Zbog situacija u kojemu su neki najuspješniji studenti u državi morali plaćati studij, moji prethodnici mjesecima su bili suočeni s blokadama fakulteta od strane studenata i profesora. Tijekom mog mandata, zahvaljujući pilot-programskim ugovorima, uveden je besplatan studij za sve uspješne i redovite studente koji upisuju javna visoka učilištima.
Također, prvi put nakon petnaest godina uspjeli smo reformirati sustav studentske prehrane zahvaljujući kojoj veći broj studenata može jesti potpune obroke. Značajno smo povećali i sredstva namijenjena stipendiranju studenata te je za studentske stipendije u 2014. osigurano više od 61 milijun kuna, što je gotovo 20 milijuna kuna više nego prethodne godine. Pri dodjeli stipendija posebnu pozornost posvetili smo studentima slabijega socijalno-ekonomskog statusa kojima je u 2014. godini dodijeljeno novih 3 013 stipendija, što je dvostruko više nego lani.
Uz to što je dodijeljen veći broj stipendija, povećan je i njihov mjesečni iznos pa svi novi korisnici studentskih stipendija primaju stipendiju u mjesečnom iznosu od 1 200 kuna (umjesto prijašnjih 500 ili 800 kuna).
Mogao bih još nabrajati, ali poštujem vaše vrijeme i činjenicu da ćete, ako ste zainteresirani, i sami moći više pročitati iz priloženog materijala. Izdvojit ću na kraju još pripremu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije kao naše važnije postignuće kojom Hrvatska prvi put dobiva općenacionalni strateški dokument u obrazovanju i znanosti, a na čijoj će implementaciji raditi novi ministar.
Zahvaljujem svima koji su tijekom protekle dvije i pol godine pratili rad ovog ministarstva. Posebno zahvaljujem na kritikama jer sam u njima pronalazio dodatan motiv za daljnji rad, ali i signal da sam na pravome putu.
Na kraju, citirat ću izreku Andréa Gidea – Bolje da vas mrze zbog onoga što jeste, nego da vas vole zbog nečega što niste.
