Pretraga

Žena koja je nožem izbola psihijatricu radi u školi: Ravnatelj ne želi komentirati slučaj

A- A+

Pacijentica, u dobi od 37 godina, koja je u subotu poslijepodne, nasred ordinacije, izbola svoju psihijatricu nožem, zadavši joj dvadesetak ubodnih rana je – školska tajnica. Radi u jednoj srednjoj školi u Virovitici čiji ravnatelj cijelu priču ne želi komentirati, već novinare upućuje na policiju.

ilustracija o nasilju

Ilustracija: Pixabay

Kako piše Ljerka Bratonja Martinović za Novi list, pacijentica koja je šokirala javnost svojim stravičnim napadom na liječnicu, zaposlenica je jedne virovitičke srednje škole. Ravnatelj te škole, prema pisanju spomenutog medija, nije htio komentirati slučaj već je novinarku uputio na policiju.

‘Nasilja ima, i teško je očekivati da će škole i bolnice biti od toga izuzete’

Željko Stipić, predsjednik nastavničkog Sindikata Preporod, za Novi list se osvrće na promjene kaznenih propisa. Liječnici su, podsjetimo, prije četiri godine tek dobili status službene osobe pa se napad na njih, u kaznenopravnom smislu, tretira ipak nešto ozbiljnije.

– Nasilja ima, mi živimo stvarnost koja je kontaminirana nasiljem, i teško je očekivati da će škole i bolnice biti od toga izuzete. Kad je u pitanju sigurnost u školama, smatra da bi u svakoj školi trebalo procjenjivati stanje sigurnosti, a svaka bi škola trebala imati svoj akcijski plan s mjerama zaštite, usklađen između ravnatelja, školskog odbora, nastavničkog vijeća i lokalne zajednice, kaže Stipić.

U ovoj zemlji, dodaje, ne postoje evaluacije i analize učinaka pa ne znamo jesu li izmjene u propisima i kako utjecale na nasilje prema službenim osobama.

‘Problemu se pristupa neozbiljno’

Tom se prilikom za Novi list ovaj sindikalist osvrnuo i na sigurnost u školama. Nekad se, kazao je, Hrvatskom saboru podnosilo izvješće o stanju sigurnosti u školama. Od toga se odustalo s obrazloženjem, prisjeća se, da se govorom o nasilju potiče nasilje.

– To samo govori da se problemu pristupa neozbiljno i dok nam se neko veliko zlo ne dogodi, ne poduzimamo ništa. U pojedinim školama možda nije dovoljno ni da imate zaštitare, a negdje su i kamere suvišne, ovisi o tome kakva je sredina. Imate male seoske sredine gdje se svi znaju i zapravo nema potrebe za nekakvim nadzorom, a s druge stane imate velike gradove, kvartove gdje se trguje narkoticima, gdje cvate kriminal, i tu su vjerojatno potrebni i zaštitari na ulazu, kaže Stipić.

Nije normalno, zaključuje, da na ulazu u javnu ustanovu gdje boravi 500 učenika nema nikoga, ni portira, pa one koji dolaze dijete od 11 godina pita koga trebate.

Izdvojeni članak
online nastava profesor

Trebaju li nastavnici proći psihotest prije zaposlenja u školi? Pitali smo sindikate, evo što kažu

Zašto nema psihotesta prije zaposlenja u školi?

O mjerama sigurnosti u školama pisali smo iscrpno u listopadu 2021. godine nakon što je u javnost dospjela priča o Bernardi Jug, učiteljici koja je usred pandemije huškala anti-maskere i neovlašteno, na društvenim mrežama, objavljivala razgovor s maloljetnim učenikom. Tada smo važnim akterima, među ostalim i sindikalistima, postavili pitanje – treba li uvesti psihotest prije zaposlenja prosvjetara u školama?

Željko Stipić, predsjednik Sindikata Preporod, tad nam je odlučno rekao – naravno da ne. Učitelji i nastavnici su, tada je rekao, svoje kompetencije u tim područjima stekli, bilo kroz studiju, ili naknadno obrazovanje.

– Problemi nastaju, ne toliko zbog loših ili nedorečenih odredbi u zakonima i pravilnicima, nego zbog izostanka pravovremene reakcije onih koji su nadležni za rješavanje problema. Pogrešan je zaključak o nužnost mijenjanja postojeće regulative i prakse temeljem nekog ekscesnog pojedinačnog slučaja. Nemoguće je da se među skoro 70 tisuća radnika u školama ‘ne provuku’ pojedinci dvojbenih pedagoških kompetencija ili narušenog psihofizičkog zdravlja. Kada se ovakvi slučajevi otkriju, njima je potrebno ponajprije pomoći, pa tek onda, ako s pružanjem pomoći ne uspije, ići prema njihovu sankcioniranju, rekao nam je tada Stipić.

Tajnica iz aktualnog slučaja, napomenimo, nije dio nastavnog osoblja, već administrativnog pa stoga ne prolazi sve edukacije i pedagoško-psihološku pripremu koju imaju nastavnici. No, možda je ovo pak prilika da se aktualizira pitanje o psihotestovima za sve koji rade u školi i s djecom.