Žene dominantnije među novim doktorima znanosti, a evo i u kojem se području piše najviše disertacija
Tijekom 2018. godine doktorate je u Hrvatskoj steklo 628 ljudi, među kojima je udio žena u tom broju 53.8% pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. Od ukupnog broja novih doktora znanosti, najviše ih je u protekloj godini doktoriralo u području biomedicine i zdravstva odnosno više od četvrtine ukupnog broja (26.5%), a najmanje u umjetničkom području – 0.3%.
Foto: pixabay
Gledano prema sveučilištima, najviše ih je u 2018. doktoriralo na Sveučilištu u Zagrebu odnosno 69,9%, na Sveučilištu u Splitu 9,2%, na Sveučilištu u Rijeci 8,1%, na Sveučilištu u Osijeku 8,0%, na Sveučilištu u Zadru 4,3%, a na Sveučilištu u Puli 0,5% doktora znanosti.
Prosječna dob doktora znanosti bila je 38,6 godina, a modalna skupina (s najvećom frekvencijom) bila je od 30 do 34 godine.
Najveći broj doktora znanosti bio je zaposlen u djelatnosti obrazovanja (40,9%), zatim u djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi, gdje ih je bilo zaposleno 21,5%.
U stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima bilo ih je zaposleno 14,8%, a u djelatnosti javne uprave i obrane; obveznoga socijalnog osiguranja 4,0%. U svim ostalim djelatnostima bilo je zaposleno 15,3% doktora znanosti, dok je 3,5% doktora znanosti bilo nezaposleno.
Kao zanimljiv podatak nam se čini činjenica da su troškove doktorata platili poslodavci za čak 36,8% osoba koje su stekle zvanje doktora znanosti u 2018.
Troškove doktorskog studija osobno je platilo 47,3% doktora znanosti, za 9,4% izdvojena su sredstva iz državnog proračuna, a 6,5% pripadalo je kategoriji Ostalo.
