Žene dominiraju na hrvatskim fakultetima, a šokirat ćete se kada saznate koliko ih je više u prosvjeti
Žene u Hrvatskoj dominiraju obrazovnim sustavom. Ponajprije se to odnosi na učiteljice i nastavnice u osnovnim i srednjim školama te broj visokoobrazovanih žena. Žene s titulom doktorica znanosti dominiraju nad svojim muškim kolegama. Sve to otkriva Državni zavod za statistiku koji je u svom, statističkom stilu svim ženama čestitao njihov dan. Kako ističu, čestitaju ga svim ženama, divnima u svojoj različitosti, a kojih je prema procjeni stanovništva krajem 2016. godine u Hrvatskoj bilo 2,1 milijuna (51,7%).
Foto: pixabay
Učenice, studentice, učiteljice i profesorice na skoro svakoj razini odgoja i obrazovanja u Hrvatskoj nadmoćnije su muškome spolu. Brojne podatke o tome iskazao je Državni zavod za statistiku u sebi svojstvenoj, statističkoj čestitci za Međunarodni dan žena.
Učiteljice u osnovnim školama brojčano daleko nadmoćnije od svojih muških kolega
Na početku školske godine 2016./2017. osnovne škole pohađalo je nešto više od 155 tisuća učenica, što je 48,7% od ukupnog broja učenika. U odnosu na početak školske godine 2006./2007., u skladu s ukupnim smanjenjem broja učenika u osnovnim školama, i broj djevojčica smanjio se za oko 17,5%.
U odnosu na početak školske godine 2006./2007. broj učiteljica u osnovnim školama na početku školske godine 2016./2017. povećao se za 9%. Gledajući prema spolu, udio učiteljica u obje je promatrane godine znatno veći od udjela učitelja i kretao se iznad 81%.
U srednjim školama podjednako učenica i učenika; manja dominacija nastavnica u srednjim školama
Od ukupno tek nešto više od 81 tisuće učenica u srednjim školama na početku školske godine 2016./2017. omjer učenika i učenica bio je gotovo istovjetan, odnosno udio učenica iznosio je 50,1%. Tijekom posljednjih desetak godina omjer učenika i učenica nije se znatnije promijenio.
U srednjim školama omjer nastavnika i nastavnica nešto je drugačiji nego što je to slučaj u osnovnim školama. Iako su žene i dalje zastupljenije, udio nastavnica u srednjim školama manji je od udjela učiteljica u osnovnim školama te se kretao od 65,3% na početku školske godine 2006./2007. do 66,1% na početku školske godine 2016./2017.
Više od dvije trećine studentica studira društvene znanosti
Od ukupnog broja studenata upisanih na visoka učilišta u akademskoj godini 2016./2017., studentice su činile 56,7%. Više od dvije trećine ukupnog broja studentica upisalo je visoka učilišta s područja društvenih znanosti (77,1%).
Ako uspoređujemo omjer muškaraca i žena, najveći udio, 74,6%, činile su studentice upisane na visoka učilišta iz područja biomedicine i zdravstva. U odnosu na akademsku godinu 2006./2007. ukupan broj upisanih studenata povećao se za 17,8%, a doprinos studentica u tom povećanju bio je znatno veći i iznosio je 71,2%.
Šezdeset posto diplomiranih studenata su žene
Promatrajući unatrag posljednjih desetak godina, udio studentica koje su diplomirale na visokim učilištima u ukupnom broju diplomiranih nije se znatnije mijenjao te se kretao oko 60%. S obzirom na to da najveći broj studentica upisuje visoka učilišta iz područja društvenih znanosti, ne iznenađuje činjenica da ih najviše i diplomira na istom području.
Žene su prisutnije i na doktorskim studijima. Udio doktorica znanosti u 2016. iznosio je 55%. Najveći broj žena doktorirao je u području biomedicine i zdravstva, društvenih znanosti, te prirodnih znanosti, a najmanji u umjetničkom području. Iako je u 2016. većina doktorica znanosti imala između 30 i 34 godine, njihova prosječna starost iznosila je 38,1 godinu.
U posljednjih 50 godina, žene sve obrazovanije
U pola stoljeća zabilježene su velike promjene u području obrazovanja žena. Ako promatramo žene u dobi od 15 i više godina prema najvišoj završenoj školi, vidljivo je da su žene kroz desetljeća sve obrazovanije. Naime, prema podacima Popisa stanovništva 1961., čak je 92,4% žena imalo osnovno obrazovanje ili manje, a njih svega 0,8% visoko obrazovanje. S druge strane, podaci posljednjeg Popisa stanovništva 2011. pokazuju da je najveći broj žena, točnije gotovo polovica ukupnog broja, imao srednjoškolsko obrazovanje.
Na području visokog obrazovanja zabilježene su najveće promjene. Udio visokoobrazovanih žena iznosio je 16,7%, dok je udio visokoobrazovanih muškaraca iznosio 16%. Visoko obrazovanje je tako jedno od područja u kojem žene ne samo da su postigle ravnopravnost s muškarcima, već su ih i prestigle.
