Kako žive hrvatski studenti? Borave s roditeljima, ljute ih visoki životni troškovi, a zarađuju manje od europskog prosjeka
Uče u prosjeku 17 sati tjedno, tijekom semestra rade koliko i europske kolege, no za to su daleko manje plaćeni, više od polovice ih živi s roditeljima, a najnezadovoljniji su visokim troškovima života, neke su od glavnih odrednica socijalne i ekonomske slike studenata u Hrvatskoj. Do tih se rezultata došlo nakon najnovijeg dvogodišnjeg istraživanja u sklopu EUROSTUDENT projekta, provedenog među studentima 28 europskih država.
Šesto izdanje EUROSTUDENT projekta, koji za cilj ima istražiti socijalnu i ekonomsku situaciju europskih studenata, po treći je put uključivao i studente u Hrvatskoj. Upitnik koji je bio otvoren svim redovitim i izvanrednim studentima tijekom proljeća/ljeta 2016., ovih je dana donio poprilično zanimljive rezultate.
Učimo prosječno s najviše vječnih studenata
Prema rezultatima istraživanja, studenti europskih zemalja u prosjeku na učenje tjedno potroše 17 sati, s manjim razilikama s obzirom na državu u kojoj žive. Tako recimo mladi Albanci uče najviše, 21 sat, dok se Hrvati zadržavaju u samom prosjeku.
Iako uče prosječno, oni prednjače u postotku vječnih studenata. Za razliku od europskih 7% studenata koji su produljili studij za barem jednu godinu, to je učinilo 14% mladih Hrvata.
Osim ispunjavanja studentskih obaveza, EUROSTUDENTI na plaćenim studentskih poslovima tjedno provedu od 5 do 20 sati. Trećina sudjeluje u poslovima i tijekom semestra, a 70% njih za vrijeme odmora od fakulteta. Na posao potroše 11 do 39% svog vremena, a pritom najviše rade Česi, Slovaci i Norvežani.
Za jednak rad, hrvatska studetska primanja ispod su europskog prosjeka
I po tom se pitanju Hrvatska drži oko prosjeka – tijekom akademske godine naši studenti odrade prosječno 11 sati tjedno. Postotak studenata koji obavljaju studentski posao raste s godinama studija; više od polovine radi kako bi podmirili životne troškove, a ostatak u svrhu stjecanja iskustva. Kao i mladim Fincima, Francuzima i Estoncima, i hrvatskim studentima stjecanje prakse postaje sve važnije (66% ispitanih).
No, mladi Hrvati za obavljene studentske poslove jednake satnice dobiju značajno manji iznos novca. Za potrebe istraživanja, svote nisu preračunate u Euro valutu nego su naznačene u PPS-u (srednji mjesečni prihod). Prosjek mjesečne studentske zarade na europskoj razini iznosi 861 PPS. Pritom Islanđani zarađuju najviše, čak 1245, a Hrvati debelo ispod prosjeka – tek 700 PPS-a mjesečno.
Kako na državne novčane potpore, za razliku od primjerice Danaca, ne može računati mnoštvo hrvatskih studenata, brojni i dalje računaju na roditelje kao glavni izvor financiranja. 87% studenata roditelji novčano potpomažu. Ipak, valja napomenuti da je 2014. postotak takvih bio čak 91.
Ostaju kod roditelja, a prednjače u nezadovoljstvu životnim standardom
Suočeni s lošom ekonomskom situacijom, više od polovice studenata u Hrvatskoj živi s roditeljima. Postotak takvih u skupini do 25. godine života iznosi 53, a od 25. do 29. godine 54%. U toj se starijoj grupi, kao i onoj studenata od 30 i više godina, ipak povećava broj onih koji su zasnovali svoju obitelj ili žive s partnerom – 61% studentske 25+ populacije je to učinilo.
Istovremeno, zabrinjava podatak da čak 23% tridesetogodišnjih studenata i starijih i dalje boravi kod roditelja. Studenti svih dobnih skupina koji žive u roditeljskom domu većinski (61%) su zadovoljni troškovima života. Kako su roditelji u tom slučaju nerijetko glavni izvor financiranja, njihovo zadovoljstvo je razumljivo. Usporedbe radi, 80% studenata ostalih ispitanih zemalja ne živi s roditeljima.
S druge strane, hrvatski studenti izvan roditeljskog doma daleko su od europskog prosjeka razine zadovoljstva životnim troškovima. Zapravo, prednjače u nezadovoljstvu. Generalno gledajući, 37% studenata u Hrvatskoj nije zadovoljno troškovima i životnim standardom. Pritom time nije zadovoljno 41% mladih koji žive s cimerima, a 39% onih koji žive sami u kućanstvu.
Hrvatska debelo ispod prosjeka po broju studenata u studentskim domovima
Hrvatski studenti prema istraživanju, suprotno od Francuza, rijetko žive sami. Oni koji nisu ostali u roditeljskom domu, uglavnom žive s cimerom/ima, a samo njih 8% uspjelo je dobiti smještaj u studentskom domu. Za usporedbu, prosjek onih koji borave u domu na europskoj razini iznosi 18%.
Smještajem u domu studenti svih zemalja jako su zadovoljni jer im, jednostavno rečeno, on otkriva čari studentskog života i samostalnosti. Suprotno tome, manjina europskih studenata koji su stacionirani kod roditelja, takvim suživotom nisu zadovoljni.
Štoviše, kako kazuju rezultati, 80% njih u roditeljskom domu ne osjeća da zaista pripada visokom obrazovanju. Glavni razlog takvog osjećaja krije se, prema istraživanju, u manjku socijalizacije, emancipacije od obitelji, a time i samostalnosti.
Sažet pregled, kao i ključne zaključke 6. EUROSTUDENT istraživanja, pogledajte u nastavku. *Ako vam se dokument ne prikazuje ispravno, potrebno je osvježiti stranicu.
Loading...
Reload document 
Open in new tab
