Normal
0
21
false
false
false
HR
X-NONE
X-NONE
/* Style Definitions */
table.MsoNormalTable
{mso-style-name:”Table Normal”;
mso-tstyle-rowband-size:0;
mso-tstyle-colband-size:0;
mso-style-noshow:yes;
mso-style-priority:99;
mso-style-parent:””;
mso-padding-alt:0cm 5.4pt 0cm 5.4pt;
mso-para-margin-top:0cm;
mso-para-margin-right:0cm;
mso-para-margin-bottom:10.0pt;
mso-para-margin-left:0cm;
line-height:115%;
mso-pagination:widow-orphan;
font-size:11.0pt;
font-family:”Calibri”,”sans-serif”;
mso-ascii-font-family:Calibri;
mso-ascii-theme-font:minor-latin;
mso-hansi-font-family:Calibri;
mso-hansi-theme-font:minor-latin;
mso-bidi-font-family:”Times New Roman”;
mso-bidi-theme-font:minor-bidi;
mso-fareast-language:EN-US;}
Unatoč značajnom napretku na polju ljudskih prava diljem
svijeta, rasizam je još uvijek jedan od zaista gorućih problema. Nažalost,
često ga susrećemo i u Hrvatskoj, ako ne u svojoj okolini, onda pak na TV
ekranima za vrijeme nogometnih utakmica.
Uefa.com
Bacanje banana i hukanje s tribina česti su prizor kako na tribinama hrvatskih, tako i europskih nogometnih stadiona unatoč zaista drastičnim kaznama, kako za pojedinca tako i za klub i nogometni savez zemlje. Unatoč velikim naporima od strane državnih institucija i nevladinih organizacija, diskriminacija buja, posebice u zemljama koje se nalaze u gospodarskoj krizi i u kojoj vlada siromaštvo.
Ipak, s obzirom na najnovija znanstvena otkrića, rasizam više nije samo društveni problem. On naime utječe i na – zdravlje. I to, nažalost, na zdravlje diskriminiranih.
Prvi indikatori koji su pokazali povezanost između rasizma i zdravstvenog stanja provedena su 1988. godine kada je u SAD-u zabilježena znatno veća smrtnost novorođenčadi kod crne negoli kod bijele rase. Opširna istraživanja kasnije su pokazala da su žene crne rase bile izložene velikom stresu uzrokovanom diskriminacijom ili strahom od diskriminacije što je pak u tolikoj mjeri utjecalo na njihovo zdravlje da je postotak spontanih pobačaja bio ogroman.
Do danas su provedena brojna istraživanja koja potvrđuju tu tezu te je dokazano da trpljenje rasizma može uzrokovati depresiju, prehladu, hipertenziju, kardiovaskularne bolesti, rak dojke te na kraju i povećanu stopu mortaliteta. Nancy Krieger, trenutno najznačajnija znanstvenica u tom polju taj fenomen naziva ‘utjelovljenom nejednakošću’.
Prema novoj studiji Kathryn Freeman pripadnici crne rase u SAD-u puno su izloženiji stresu ili zbog rasne diskriminacije ili zbog straha od nje. Psihički stres tako je potvrdilo 18,2% a emocionalni stres 9,8% pripadnika crne rase. Za usporedbu – kod bijele rase ti su postoci 3,5% te 1,6%.
Taj stres pak vodi lošijem mentalnom i fizičkom stresu. Ne samo zbog toga jer stres šteti zdravlju već navodi ljude na nezdrave navike poput konzumacije alkohola i pušenja cigareta. Diskriminacija tako nije još jedna u nizu već vrlo specifična forma stresa – ona naime u značajno većoj mjeri pogađa manjine.
Krug međutim ide dalje. Ne samo da će manjine biti izloženije stresu nego će zbog diskriminacije vjerojatno imati i manji pristup sredstvima i pomoći kako bi umanjili taj stres.
Ako i dalje niste uvjereni u opasnost koji rasizam osim za društvo znači i za psiho-fizičko zdravlje, situacija postaje još gora. Stvari su u SAD-u došle do situacije u kojoj je očekivani životni vijek pripadnika crne rase na razini na kojoj je prije 40-ak godina bio očekivani životni vijek pripadnika bijele rase, a poznato je da životni vijek ljudi biva sve dulji s obzirom na poboljšanje higijenskih uvjeta i medicinska i znanstvena dostignuća.
Dakle, prije nego što nekoga svjesno ili nesvjesno diskriminirate, zastanite i porazmislite.
