Znanstvenici dokazali da rat nije dio ljudske prirode već je ‘prigrljen’ kasnije
Rat nije u ljudskoj prirodi već je postao praksa nakon što su plemena počela živjeti sjedilačkim načinom života, tvrde finski istraživači sa Sveučilišta Abo Akademi. Svoju tezu potkrijepljuju činjenicom da su promatranjem izoliranih plemena diljem svijeta utvrdili kako isti ne ratuju te da su sukobi uglavnom motivirani osobnom netrpeljivošću, a nasilje se uglavnom događa unutar grupa, a ne među njima.
Je li rat dio urođene ljudske prirode ili je pak kasnije prigrljen, pitanje je na koje su nakon desetljeća istraživanja odgovor dali znanstvenici s finskog Sveučilišta Abo Akademi.
Oni tvrde kako rezultati njihovih analiza ponašanja istraživanja sugeriraju da rat nije dio ljudske prirode jer je po svemu sudeći nasilje u ranijim zajednicama bilo potaknuto osobnim konfliktima, a ne velikim bitkama između grupa, prenosi BBC News.
U prošlosti nasilje imalo osobne motive
Otkriće se temelji na promatranjima izoliranih plemena iz cijelog svijeta koja si bila proučavana tijekom posljednjeg stoljeća. S obzirom da su spomenute grupe ljudi odvojene od modernog svijeta te su uglavnom lovci i sakupljači predstavljali su idealan uvid u prvobitne ljudske zajednica.
Patrick Soderberg, jedan od autora studije, smatra kako su prije 12 tisuća godina svi ljudi živjeli u ovakvim društvima te da su ona izgradila većinu našeg evolucijskog puta.
– Većina smrtonosnih agresija koje danas nazivamo ubojstvima bile su zapravo posljedice pojedinačnih svađa, a tek manji dio je etiketiran kao rat. Spomenuti incidenti su kao motiv imali preljube, krađe ili nešto slično, a dokaz leži u tome da je od 148 zabilježenih slučajeva čak 85 posto ubojstava odigrano unutar istog plemena, tvrdi Soderberg
Sjedilački način života donio rat
Znanstvenici pretpostavljaju da su se ratna djelovanja među ljudima javila u periodu kada su sakupljačko-lovačka društva prešla na sjedilački stil života i uzgoj biljnih kultura. Razlog za to leži u većoj potrebi za zaštitom teritorija što je i glavni uzrok kasnijih ratova.
Soderberg priznaje kako upotrijebljeni model nije savršen zbog razlika između modernog društva i drevnih zajednica, ali nam daje relevantne podatke i dobar uvid u prošlost.
