Znanstvenici na ova pitanja još uvijek ne znaju odgovor
Ako ste se ikada pitali zašto zijevamo ili zašto placebo djeluje, ne trudite se tražiti odgovore jer ih ni najveći svjetski znanstvenici i stručnjaci nisu pronašli. Osim što nitko ne može dokučiti što se s ljudima događa kada nastupi smrt, postoji još nekoliko činjenica oko kojih mnogi razbijaju glavu, ali još uvijek bezuspješno. U nastavku provjerite 10 pitanja na koja ni znanstvenici ne mogu dati odgovor.
idiva.com
Znanost iz dana u dan sve više napreduje, a zanstvenici svojim novim izumima i otkrićima šokiraju ljude diljem svijeta. Međutim, postoji nekoliko pitanja, izuzevši što se s čovjekom događa nakon smrti, na koja ni najveći svjetski stručnjaci i znanstvenici ne znaju dati odgovor. Portal Menatl Floss skupio je čak 10 pitanja na koja se odgovori još uvijek nisu pronašli.
Zašto ljudi zijevaju?
Zijevanje se najčešće javlja kada je ljudima dosadno, kada su umorni ili neispavani. Pojedini psiholozi tvrde kako je zijevanje neka vrsta rashladnog uređaja za mozak koji se uključuje kad se sustav počinje pregrijavati. Međutim, potonje pobija činjenica kako je zijevanje zarazno. U moru teorija, od kojih nijedna nije odabrana kao stopostotno točna, nalaze se i one da se ta zaraza javlja kao kolektivni mentalni poticaj ili pak na taj način iskazujemo razumijevanje za tuđi umor.
Zbog čega može doći do spontanog zapaljenja?
Druga stvar na koju nitko sa sigurnošću ne može tvrditi da zna odgovor je spontano zapaljenje. Do sada je zabilježeno 120 slučajeva u kojima su se ljudi spontano zapalili, te su većinom bili pušači. No jedan od najpoznatijih slučajeva je izgaranje talijanskog viteza iz 17. stoljeća nakon što je popio jako vino. Znanstveno nije dokazano zbog čega dolazi do spomenutog zapaljenja, ali pojedinci dijele mišljenje kako cigareta spali kožu do te dubine da tjelesna mast počne ubrzano izlaziti kroz ranu i gorjeti zajedno s odjećom.
Zašto placebo djeluje?
Svima je poznat placebo efekt, no nitko ne zna zbog čega pilule bez ikakvih sastojaka ponekad na ljude djeluju kao pravi lijekovi. Farmaceutske tvrtke često prilikom testiranja novog lijeka prije izlaska na tržište formiraju dvije skupine ljudi, od kojih jednoj doista daju lijek, a drugoj placebo. Ponekad se kod druge skupine pojavljuju efekti koji odgovaraju lijeku, a u nekim slučajevima pacijenti tvrde da im je bolje, iako stvarnog napretka nema.
Objašnjenja su razna, primjerice da je moguće kako dolazi do stvarnog fizičkog djelovanja, prirodnog napretka simptoma ili, pak, pacijent očekuje poboljšanje stanja nakon lijeka, pa pomisli da mu je zaista bolje.
Koji je zajednički predak svega živoga na Zemlji?
Brojna istraživanja su pokazala da su sva živa bića na Zemlji jednaka, točnije da je genetski materijal upisan na isti način u svim organizmima. Iz potonjeg slijedi zaključak kako svaki živi organizam zapravo ima zajedničkog pretka, no tko je zajednički on znanstvenici još uvijek ne mogu dokazati u praksi. Neki tvrde kako se isti raspao na mikrobe i eukariote prije oko 2,9 milijarde godina te da je predak imao stanice identične današnjim organizmima.
Na koji način funkcionira pamćenje?
Neuroznanstvenici su nedavno potvrdili teoriju kako je memorija pohranjena u rasutoj grupi neurona u hipokampusu ili neokorteksu. Unatoč velikom otkriću, da bismo se nečega sjetili, naš mozak mora upogoniti odgovarajuću kombinaciju neurona, a nepoznato je upravo to kako dolazi do kombinacije. Pokusi neuroznanstvenika na glodavcima i ljudskom mozgu pokazali su kako su u taj proces uključeni neuroni koje je zahvatilo prvotno iskustvo, što znači da prisjećanjem posežemo u spremište memorije, ali istu ponovno formiramo svaki put kad za njom posegnemo.
Mogu li doista životinje predvidjeti potres
Još iz davnina ljudi tvrde kako su primjećivali da se njihovi kućni ljubimci čudno ponašaju netom prije potresa. Nije dokazano suprotno, no također se ne može ni istražiti osjećaju li životinje neke podražaje iz prirode kao što su seizmičke aktivnoste ili promjena u električnom te magnetskom polju. Prvenstveno je potonje nemoguće dokazati jer se još uvijek ne za ni imaju li potresi uvodnu fazu prije udara.
Otkud ‘stop’ signal organima
Rast svakog sisavca u većini slučajeva je strogo reguliran, to jest većini se broj stanica, tkiva i organa podudara. Ponekad nešto krene po zlu pa se pojavljuju izrasline poput raka ili asimetričnog rasta ekstremiteta. Vjeruje se da četiri proteina tvore jezgru Salvador-Warts-Hippo signalizacijskog sustava i da upravo oni kontroliraju rast brojnih organa. ‘Stop’ signal koji šalje spomenuti sustav zaustavlja protein odgovoran za rast, no još uvijek znanstvenici ne znaju otkud i kako uopće dolazi do samog zaustavljanja.
Imaju li ljudi feromone?
Veliki broj životinja komunicira kemijskim signalima, to jest feromonima, ali nije poznato posjeduju li i ljudi iste. Drugim riječima znanstvenici nisu otkrili možemo li namirisati tuđi strah. U slučaju da posjedujemo i ispuštamo feromone, nepoznato je kako ih detektiramo. Mnogi sisavci imaju poseban organ koji je zadužen za detektiranja feromona, a ljudi ga možda i posjeduju, ali on nije funkcionalan.
Kako funkcionira gravitacija?
Gravitacija je najslabija od četiri temeljne prirodne sile iako drži cijeli svemir na okupu. Elektromagnetizam te slaba i jaka nuklearna sila prednjače pred gravitacijom, no njeno djelovanje i od čega je sastavljena još uvijek predstavlja misterij. Ostale tri temeljne sile povezane su sa česticama koje ih prenose, ali nitko nije otkrio gravitacijsku česticu.
Koliko je vrsta života na planeti?
Preko dva stoljeća brojni stručnjaci pronalaze, imenuju te opisuju novopronađene vrste, ali nisu ni približno pri kraju tog posla. U posljednjem desetljeću pronašli su 16 tisuća novih vrsta godišnje, a ukupna brojka se kreće oko 1,2 milijuna. Međutim, nepoznato je koliko ih je još neotkriveno, ali su zadnja nagađanja da se broj nepoznatih vrsta kreće od pet do 15 milijuna.
