Pretraga

Znatiželja ima više pozitivnih strana, doznaje koje su to!

A- A+

Znatiželjni ljudi nisu uvijek omiljeni u društvu,

budući da ponekad vole gurati nos tamo gdje im nije

mjesto. Također, ne postoji uzalud fraza ‘znatiželja je

ubila mačku’. Ipak, ona ima i pozitivnih strana, zbog

kojih s ipak svrstava u pozitivnu osobinu.

Znanstvenici su istraživanjima dokazali kako je

znatiželja poželjna osobina za zdravlje i sreću. Evo

koje prednosti donosi takva karakteristika.

Izdvojeni članak

Mozak stimuliran znatiželjom upija znanje poput spužve

Pobjeđuje tjeskobu

Svaka nova situacija u životu sa sobom nosi određenu

dozu nervoza, ali ljudi koji su po prirodi znatiželjni

i vole izazove upravo zbog uzbuđenja koje im donose

novosti u životu, generalno su više pod pozitivnim

stresom nego što osjećaju tjeskobu. Oni su zbog toga

motiviraniji i čak i loše okolnosti iskorištavaju kako

bi zadovoljili svoju znatiželju po pitanju ‘što se će

sljedeće dogoditi’, piše Huffington Post.

Štiti mozak

Znatiželja na mozak djeluje jednako kao i rješavanje

križaljki – štiti ga od senilnosti i bolesti poput

Alzheimerove. Profesor neurologije David Knopman tvrdi

kako znatiželjne osobe doživotno ‘zabavljaju svoj

mozak’, a ta stimulacija djeluje na očuvanje

neuroloških funkcija.

Jača odnose

Znatiželja pokreće različita pitanja koja vam pomaže da

nekoga bolja upoznate. Upravo radi toga znatiželjne

osobe u pravilu imaju bogatiji društveni život, i samim

time se lakše povezuju s ljudima. Sama znatiželja

povezuje se i s većom empatijom, što je poželjna

osobina u međuljudskim odnosima, piše Huffington Post.

Izdvojeni članak

Osobine koje otkrivaju emocionalnu inteligenciju

Uz znatiželju je lakše učiti

Ljudi koji su znatiželjni dvostruko lakše nauče nešto

nego ako materiju smatraju dosadnom, dokazale su

studije. Ona se može iskoristiti i kod učenja nečega

nezanimljivog, na način da gradivo povežete u veću

cjelinu koja će vas interesirati.

Ide ruku pod ruku sa srećom

Neke teorije tvrde kako svi ljudi imaju zadanu razinu

sreće koju mogu osjećati, a ona se formira već u ranom

djetinjstvu. Takvi ljudi lakše napuštaju sigurnost

rutine i preuzimaju rizike. Upravo ta nova iskustva

omogućavaju ‘probijanje’ definiranih razina sreće,

susretanje s novim osjećajima te emocionalni rast.