Kakve veze imaju nastava, dizajnersko razmišljanje i Baby Lasagna? Profesor s FOI-ja objasnio
Nikola Kadoić, profesor s Fakulteta organizacije i informatike u Varaždinu, na našoj konferenciji ‘Obrazovanje u pubertetu’ održao je predavanje na temu dizajnerskog razmišljanja. Osim što je pojasnio zašto misli da će to biti bazna vještina koja će transformirati obrazovanje, pred sam kraj iznio je i neočekivane poveznice s Janicom Kostelić i Baby Lasagnom te istaknuo kako je u znanstvenom radu dokazao da je naš predstavnik pokraden na Eurosongu.
Konferencija portala srednja.hr, ove godine pod nazivom ‘Obrazovanje u pubertetu‘, održana je 7. studenog u zagrebačkom Algebra Spark Spaceu. Povodom naše 13. obljetnice, ugostili smo razne dionike obrazovnog sustava, od učenika i studenata do profesora, ravnatelja, dekana i znanstvenika.
Jedan od njih bio je i profesor Nikola Kadoić s Fakulteta organizacije i informatike u Varaždinu, koji je održao predavanje na temu dizajnerskog razmišljanja u obrazovanju.
– Dizajnersko razmišljanje se definira kao strukturirani okvir za rješavanje problema. U srži svih tih tehnika je teorija kreativnosti, a te tehnike su inicijalno došle od dizajnera, pojasnio je Kadoić u uvodu naziv ovog tipa razmišljanja.
Istaknuo je i predikciju da će dizajnersko razmišljanje u narednim godinama biti jedna od temeljnih vještina koje će poslodavci tražiti prilikom zapošljavanja.
– Već se sada u oglasima za posao spominju kritičko razmišljanje i rješavanje problema. Dizajnersko razmišljanje je izravno povezano s tim osobinama, a uz to kombinira i kreativnost, rekao je.
Temelj promjena u sustavu
Osvrnuo se i na mogućnost uključivanja dizajnerskog razmišljanja u razmišljanje o promjenama u obrazovnom sustavu.
– Ideja ovog načina razmišljanja jest da je korisnik aktivno uključen u sam dizajn obrazovnog procesa, odnosno da taj proces prilagodimo potrebama polaznika. Te potrebe identificiramo prikupljanjem podataka, najčešće putem anketa. Međutim, one nekad nisu kredibilne i ne dobijemo nužno onaj stvarni podatak koji nam treba. S druge strane, dizajnersko razmišljanje pokušava intenzivnije uključiti polaznike u dizajn obrazovnog procesa i riješiti taj problem, nastavio je Kadoić.
Potom je jednostavno objasnio način funkcioniranja u dizajnerskom razmišljanju.
– Kada imamo neki konkretni problem, odmah formiramo i neki cilj kako ga riješiti. Međutim, možda nismo ispravno identificirali taj problem i nećemo ga u potpunosti riješiti. Dizajnersko razmišljanje uzima vremena za proučavanje problema i uključuje korisnike u njegovo rješavanje. Tako osigurava da je problem ispravno definiran i da će se uspjeti riješiti, rekao je profesor.
Oprimjerio je to i na aktualnoj temi iz obrazovanja.
– Danas pričamo o umjetnoj inteligenciji i da zbog nje u školstvu postoji puno prepisivanja i varanja. Međutim, možda umjetna inteligencija nije izvorište tog problema, već nešto drugo. Možemo si dozvoliti uzeti to kao pretpostavku, no u procesu design thinkinga to moramo preispitati time što uključujemo sve relevantne aktere, objasnio je.
Što znači ‘misliti izvan kutije’?
Naglasio je i da prilikom procesa dizajnerskog razmišljanja moramo biti kreativni, odnosno otvoreni prema novim idejama i razmišljanjima. Također se osvrnuo i na popularnu ‘kutiju’.
– Često se priča da bismo trebali biti kreativni i ‘razmišljati van kutije’, odnosno out of the box. No, što je uopće ta kutija? Kako izaći iz nje? Kad smo jednom izašli, kako opet ući u nju? Jednostavno, kutija je sve ono što mi trenutno znamo, a iz nje trebamo ići jer nismo zadovoljni sa stanjem kakvo je i tražimo promjenu. Izaći iz kutije znači shvatiti što treba napraviti da se dođe do te promjene, a vraćanje u kutiju je vrednovanje tih novih ideja, pojasnio je profesor Kadoić.
Temeljna ideja je generirati što veći broj novih ideja.
– Važno je to dugo putovanje izvan ‘kutije’, a ne odredište. Za to su jako bitni multidisciplinarni timovi jer jedna osoba ne može dati svu kreativnost potrebnu za konkretno rješenje nekog problema. Arhitekt ili skladatelj u startu ne znaju kako će izgledati kuća ili neka skladba, zaključio je Kadoić.
Motivacija u Baby Lasagni i Janici Kostelić
Glavni izazov dizajnerskog razmišljanja je motivacija, započeo je Kadoić posljednju sekvencu predavanja i ispričao ovu priču s osobne strane.
– Kad je teško u životu ili na radnom mjestu, kad mi se čini da ništa nema smisla, pokušam naći inspiraciju u ljudima koji su ostvarili svoj cilj unatoč brojnim poteškoćama, rekao je Kadoić i pustio snimku Janice Kostelić kako skija bez štapa.
Kao primjer nove generacije naveo je Baby Lasagnu, koji ga je inspirirao i motivirao da napiše i znanstveni rad o nedostacima glasačkog sistema Eurosonga.
– Vidjet ćemo hoće li potaknuti nekakve promjene. Slogan ovogodišnjeg Eurosonga je bio ‘United by Music’, a kako da se ujedinimo preko glazbe ako moramo prihvatiti da je naš pobjednik tek naš peti izbor, zaključio je Kadoić.
Znanstveni rad profesora Kadoića možete pročitati ovdje.
Odgovorio je i na pitanje kako je dizajnirao svoja predavanja, a to pogledajte u videu ispod.
srednja.hr+ konferencija Obrazovanje u pubertetu koju smo organizirali povodom 13. rođendana portala održala se 7. studenog u prostoru Algebra Spark Space. Srebrni partneri konferencije su Sveučilište Algebra i Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje (CESI). Brončani partneri konferencije su RIT Croatia, Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj, Školska knjiga i Fakultet organizacije i informatike Varaždin (FOI). Partneri konferencije su Hrvatska zajednica županija, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Fakultet prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, Sveučilište u Dubrovniku, Zagrebačka škola ekonomije i managementa (ZŠEM), Pomorski fakultet Sveučilišta u Rijeci (PFRI) i Privredna banka Zagreb. Pokrovitelji konferencije su Kraš, Ledo i Coca-Cola HBC Adria.
Sve novosti možete pratiti u rubrici ili preko Facebook događaja ovdje.