Mladi su na tržištu bolji uz praksu, ali nije dovoljno pripremiti ih za rad: Treba im prenijeti i znanje
Mladi na tržištu rada posebno su zanimljiva tema jer se radi o skupini koja stječe svoja prva radna iskustva tijekom ili odmah nakon školovanja. Upravo smo o tome raspravljali na našoj konferenciji ‘Obrazovanje u pubertetu’. Na panelu ‘Od učionice do karijere: kako pripremiti mlade za tržište rada?’, čiji je pokrovitelj RIT Croatia, razgovarali smo o tome koliko je stručna praksa značajna tijekom obrazovanja te kakva su očekivanja mladih i poslodavaca na prvim poslovima.
Galerija 4 Fotografija
Otvori
U prostorima zagrebačkog Algebra Spark Spacea, četvrta po redu srednja.hr konferencija, ove godine se održala 7. studenog pod nazivom ‘Obrazovanje u pubertetu‘. Na njoj smo kao portal proslavili trinaestu obljetnicu postojanja i ugostili sve bitne dionike obrazovnog sustava. Bilo je tu i učenika i studenata te profesora, ravnatelja, dekana i znanstvenika. Za studente i učenike koji rade i prve korake u svijetu rada, posebno je zanimljiv bio panel ‘Od učionice do karijere: kako pripremiti mlade za tržište rada?’ pod pokroviteljstvom američkog koledža RIT Croatia.
Balansiranje učenja i prakse: Da znanje ne postane apstraktno
Na ovom panelu kojeg je vodio glavni urednik portala srednja.hr, Marko Matijević, raspravljalo se o tome što očekuju mladi, kako im školstvo ovdje može pomoći te kako raditi prve korake u traženju posla. Na panelu su sudjelovali Jakob Patekar, prodekan za znanost i opće obrazovanje na RIT Croatia, Tomislav Krišto, suosnivač platforme DING.jobs i Josipa Poduška, rukovoditeljica odjela za razvoj ljudskih potencijala u tvrtki Končar. Svi troje su se složili da mladi danas možda imaju manju koncentraciju nego ranije generacije, ali da ujedno mogu začas doći do svih potrebnih informacija. Mladi danas i više traže svoja prava i stalo im je do vremena, a ne da samo dobiju posao pa se za ostalo ‘naknadno dogovore’.
Matijević je na konferenciji istaknuo da je RIT prema prestižnom US News & World reportu iz 2024. godine rangiran na petom mjestu među školama koje imaju najbolje prakse i stažiranje za svoje studente. Patekar je rekao kako je RIT Croatia, otkako je pokrenut prije gotovo 30 godina, u Hrvatskoj donio 100 godina dugu tradiciju RIT-a koji se u američkom obrazovanju, punom konkurencije, istaknuo usmjerenjem na karijeru i stručne prakse. Svim studentima na RIT Croatia praksa počinje na drugoj godini studija te kroz studij imaju od 400 do 800 sati, ovisno od programa do programa. Budući da prate američki kalendar gdje im nastava počinje prvog rujna i završava u prvom tjednu svibnja, preko ljeta imaju dovoljno vremena za stručne prakse kojima su zadovoljni studenti, ali i sami poslodavci kod kojih se praksa odrađuje. Mnogi i nastave radni odnos nakon prakse.
Patekar se prisjetio da je kao student Engleskog jezika na Filozofskom fakultetu svoju stručnu praksu dobio tek na kraju studija, kada je u 20 sati, što promatrao nastavu, što se i sam okušao u njoj. Stoga smatra da su studenti na RIT Croatia bolje pripremljeni za svijet rada nego što je on bio, ali da je važan suodnos nastave i prakse.
– Nije bitno da sve bude fokusirano na rad i da mladi moraju biti spremni na rad. Mislim da je bitan i taj prijenos znanja, naučiti kako činjenice i znanja koja im dajemo upotrijebiti u stvarnosti. Sjećam se sam bio u srednjoj školi kada računala nisu bila široko dostupna i doma nismo imali računala. Imao sam informatika, učili smo kroz udžbenik te tu i tamo na računalu. Na ispitu sam morao negdje prebaciti ‘task bar’. Pao sam ispit jer nisam to radio u praksi i poslije, kad sam dobio računalo, lupao sam se po glavi koliko je to zapravo jednostavno. Poanta nije pripremanje za svijet rada nego i da mogu povezati znanje s nastave za ono što im treba, rekao je Patekar upozoravajući da bez tog balansa znanje može postati apstraktno.
Nerealna očekivanja plaće: Poslodavci trebaju što transparentnije oglase
Da su studenti s RIT Croatia, ali i Algebre cijenjeni među poslodavcima zbog svoje spremnosti za rad, složio se Krišto. Otkako je prije tri godine pokrenut kao startup, DING.jobs se odmaknuo od tradicionalnog nalaženja posla u kojemu bi mladi pretraživali u tražilici pojmove i dobivali rezultate. Umjesto toga, Krišto i njegovi suradnici spajaju studente i poslodavce s obzirom na interese koje studenti navedu da ih zanimaju te daju ponudu poslova koji bi ih, prema obrazovanju i interesima trebali zanimati.
Kao spona između poslodavca i djelatnika, DING.jobs dobiva dojmove s obje strane. U tom kontekstu je zanimljivo vidjeti što mladi želi, očekuju i što je stvarnost. Pogotovo kada je riječ o prvim plaćama, gdje očekivanja i stvarnost ne idu uvijek ruku pod ruku. Tako se Krišto iz razgovora s klijentima prisjetio kada mu se jedan poslodavac požalio da je jedna mlada osoba dobila juniorsku poziciju u računovodstvu i zatražio 2.000 eura neto.
– Ima takvih primjera, a ima i ljudi koji razumiju što se događa na tržištu i koje su njihove vještine, što mogu ponuditi. Mladi često traže prve plaće u domeni od 1.200 do 1.300 eura. Traže, ali ne dobiju, prisjetio se Krišto kroz smijeh.
Dodao je i da su često rame za plakanje poslodavcima kada se netko od mladih koji kod njih rade ipak nije bio dobra osoba za posao. No, Krišto ističe da tada uvijek napominju da je bitno na oglasu transparentno napisati zadatke, kako izgleda jedan dan na poslu. Time same prijave postaju bolje i poslodavac će biti zadovoljniji osobama koje zaposli.
Pored formalnog znanja, postoji i volontiranje: Mladi pod prevelikim pritiskom?
U ljudskim potencijalima Končara, Poduška se susrela s brojnim životopisima mladih željnih posla. Iako kaže da nema univerzalne upute što je dobar životopis, jer ovisi od pozicije do pozicije, svima je savjetovala da im životopisi budu lako čitljivi pa da odmah uđu u drugi krug. No, kao što je istaknula da se kroz praksu često pokazalo, radno proba je ključna stvar i ne možete sve predvidjeti kroz selekcijski proces i psihološka testiranja. Kroz probni rad, navodi, ne samo da poslodavac može vidjeti je li neka osoba za posao, nego može i sam zaposlenik vidjeti odgovarali mu posao i tim.
Iako ocjenjuje dobrim da se mladi kroz obrazovanje počnu susretati s praktičnim radom, upozorila je i da to može biti i problematično. Smatra da je pritisak prema učenicima i studentima da rade tijekom školovanja ‘u nekoj mjeri’ prejak te smatra bitnim da učenici i studenti dožive i druga iskustva u toj dobi te se posvete školovanju.
– Nije sve u tome da sa strane nagomilaju nekakva iskustva za koja misle, ili im duri ljudi govore da će se njima lakše istaknuti. Ono što je uklopljeno (od prakse op.a) u samu nastavu je izvrsno. Ali pritisak da se uključe u 78 tisuća projekata, nekad je možda i malo previše, smatra Poduška.
srednja.hr+ konferencija Obrazovanje u pubertetu koju smo organizirali povodom 13. rođendana portala održala se 7. studenog u prostoru Algebra Spark Space. Srebrni partneri konferencije su Sveučilište Algebra i Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje (CESI). Brončani partneri konferencije su RIT Croatia, Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj, Školska knjiga i Fakultet organizacije i informatike Varaždin (FOI). Partneri konferencije su Hrvatska zajednica županija, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Fakultet prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, Sveučilište u Dubrovniku, Zagrebačka škola ekonomije i managementa (ZŠEM), Pomorski fakultet Sveučilišta u Rijeci (PFRI) i Privredna banka Zagreb. Pokrovitelji konferencije su Kraš, Ledo i Coca-Cola HBC Adria.
Sve novosti možete pratiti u rubrici ili preko Facebook događaja ovdje.
