Naša visoka učilišta imaju snažna europska partnerstva: Radi se na zajedničkim studijskim programima
EU alijanse uzbudljiva su prilika za studente i nastavnike visokih učilišta. Europska komisija je u njih sve skupa uložila 1,1 milijardu eura, a u razne alijanse je uključeno 500 europskih sveučilišta. Što one točno znače i koliko su važne, raspravljali smo na našoj konferenciji ‘Obrazovanje u pubertetu‘, na panelu ‘Kako mobilnost može utjecati na razvoj mladih’. Među alijansima koje djeluju u Hrvatskoj, ističe se EUNICoast koji se bavi istraživanjem priobalnog područja i otoka te EUonAIR koji na europske fakultete želi uvesti umjetnu inteligenciju.
Galerija 3 Fotografija
Otvori
Četvrta po redu srednja.hr konferencija, ove godine se održala 7. studenog pod nazivom ‘Obrazovanje u pubertetu‘, u prostorima zagrebačkog Algebra Spark Spacea. Na njoj smo kao portal proslavili trinaestu obljetnicu postojanja te ugostili sve bitne dionike obrazovnog sustava, od učenika i studenata do profesora, ravnatelja, dekana i znanstvenika. U zanimljivom programu, dotaknuli smo se i međunarodne suradnje u visokom obrazovanju.
Tako je panel ‘Kako mobilnost može utjecati na razvoj mladih’, uz moderiranje glavnog urednika portala srednja.hr, Marka Matijevića, donio zanimljive informacije kako u Hrvatskoj funkcioniraju europske sveučilišne alijanse. Uz podršku Europske komisije, na panelu smo doznali više o EU alijansama u kojima sudjeluju studenti, nastavnici i istraživači Sveučilišta u Dubrovniku (UniDu) i Zagrebačke škole ekonomije i menadžmenta (ZŠEM). Matijević je istaknuo da je Europska unija u razne alijanse uložila 1,1 milijardu eura te je u njih uključeno 500 europskih sveučilišta.
More je važan resurs: ‘Da mladi ne ponavljaju naše greške’
Prorektorica za znanost i održivost UNiDu-a, Marijana Pećarević otkrila je kako se njeno Sveučilište pridružilo alijansi EUNICoast koja sve skupa broji 13 visokih učilišta, predvođeni Sveučilištem Le Havre Normandie iz Francuske. U ovoj suradnji u koju je EU uložila 14.399.998 eura, uključeni su i Åland University of Applied Sciences iz Finske, Burgas Free University (Bugarska), Stralsund University of Applied Sciences (Njemačka), EMUNI University (Slovenija), University of the Azores (Portugal), University of the Balearic Islands (Španjolska), University of Patras (Grčka), University of Sassari (Italija), University of the Faroe Islands (Farski otoci), University of French West Indies (Francuska), University of Le Havre Normandie (Francuska) i West Pomeranian University of Technology in Szczecin iz Poljske.
Pećarević ističe da je ova alijansa već treća koja se bavi obalnim područjima. Budući da je ovdje naglasak na otoke i luke, ocijenila je ovo partnerstvo iznimno važnim za Dubrovnik, koje na svom području ima dvije najvažnije luke u Hrvatskoj: jednu teretnu i jednu, najposjećeniju putničku luku. Prva faza EUNICoasta, koja je nedavno krenula, trajat će četiri godine. Pećarević je istaknula da prema nekim podacima, oko 40 posto svjetske populacije žive 100 kilometara u obalnom području, ali smatra da je u Europi ta brojka još i veća jer je cijeli kontinent oblikovan kao poluotok i uvučen. Tim više, ističe, važno je baviti se ovim područjem.
– Koje će koristi imati naši studenti? Uz, naravno, mobilnost i zajedničke studijske programe i istraživanja s kojima ćemo sudjelovati s partnerima iz alijanse, imati razmjenu iskustava i dobrih praksi. More je zaista važan resurs hrane, energije i prometne povezanosti, oko 90 posto prometa roba ide morem. Dakle važno nam ga je zaštiti i koristiti u budućnosti. Naučiti mlade da ne ponavljaju naše greške i da bolje raspolažu s tako vrijednim blagom (…) Među zajedničkim ciljevima su zajednički studijski programi svih razina, prijediplomski, diplomski i doktorski. Naš zadatak (Sveučilišta u Dubrovniku, op.a) će biti uspostavljanje virtualnog projektnog ureda za cijeli konzorcij. Nadam se da ćemo kroz projekt pojačati opseg naših istraživanja i imati nove zanimljive projekte. Usmjerene i prema korištenju novih tehnologija umjetne inteligencije i općenito boljem i pametnijem korištenju tog obalnog pojasa.
Umjetna inteligencija stiže u europske kurikulume: ‘Neće zamijeniti profesore, ali nema povratka natrag’
Što se tiče ZŠEM-a, pridružili su se EU alijansi ‘EUonAIR‘, istraživački i znanstveni projekt koji u obrazovanje i upravljanje sveučilištima diljem Europe uvodi umjetnu inteligenciju (AI). Unaprjeđenje kurikuluma AI-em financirano je u ovoj alijansi s 14,4 milijuna eura. Sve skupa, kroz ovaj projekt se udružilo 10 partnera i pet pridruženih članova iz raznih zemalja. Pored ZŠEM-a iz Hrvatske, punopravni partneri ovog projekta su i ESSCA Angers School of Management (Francuska), HTW Berlin – University of Applied Sciences te Heilbronn University of Applied Sciences (Njemačka), Kozminski University i Polish Japanese Academy of Information Technology (Poljska), Abat Oliba CEU University (Španjolska), ISM University of Management and Economics (Litva), Luxembourg School of Business (Luksemburg), a tu je University of Piraeus iz Grčke.
Suradnica u uredu za međunarodnu suradnju ZŠEM-a, Dubravka Kovačević, s ponosom je istaknula da je njihova alijansa dobila najvišu ocjenu od Europske komisije, što im je izazvalo ponos, ali i malo brige, jer su itekako svjesni velikih očekivanja koja su pred njima. Među ciljevima ZŠEM-a i njihovih partnera, ističe se gradnja virtualnog kampusa ‘MyAI’. Inicijalni dizajn, otkrila je Kovačević, već postoji. Ideja je da u staklenoj kupoli budu postavljene zgrade svih sveučilišta i partnera koje će na virtualnoj platformi izgledati kao zgrade u stvarnosti. Ulaskom u kampusu, studentima i nastavnicima će na raspolaganju konferencijske dvorane, bit će tu i park, psihološka pomoć i svi sadržaji koji su potrebni na jednom kampusu za studiranje u virtualnom svijetu. Time će, navodi, Kovačević, ‘EUonAIR’ će omogućiti ‘da se ljudi obrazuju makar bili spriječeni doći na fizičku lokaciju’. Tako da ova alijansa, pored AI-ja bavi i pametnim sveučilištima te tzv. povratna mobilnost.
– Naglasila bi da umjetna inteligencija u visokoškolskom obrazovanju ne znači da profesori neće biti potrebni naravno da će biti, možda i više nego prije ali, kao što je bilo i s internetom, nema povratka natrag. Osobno koristim ChatGPT bez debate te potičem i svoje studenta ga ga koriste na etičan način. Da, prije nego što ga krenu koristiti, svladaju klasične tehnike i nauče prepoznati što je na njemu dobro, što nije i da ga koriste etično i kvalitetno, istaknula je Kovačević.
srednja.hr+ konferencija Obrazovanje u pubertetu koju smo organizirali povodom 13. rođendana portala održala se 7. studenog u prostoru Algebra Spark Space. Srebrni partneri konferencije su Sveučilište Algebra i Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje (CESI). Brončani partneri konferencije su RIT Croatia, Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj, Školska knjiga i Fakultet organizacije i informatike Varaždin (FOI). Partneri konferencije su Hrvatska zajednica županija, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Fakultet prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, Sveučilište u Dubrovniku, Zagrebačka škola ekonomije i managementa (ZŠEM), Pomorski fakultet Sveučilišta u Rijeci (PFRI) i Privredna banka Zagreb. Pokrovitelji konferencije su Kraš, Ledo i Coca-Cola HBC Adria.
Sve novosti možete pratiti u rubrici ili preko Facebook događaja ovdje.
