Problema u pubertetu je puno, ali rekli ste nam koji su najgori: ‘Na to razdoblje gledam kao crno’
Akne, divljanje hormona, usamljenost, zadirkivanje vršnjaka, svađe s roditeljima. Na izazove adolescencije nas upozoravaju svi – od udžbenika iz biologije do starije braće i sestara, ali zanimalo nas je koji su stvarni problemi kroz koje zaista prolazite. Ovo su samo neki o kojima ste nam ispričali. Inače, tema adolescencije nam je važna, pa smo joj tako posvetili i konferenciju Obrazovanje u pubertetu.
Razgovarali smo o izazovima s kojima ste prolazili kao tinejdžeri | Foto: srednja.hr
O pubertetu slušamo još dok u njega niti ne uđemo. Upozoravaju nas da je to vrijeme velikih promjena, zbunjujućih emocija, ozbiljnih preispitivanja. No, jedno je učiti o tome u školi ili gledajući na Internetu, a drugo je kroz njega stvarno prolaziti.
Zato smo se obratili svojim pratiteljima na Instragram profilu @srednja.hr. Zanimalo nas je kakav je osjećaj prolaziti kroz pubertet i s kojim problemima ste se zaista suočavali, a naučili smo puno toga. U prvom redu, da izazovi dolaze u paru s mnogim lijepim iskustvima, ali i da je moguće riješiti čak i probleme koji se čine preteškima.
I da, akne su zaista velik izazov mnogima od nas, a zaljubljivanje je lijepo, ali loše utječe na našu koncentraciju tijekom učenja.
Adolescencija je tema konferencije
Pubertet je važan dio života kroz kojeg će svi od nas proći. O toj temi često pišemo, ali ove godine nešto više nego inače, jer i sami ulazimo u tinejdžerske godine. Portal srednja.hr slavi trinaesti rođendan velikom konferencijom koja se održava pod nazivom Obrazovanje u pubertetu.
Konferencija se održava 7. studenog u Algebra Spark Spaceu u Zagrebu, a ulaznice je moguće kupiti putem sustava Entrio. Ugostit ćemo obrazovne i druge stručnjake koji će govoriti o adolescenciji, kako onoj fiziološkoj, kroz koju svi prolazimo, tako i onoj metaforičkoj, kroz koju prolazi naš obrazovni sustav u sazrijevanju. Naravno, čut ćemo i same mlade koji će nam o svemu govoriti iz svoje perspektive.
Bit će riječi, između ostalog, o društvenim mrežama, izboru karijere, tome kako je biti adolescent u današnjem svijetu i seksu. Izazova koji su pred adolescentima je puno, pa smo, kako bismo se pripremili, o njima razgovarali s pratiteljima na Instagramu.
‘Osjećao sam se ružno’
Kad ste prvi put pogledali u zrcalo i bili nezadovoljni onime što vidite? Kad ste se počeli uspoređivati s vršnjacima, misleći da oni izgledaju puno bolje od vas? Potvrdit će mnogi, u pubertetu kreću prvi problemi sa slikom o sebi.
To nam je potvrdio je pratitelj koji je želio ostati anoniman. Danas ima 22 godine i ti problemi su iza njega, no u pubertetu se borio s bubuljicama i prekomjernom tjelesnom težinom. Prije je bio mršav, objasnio nam je, pa mu je naglo debljanje dosta narušilo samopouzdanje.
– Slika ostalih ljudi oko mene je bila dosta iskrivljena jer sam mislio da svi oko mene bolje izgledaju, ali na svu sreću nisam se podvrgavao nekakvim rigoroznim dijetama niti su mi članovi obitelji nabijali komplekse. Na kraju sam na zdrav i siguran način izgubio višak kilograma i samopouzdanje se vratilo u potpunosti. Bubuljice slično kao i debljanje, osjećao sam se ružno pored drugih koji nisu imale takve probleme, rekao je naš pratitelj.
U isto vrijeme, mnogi odrasli oko nas tu nesigurnost uopće ne shvaćaju ozbiljno. Zato ga je posebno živciralo što su ga odrasli zvali Brko kad su mu počeli rasti brkovi, dodao je pratitelj.
‘Najveća prepreka je osjećaj usamljenosti’
Sa sličnim problemima suočila se i druga pratiteljica koja je također htjela ostati anonimna. U njenom slučaju, ulje na vatru niskog samopouzdanja dodali su njeni vršnjaci. Zadirkivanje boli, pogotovo kad smo u svoj izgled već nesigurni, ali postoji i još jedna ozbiljna posljedica – osjećaj usamljenosti i izolacije.
– Imam skoro 20 godina i kroz pubertet i školu se zaista vide ljudi kojima je to najbolje razdoblje u koje bi se htjeli vratiti i oni kojima je to bio pakao. Vršnjaci su me osuđivali na osnovu svega, bilo je tu zadirkivanja na osnovi kose, ocjena, težine koja je bila sasvim umjerena što sad vidim na slikama, ali te tuđe riječi uvjere u suprotno, a kod kuće svađe s roditeljima. Najveća prepreka su vjerojatno bili usamljenost i osjećaj nepripadanja za koji sam sigurna da brojna djeca, pogotovo srednjoškolci često iskuse, objasnila je pratiteljica.
Pubertet je čudno razdoblje jer se pokušavaš pronaći, dodala je, a u isto vrijeme imaš osjećaj da su sve oči uperene u tebe. Dala je i savjet svima koje muče iste problemi: pronađite odgovarajuću sredinu gdje se nećete osjećati ugušeno ili kompletno izolirano. Vrijedi se boriti, poručila je.
Usamljenost među tinejdžerima je velik problem, potvrdila nam je još jedna pratiteljica. Učenica je srednje škole, a teško joj je nositi se s različitim osobnostima ljudi koji je okružuju.
– Još ako ne nađeš prijatelje, teško je. Moraš se i se nosit sa činjenicom da nisi vise dijete, a nemaš toliko slobode kao odrasli, navela je.
Usamljenost je velik problem u adolescenciji | Foto: Pexels
Kad te vrijeđaju jer se žele dokazati
Da su vršnjački odnosi velik izvor problema u pubertetu rekao nam je još jedan sugovornik. Sada ima 23 godine i studira, a pohađao je Prvu ekonomsku školu u Zagrebu. Smatra kako mnogim mladima u pubertetu poraste želja za pokazivanjem, zbog čega izostaje empatije. U isto vrijeme, u pubertetu smo ranjiviji no ikada.
– S jedne strane medalje, ljudi u pubertetu govore sve što misle o nekom drugom. Svaki oblik negativnog mišljenja o nekome ili nečemu je uvijek iznesen. I to je problem. Jer sa zrelošću se naučimo da nije naš svaki negativni komentar nekome na izgradnju i korist. Da ne govorimo o namjeri i cilju komentara u pubertetu, a to su uglavnom uvreda, ismijavanje, vrijeđanje. S druge strane medalje, ti najednom ‘realni’, ‘samosvjesni’ mladi ljudi su toliko fragilni. I to je paradoks: netko tko toliko može raniti nekog, isto toliko, pa i više, može biti ranjen. Mislim da se premalo govori srednjoškolcima o važnosti da budemo senzibilni jedni za druge i koliko je važno prešutjeti ružne komentare, rekao je naš sugovornik.
Svjestan je da reći srednjoškolcima da o nečemu šute može izazvati kontraefekt, dodao je, no zato ih treba pozvati da razmišljaju o drugima.
– Bi li oni sami htjeli da netko prešuti ružni komentar o njima i ne kaže ga? Poslužiti se najcitiranijom knjigom na svijetu, Biblijom. Kako Isus kaže: ‘I kako želite da ljudi vama čine, tako činite i vi njima,’ poručio je.
‘Mislila sam da sam velika i zrela’
Jedna od stvari koje najviše zbunjuju u pubertetu, potvrdili ste nam, upravo je osjećaj nesklada. Odrastamo, ali nismo odrasli. Želimo biti shvaćeni ozbiljno, ali tek kasnije shvatimo zašto nas u nekim situacijama drugi baš i ne mogu shvatiti ozbiljno.
– Pubertet je bio meni grozan jer sam se ponašala skroz drugačije misleći da sam sada velika i zrela, a zapravo nisam pojma imala o jako puno stvari. Plus lice mi je bilo stalno puno prišteva, bila sam jako mršava i imala tanku kosu. Srećom, to se tijekom godina popravilo pa sada na to razdoblje gledam kao ‘crno’, ali iz tog razdoblja sam puno naučila i shvatila o sebi sada kada gledam u prošlost. Tako da pubertet je teško razdoblje jer svi hormoni divljaju, ali definitivno nakon toga dolazi bolje, poručila je jedna naša sugovornica na Instagramu koja je napunila 19 godina.
Uz sve ove izazove, kao šlag na tortu dolazi i pritisak oko budućnosti. Roditelji, starija braća i sestre pa čak i nastavnici mogu na nas vršiti pritisak oko obveza u školi. Čine to u želji da nam pomognu, jer se brinu oko naše budućnosti, no u stvarnosti mogu napraviti više štete nego koristi, potvrdio nam je jedan sugovornik.
– Ja sam imao velik pritisak roditelja zbog ocjena, jer su smatrali da ako nemam većinu petica uz poneku četvorku da se nigdje neću upisati, da ću biti propalitet i ostalo. S jedne strane su bili u pravu u smislu želje da se dijete školuje i napreduje, ali s druge strane bio je pritisak da sve mora uvijek biti savršeno. Na svaku lošu ocjenu bi komentirali zašto nisam bolje učio, ‘Samo sjedneš i učiš.’ I onda je moj fokus bio na tome, a ne na onome što je jedino i bitno: kako ispraviti navedenu ocjenu, komentirao je.
Pritisak da učimo i budemo uspješni često dovodi do kontraefekta | Foto: Pexels
‘Roditelji, ne forsirajte djecu’
Kad je naposljetku upisao gimnaziju, mislio je da će pritisak prestati, jer ispunio je cilj kojeg su mu zadali. No, to se nije dogodilo. Zbog toga je sve više gubio volju za učenjem, a danas mu je žao što nije učio ono što ga je zanimalo isključivo radi sebe.
– Svaki se izlazak morao pravdati gdje idem, s kim idem, kad se vraćam. To je normalna briga roditelja prema djetetu, ali se uvijek provlačila misao hoću li stići sve naučiti, naravno za 4 ili 5. Kada bi bila loša ocjena, bilo bi priča da je to zbog toga jer sam išao van i gubio vrijeme. Život, odnosno pubertet i mladenačko doba nije samo učenje i rad, već i zabave i druženja i hobiji, istaknuo je naš pratitelj.
Danas ima 26 godina, završen fakultet i zadovoljan je poslom kojeg radi, ali posljedice takvog odrastanja još uvijek osjeća, rekao nam je.
– Ima priča gdje je Pablu Picassu majka govorila da ako želi biti svećenik da postane papa, ako želi biti učitelj da bude profesor na fakultetu, a on je rekao ‘Htio sam biti slikar pa sam postao Picasso.’ Poručujem svim roditeljima da ne forsiraju djecu, da ih puste da sami odluče kojim će putem ići, jer ako dijete nije za učenje s knjigom, onda neka ide drugim putem. To ne znači da je manje uspješan ili da će biti ‘propalica’ u životu. Roditelji, nemojte vi sustavno griješiti kao moji roditelji i imat ćete bolji i ljepši odnos sa djecom, uputio je savjet za kraj.
srednja.hr+ konferencija Obrazovanje u pubertetu koju organiziramo povodom 13. rođendana portala održat će se 7. studenog u prostoru Algebra Spark Space. Srebrni partneri konferencije su Sveučilište Algebra i Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje (CESI). Brončani partneri konferencije su RIT Croatia, Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj, Školska knjiga i Fakultet organizacije i informatike Varaždin (FOI). Partneri konferencije su Hrvatska zajednica županija, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Fakultet prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, Sveučilište u Dubrovniku, Zagrebačka škola ekonomije i managementa (ZŠEM), Pomorski fakultet Sveučilišta u Rijeci (PFRI) i Privredna banka Zagreb. Pokrovitelji konferencije su Kraš, Ledo i Coca-Cola HBC Adria.
Ulaznice možete kupiti putem Entrio sustava ovdje. Sve novosti možete pratiti u rubrici ili preko Facebook događaja ovdje.
