Profesorica s EFZG-a o društvenim mrežama: ‘Svaki treći učenik osjeća tjeskobu, zavist ili stres’
Koliko dobrog, a koliko lošeg nam donose društvene mreže? Utječu li one loše na mentalno zdravlje? Ako da, kako to možemo okrenuti u svoju korist? Pitanja su to na koje je odgovore na našoj konferenciji ‘Obrazovanje u pubertetu’ dala Branka Dropulić Vukić s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Konferencija je održana 7. studenog povodom 13. rođendana portala u zagrebačkom Algebra Spark Spaceu.
Branka Dropulić Vukić, EFZG | Foto: srednja.hr
Portal srednja.hr održao je konferenciju ‘Obrazovanje u pubertetu‘ u zagrebačkom Algebra Spark Spaceu povodom svojeg 13. rođendana. Ugostili smo sve bitne dionike obrazovnog sustava, od učenika i studenata do profesora, ravnatelja, dekana i znanstvenika.
Jedna od predavačica bila je i Branka Dropulić Vukić s Katedre za marketing Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Njezino predavanje ‘Društvene mreže: Opasnost ili..?’ tematiziralo je problematiku odnosa stvarnog i virtualnog svijeta te utjecaj društvenih mreža na mentalno zdravlje, u prvom redu adolescenata. U svojem se predavanju najprije osvrnula na sve promjene koje su društvene mreže donijele u stvarni svijet.
– Društvene mreže su prije svega promijenile potrošače, odnosno načine na koje komuniciramo, konzumiramo i kupujemo. One su, kada gledamo svijet marketinga, promjena koja je napravila najveći zaokret u tom području. Prije smo komunicirali 1 na 1 ili 1 na nekoliko, danas je u kontekstu društvenih mreža taj drugi broj puno veći, rekla je Dropulić Vukić.
Naše stvarne i digitalne osobe
Osim što su utjecale na svijet oglašavanja i marketinga, društvene mreže su donijele bitne promjene i u svakodnevni život.
– Dok mi živimo u stvarnom svijetu, paralelno postoje i naše digitalne osobe na platformama na kojima smo ih izgradili. Nekad su one jako blizu onome što mi jesmo u stvarnom svijetu, ali i ne moraju biti, nastavila je.
Dodala je i da postoje četiri glavne razlike između stvarnog i virtualnog svijeta, a to su komunikacija, sinkronicitet, opseg komunikacije i ulazne ili izlazne barijere.
– U virtualnom je svijetu puno toga lakše napraviti nego u stvarnom svijetu. Prije ćemo izaći iz nekog nezanimljivog razgovora ili grupe na društvenim mrežama nego u stvarnom svijetu, poručila je Dropulić Vukić.
Branka Dropulić Vukić, EFZG | Foto: srednja.hr
‘Društvene mreže su prezentacija samo onog lijepog’
Ne možemo pobjeći od toga da su društvene mreže dizajnirane da potiču ponašanje od kojeg se jako teško udaljiti, istaknula je Dropulić Vukić.
– Svaki put kada refreshamo neku društvenu mrežu, aktivira se dopamin, što znači da imamo jednu dozu iščekivanja. Tamo imamo instant gratifikaciju, nema čekanja i stalno tražimo nešto novo i drugačije. To je hormon jako povezan s ovisničkim ponašanjem, rekla je.
Dropulić Vukić poručila je i da je sadržaj na tim platformama jako pomno biran.
– Društvene mreže kod mladih stvaraju privid da je život savršen, a zapravo su prezentacija samo onog lijepog dijela. Pravi život zapravo je puno širi. Na društvenim mrežama imamo i mjerljivu validaciju putem lajkova ili komentara, pa to može dovesti da se zbog manjka istih osjećamo loše, zaključila je.
‘Emotikon nije emocija’
Ono po čemu je generacija Z specifična jest što je ona prva generacija koja je u potpunosti odrasla s tehnologijom. Prema knjizi The Anxious Generation autora Jonathana Haidta, od 2010. postoji primjetan porast u depresiji među mladima, a slična je situacija i sa drugim poremećajima u ponašanju, poput tjeskobe i anksizonosti, objasnila je profesorica. Iako je autor Amerikanac, podaci su slični diljem svijeta.
– Na djevojčicama je primjetan najveći utjecaj na samopouzdanje, dok dečki puno češće odlaze u svijet videoigara i pornografije. U Hrvatskoj svaki treći učenik ili učenica osjeća tjeskobu, zavist ili stres zbog sadržaja na društvenim mrežama, poručila je Dropulić Vukić.
Spomenula je i kako potencijalan izvor ovog problema leži u manjku emocionalne pismenosti.
– Ono što nam fali u školstvu je emocionalna pismenost. Emotikon nije emocija. Danas mladi ljudi ne znaju reći kako se osjećaju i koje probleme imaju, rekla je.
U traženju rješenja, prvi korak za odgovorno ponašanje u virtualnom svijetu treba biti odgovornost u stvarnom svijetu.
– Društvene mreže problem su ako živimo samo u njima, a ne ako su posljedica našeg života u stvarnom svijetu, gdje možemo živjeti svoje vrijednosti i pričati o važnim temama. Kod mladih treba poticati odgovornost prema vlastitom talentu i ljudima oko njih. Nije pitanje u kojem će smjeru tehnologija otići, samo je pitanje što ćemo mi s njom napraviti, zaključila je Dropulić Vukić.
srednja.hr+ konferencija Obrazovanje u pubertetu koju smo organizirali povodom 13. rođendana portala održala se 7. studenog u prostoru Algebra Spark Space. Srebrni partneri konferencije su Sveučilište Algebra i Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje (CESI). Brončani partneri konferencije su RIT Croatia, Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj, Školska knjiga i Fakultet organizacije i informatike Varaždin (FOI). Partneri konferencije su Hrvatska zajednica županija, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Fakultet prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, Sveučilište u Dubrovniku, Zagrebačka škola ekonomije i managementa (ZŠEM), Pomorski fakultet Sveučilišta u Rijeci (PFRI) i Privredna banka Zagreb. Pokrovitelji konferencije su Kraš, Ledo i Coca-Cola HBC Adria.
Sve novosti možete pratiti u rubrici ili preko Facebook događaja ovdje.
