Učenice otkrile što im najviše smeta kod starijih, imaju kritiku i za GenZ: ‘Ne znam postoji li gora fraza…’
‘U moje vrijeme’ fraza je koju odrasli prečesto koriste u komunikaciji s adolescentima, ne uračunavajući strelovite društvene promjene u posljednjim desetljećima. Međutim, to je samo jedna od stvari koje tinejdžerima smetaju kod odraslih. ‘Kako je biti adolescent u srednjoj školi?’ bila je tema podcasta uživo koji su na našoj konferenciji ‘Obrazovanje u pubertetu’ održale srednjoškolke iz Slatine. Nisu imale kritike samo na ponašanje odraslih, nego i na svoju generaciju koja, primjećuju, ima velikih problema s komunikacijom ‘licem u lice’.
Galerija 6 Fotografija
Otvori
Sve je krenulo s idejom od 500 eura. Taj iznos, procijenili su u Srednjoj školi Marka Marulića u Slatini, bit će dovoljan da si nabave opremu za podcast koji će voditi učenici. Kroz projekte su uspjeli dobiti i dodatna sredstva. Ispod jednog od stubišta koje se u školi ne koristi puno, napravili su dodatnu prostoriju. Tako se rodio njihov studio i podcast ‘Šta ima?’ kroz koji učenice obrađuju teme interesantne i važne mladima.
‘Jako smo osjetljivi na tuđe kritike, a istovremeno želimo biti jedinstveni’
Nakon što su učenici pod vodstvom profesorice engleskog Sanje Špoljarić posjetili našu redakciju, shvatili smo da je prigodno da ih ugostimo i na našoj konferenciji ‘Obrazovanje u pubertetu’. I da za okupljene sudionike održe jedan podcast uživo. O tome ‘Kako je biti adolescent u srednjoj školi?‘ govorile su učenice SŠ Marko Marulić Slatina: Anja Koić, Gita Špoljarić, Vanja Kovačević i Hana Jukić.
– Jako smo osjetljivi na tuđe kritike, a istovremeno želimo biti jedinstveni jer je to ipak faza u kojoj razvijamo svoju osobnost i svoje stavove, ali opet težimo uklopiti se u društvo. Pa je stvarno bitno osjetiti tu granicu između toga da se uklapamo, ali da imamo svoje ja, kazala je Gita odgovorivši na naslovno pitanje.
Uočile su i da je specifično za naše podneblje postojanje hijerarhijske strukture prema dobi, bilo da je riječ o onoj među roditeljima i djecom ili nastavnicima i učenicima. Anja je pojasnila da se profesori ponekada ponašaju kao da su oni jedini koje valja poslušati, a da učenicima ne daju priliku da se i oni izraze. Međutim, primjećuju da se današnja generacija mladih više usudi izraziti svoje stavove, što im je drago, a jasno im je i da je adolescencija njihovih roditelja izgledala potpuno drugačije. Iako roditelji to često zaborave.
– Ne znam postoji li gora fraza od one ‘u moje vrijeme’. To vrijeme je bilo prije minimalno 30 godina i razlike između tinejdžera nekada i danas se produbljuju. Moralo bi se uzeti u obzir da se vremena mijenjaju i to više nije isto, kaže Hana.
Imaju problema s komunikacijom
Razlika je posebno uočljiva u tome što se drastično promijenio način komunikacije. Za starije generacije jedina je novina u komunikaciji bio izum telefona, kažu. Smatraju i da je veliki broj odraslih koji zapravo uopće ne znaju što se događa u svijetu tinejdžera po pitanju komunikacije. Tehnologija je, priznaju, uvelike utjecala na njihove komunikacijske vještine pa je ponekada najveći problem prići ljudima uživo.
– Uglavnom komuniciramo porukama, koristimo društvene mreže i često to uopće nismo pravi mi, nego možda neka lažna persona koju smo stvorili. Definitivno se kod mladih vidi što dalje to možda gore po pitanju problema s komunikacijom, previše smo se naviknuli na razgovor posredstvom tehnologije, rekla je Vanja.
Kada je riječ o onome što ih smeta kod starijih generacija, poseban trn u oku su im usporedbe i nametanje visokih standarda u mnogim životnim aspektima.
– Nemojte nas uspoređivati, molim vas. Imam osjećaj da se od nas očekuje da smo pravi renesansni humanisti, da moramo biti kao Leonardo da Vinci. ‘Moraš imati izvrsne ocjene, moraš biti super u svim izvannastavnim aktivnostima’ – to je nemoguće, kaže Gita.
Anja dodaje da je čest problem što se istodobno od adolescenata očekuje da se ponašaju ‘odraslo’, a kada izraze stav proziva ih se da su premladi i da nedovoljno znaju.
– Mi doslovce trebamo biti odgovorni i zreli samo kad njima to odgovara, čim zapravo to pokušamo, izrazimo svoje mišljenje i pokušamo biti odrasli, kažu nam da to nije naše mjesto i vrijeme i da još uvijek budemo djeca, primjećuje Vanja.
Smeta im kad stariji umanjuju probleme s mentalnim zdravljem
Dotaknule su se i utjecaja svega navedenog na mentalno zdravlje. Osjećaju podsmjehivanja odraslih koji smatraju da je to izmišljotina nove generacije adolescenata da bi pravdali svoje postupke. Jer je mentalno zdravlje bilo, a još uvijek i je, tabu tema u našem društvu. Voljele bi da odrasli shvate da je mentalno zdravlje nešto na čemu treba raditi što više i što kvalitetnije o njemu voditi brigu.
– Prije se govorilo ‘ma izbit ću ja taj autizam iz tebe, opalim ti šamar pa ćeš vidjeti kako će ti biti’. Sad postoji jedna stvar koja je jako u trendu i trebali biste je popratiti, a zove se Konvencija o dječjim pravima, rekla je Gita, a to je oduševilo okupljene.
Odrasli vole sve poteškoće mladih pripisivati pretjeranoj uporabi mobitela i društvenih mreža, a djevojke priznaju da je to ponekad točno. Tinejdžeri se nerijetko uspoređuju s influencerima, no pritisak im mogu stvoriti i njihovi vršnjaci. To može dovesti do razvijanja stava da s njihovim životima nešto nije u redu te tako sami ‘stvaraju problem gdje ga ne bi trebalo biti.’ Sudionice podcasta su zaključile i da bi bilo dobro da od odraslih dobiju adekvatno obrazovanje oko društvenih mreža, ali i da se odrasli educiraju po tom pitanju, jer internet neće nestati nego se, uz druge tehnologije, koristiti i više nego danas. Kao pozitivnu stranu korištenja društvenih mreža djevojke navode razvoj tolerancije. Smatraju da su puno tolerantniji po mnogim pitanjima od starijih, jer su na internetu mogli naučiti o različitosti.
– Treba se fokusirati na pozitivnije stvari prije nego na negativne. Primjerice, u svom smo podcastu obradile temu feminizma. I vidim u svom društvu da su ljudi puno prihvatljiviji prema LGBTQ osobama, prema drugim rasama i nacionalnostima i razlike se ne percipiraju kao nešto negativno. I eto, 21. stoljeće je i mislim da je vrijeme da netko odluči reći svoje mišljenje, a da se ne boji posljedica, zaključila je Vanja i odgovorom zaokružila temu kako je biti adolescent u današnjem vremenu.
Profesorica: Nastavnici trebaju shvatiti da se je prešlo u novu eru razmjene znanja
Profesorica Špoljarić kratko je uoči podcasta uživo odgovarala na pitanje kako je raditi s adolescentima danas i o davanju prilike učenicima da kreiraju školski podcast.
– Mi kao nastavnici moramo shvatiti da smo prešli iz vremena podučavanja na način da stojim u učionici kao jedno sveznajuće biće i da smo prešli u novu eru razmjene znanja. Po meni je školski podcast izvrstan format za to jer daje priliku učenicima da sami kreiraju sadržaj i ne budu samo puki primatelji informacija. Danas je to nevjerojatno važno. Visoko na listi prednosti je osnaživanje učenika i podizanje njihova samopouzdanja. Učenici u našem podcastu sami odabiru ulogu – žele li biti voditelji, istraživati, voditi društvene mreže i slično, i iz podcasta u podcast to vidimo. I na kraju, jedna od ključnih prednosti su razvoj kritičkog mišljenja i komunikacijskih vještina. Nekad mi se čini kroz naš podcast da ja imam kartu u prvom redu i da gledam kako oni odrastaju i sazrijevaju sa svakim novim podcastom, to iskustvo je neprocjenjivo, zaključila je Špoljarić.
srednja.hr+ konferencija Obrazovanje u pubertetu koju smo organizirali povodom 13. rođendana portala održala se 7. studenog u prostoru Algebra Spark Space. Srebrni partneri konferencije su Sveučilište Algebra i Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje (CESI). Brončani partneri konferencije su RIT Croatia, Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj, Školska knjiga i Fakultet organizacije i informatike Varaždin (FOI). Partneri konferencije su Hrvatska zajednica županija, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Fakultet prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, Sveučilište u Dubrovniku, Zagrebačka škola ekonomije i managementa (ZŠEM), Pomorski fakultet Sveučilišta u Rijeci (PFRI) i Privredna banka Zagreb. Pokrovitelji konferencije su Kraš, Ledo i Coca-Cola HBC Adria.
Sve novosti možete pratiti u rubrici ili preko Facebook događaja ovdje.
