Bliži se superizborna godina, a hoće li mladi glasati? ‘Ja nemam iste želje kao moja baka’
Bliži se 2024. godina koja će biti superizborna. Očekuju nas izbori za Europski parlament, parlamentarni i predsjednički izbori, a hoće li na tim izborima biti super mladih razgovaralo se na konferencija portala srednja.hr ‘Obrazovanje x AI’. Iako postoji trend rasta kod mladih koji izlaze na izbore, apatičnost i dalje postoji jer u školama nedostaje obrazovanja političke pismenosti. Dobnu granicu za glasanje na 16 godina spustilo je nekoliko europskih država, a panelisti na konferenciji smatraju da mladima treba dati priliku jer su oni itekako sposobni doprinositi svojoj zajednici. Ipak, političari se često više obraćaju starijima nego mladima.
S lijeva na desno: Hrvoje Debeljak, Maja Ljubić Kutnjak, Božana Sertić, Ivana Plazonić, Borna Bulat | foto: Niko Goga
Godina koja se bliži bit će superizborna jer će se u njoj održati europski, parlamentarni i predsjednički izbori. Ima li u toj godini super mladih razgovarali smo na našoj konferenciji ‘Obrazovanje x AI’, a na panelu su sudjelovali Maja Ljubić Kutnjak, voditeljica Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj, Božana Sertić, ravnateljica Gimnazije Sesvete, Ivana Plazonić, profesorica u zagrebačkoj II. gimnaziji te Borna Bulat, učenik VII. gimnazije u Zagrebu.
‘Mladima nedostaje sportskih turnira i kino na otvorenom’
Iako se o mladima često govori u negativnom kontekstu, panelisti su se složili da su mladi danas znatiželjni, puni mašte, inovativni, neustrašivi, otvoreni i puni ideja. Kako bi privukli mlade da izađu na izbore, Europski parlament provodi niz kampanji.
– Cilj je u konačnici podići razinu izlaznosti na izborima, neovisno o tome koga ćete vi zaokružiti, nego da zaista potaknemo veći broj građana. Kada gledamo istraživanja zašto su glasali ili zašto nisu naši građani glasali, neki su rekli da su apolitični, a neki da ih politika ne zanima. Isto tako da je Europska unija nekako daleka. Ali, europska pitanja su naša svakodnevica. 80 posto zakona koji se donose na Europskoj razini primjenjuju se u Hrvatskoj. Dakle, oni su naša svakodnevica i to je ono što mi moramo mladima pokazati, kazala je Ljubić Kutnjak.
Istaknula je da mladima treba prići i na društvenim mrežama, festivalima i u školama, gdje se oni najviše kreću. Iako kod mladih postoji apatičnost pri izlasku na izbore, Maja je istaknula da su zadnji izbori ipak pokazali uzlazni trend izlaznosti mladih na izbore. Tako je na zadnjim europskim izborima 2019. godine izašlo 18 posto mladih, što je za pet posto više nego na ranijim izborima. Uključenje mladih u političke procese trebao bi potaknuti i predmet Škola i zajednica koji slušaju učenici srednjih škola u Zagrebu i još dvije županije.
– Mladi u Gimnaziji Sesvete dosta su se dobro odazvali i njihov cilj je bio da razmisle i da nekako kažu što je to što njih najviše muči. Proveli su istraživanje, odnosno anketni upitnik. I ono što se iskristaliziralo tim upitnikom je da njima nedostaje sadržaja u slobodnom vremenu, dakle nekakvih sportskih turnira i kino na otvorenom, I oni su to jasno i glasno isprezentirali gdje god smo ih poslali i uputili smo ih kako da dođu do rješenja svoga problema. Mislim da je to jako važno, dati im podršku. Prvo ih pitati, dati im dobre smjernice, podržati ih i oni su većinu toga odradili sami, što je zaista pohvalno, rekla je Sertić.
‘Učenici koji idu na te aktivnosti zapravo su zreliji u razumijevanju pojmova vezanih uz politiku’
Sertić je među učenicima provela i anketu koja je pokazala da se mladi o politici najviše informiraju od članova svoje obitelji, a onda na red dolazi škola. Plazonić koja predaje u II. gimnaziji napomenula je da se o izborima i političkoj participaciji govori jedino na satovima Politike i gospodarstva. To je predmet koji se sluša jedan sat tjedno pa se zato učenicima u njezinoj školi nude razne izvannastavne aktivnosti Građanskog odgoja i aktivnosti povezane s Uredom Europskog parlamenta.
– Učenici koji idu na te aktivnosti zapravo su zreliji u razumijevanju pojmova vezanih uz politiku i uz političko sudjelovanje. Od onih učenika koji su iz tih procesa isključeni zaista se osjeća ta razlika, pogotovo djeca koja su se odlučila da kroz građanski odgoj aktivnije sudjeluju u EPAS projektu. Dakle, kao mladi ambasadori europskog parlamenta, oni još dobivaju jednu dodatnu dimenziju koja ih sigurno obogaćuje i koja im zapravo daje drugačiji pristup i školi i obrazovanju, objasnila je Plazonić.
Učenik Borna pak je istaknuo da o politici ne razgovara često s prijateljima. Ni u nastavi se takve teme ne spominju često, a Borna bi i u samom predmetu Politika i gospodarstvo napravio izmjene. Smatra da više treba razgovarati o sadašnjem i prošlom političkom stanju u državi i svijetu.
‘A ponekad je problem i u političarima i strankama, ne obraćaju se nama mladima’
– Trebamo uvesti i neke neformalne metode učenja. Kada govorimo o možebitnom spuštanju dobne granice za glasanje na 16 godina, uvjeren sam da postoje takvi mladi koji bi htjeli glasati za neku svoju stranku i koji dovoljno dobro poznaju tematiku. Kada bismo spustili granicu postojao bi veći glas mladih. No, problem je da se u školama ne priča dovoljno o politici, ja bih uveo obaveznu ili poluobveznu fakultativnu nastavu. A ponekad je problem i u političarima i strankama, ne obraćaju se nama mladima, nego više onim starijima. Ja nemam iste potrebe i želje kao moja baka. A njima je to u konačnici jeftinije i dobit će veći broj glasova, naveo je Borna.
U nekim europskim državama, navela je Ljubić Kutnjak, dobna granica na izborima već je spuštena ispod 18 godina. Važnu ulogu u izborima imat će i umjetna inteligencija koja bi mogla pomoći pri kreiranju poruka prema mladima.
– Naravno, Europska unija čini puno da zaštiti demokraciju i naš cijeli sustav od negativnih aspekata umjetne inteligencije, prije svega na utjecaj dezinformacija. Zasigurno imamo u vidu kada želimo regulirati umjetnu inteligenciju da zaista ide na dobrobit čovjeka, a ne na upravo te nekakve manipulativne svrhe. I evo, čisto da informiram zapravo sada i teku pregovori oko finaliziranja tog akta umjetne inteligencije jer se itekako pokazuju da je to potrebno, ali isto tako i brojni drugi okviri koji uređuju online sigurnost i borbu protiv dezinformacija, pojasnila je Ljubić Kutnjak.
Čitav panel na temu ‘Ima li supermladih u superizbornoj 2024.?’ možete poslušati u nastavku.
srednja.hr+ konferencija: Obrazovanje x AI organizirana je povodom 12. rođendana portala, a održana je 10. studenog u prostoru Algebra Spark event Space. Srebrni partneri konferencije su Visoko učilište Algebra, Coca Cola HBC Adria, RIT Croatia, Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj i CARNET. Brončani partner konferencije je Fakultet organizacije i informatike u Varaždinu. Partneri konferencije su Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Fakultet prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, Privredna banka Zagreb, Hrvatska zajednica županija i Kraš. Sve u vezi događaja možete pratiti u rubrici Obrazovanje x AI.
