Kako se riješiti stresa u školi? Naš grad uvodi predmet na kojem će se učiti o toj i sličnim temama
Zamislite da u školama postoji predmet ili aktivnost na kojoj ćete učiti kako se suočiti sa stresom u školi, sve o ovisnosti o šopingu ili odgovornom korištenju lijekova te o vezama ili seksualnom uznemiravanju? To više nije daleka budućnost. U šest riječkih škola iduće jeseni provodi se pilot-projekt izvannastavne aktivnosti Zdravstveni odgoj i obrazovanje. Ona je namijenjena učenicima od petog do osmog razreda, a kurikulum je predstavljen i na našoj konferenciji ‘Obrazovanje x AI’.
Eli Pijaca Plavšić | foto: Niko Goga
Iako možda nema puno veze s umjetnom inteligencijom, tema uvođenja Zdravstvenog odgoja i obrazovanja u riječke škole, barem kao izvannastavne aktivnosti, činila nam se vrlo važnom. Posebice imajući u vidu da se posljednjih dvadesetak godina u hrvatskom društvu vode brojni prijepori oko te ideje, a sada ona postaje stvarnost. Pa smo se te teme odlučili dotaknuti na našoj nedavno održanoj konferenciji ‘Obrazovanje x AI’.
Ugostili smo Eli Pijacu Plavšić iz Foruma za slobodu odgoja, ujedno i koordinatoricu radne skupine za izradu kurikuluma Zdravstvenog odgoja. Program bi svoj debi u riječkim osnovnim školama trebao doživjeti iduće jeseni i to kao pilot-projekt u šest škola. Da je upravo Rijeka predvodnik u tome, zapravo i nije veliko iznenađenje. Ovaj grad bio je prva jedinica lokalne i regionalne samouprava koji je uveo Građanski odgoj i obrazovanje. Od tada se njihov program proširio školama u gradovima diljem Hrvatske, podsjetila je Pijaca Plavšić.
Čak 62 posto učenika zainteresirano je za Zdravstveni odgoj i obrazovanje
Na izradi kurikuluma radili su stručnjaci koji dolaze iz različitih područja – iz zdravstva, s fakulteta odnosno akademske zajednice, iz škola, iz organizacija civilnog društva.
– Željeli smo napraviti kurikulum koji zbilja odgovara na stvarne potrebe učenika riječkih škola. Prvo što smo napravili je jedno istraživanje s učenicima sedmih razreda osnovnih škola. Zanimalo nas je kako oni vide taj program, ali puno važnije je bilo pitanje koji su njihovi problemi s kojima se suočavaju, navela je Pijaca Plavšić.
Istraživanje je otkrilo da 47,6 posto učenika smatra kako bi u školi trebali učiti više o zdravoj prehrani i načinima pripreme. Također, 75 posto sedmaša provodi više od dva sata dnevno u korištenju digitalnih uređaja, a njih 78 posto procjenjuje da je količina vremena kojeg provode online – problematična. Skoro 62 posto školaraca u istraživanju je istaknulo da su zainteresirani za uvođenje zdravstvenog odgoja i obrazovanja u škole. To ne čudi, budući da je 88 posto sedmaša kazalo da nikada ili rijetko s članovima obitelji razgovara o temama vezanima uz seksualnost.
Uz sve navedeno, istraživanje je pokazalo da blizu 50 posto učenika smatra da se homoseksualne osobe trebaju imati jednaka prava kao i heteroseksualne, ali i dalje manje od 50 posto učenika. S činjenicom da bi žene i muškarci trebali ravnopravno dijeliti kućanske poslove ne slaže se 14 posto učenika. U ovom je kontekstu visok i postotak od 12,5 posto učenika koji se ne osjećaju blisko s drugim ljudima, a 19 posto sedmaša reklo je da su rijetko zadovoljni sami sa sobom te ih isto toliko procjenjuje da se ne nosi dobro s problemima.
– Ovi podaci, osim što su nas neki od njih stvarno zabrinuli, zapravo su nam dali i neki poticaji u kojem smjeru trebamo krenuti. Znači, koji je to put i koje teme trebamo obrađivati, navodi Pijaca Plavšić uz dodatak da se konceptualni okvir kurikuluma temeljio i na analizi programa koji se već provode u mnogim zemljama.
Učit će se o mentalnom i seksualnom zdravlju, zdravoj prehrani, ovisnostima…
Četiri su tematska područja koja obuhvaća kurikulum Zdravstvenog odgoja i obrazovanja: Zdravi stilovi života, pravilna prehrana i tjelesna aktivnost, Mentalno zdravlje – emocionalna i socijalna dobrobit djece i mladih, Prevencija ovisnosti i rizičnih ponašanja i Seksualno i reproduktivno zdravlje te rodna ravnopravnost. Kurikulum je podijeljen na dva dijela – peti i šesti razred te sedmi i osmi.
Primjerice, jedna od tema za sedmi i osmi razred bit će suočavanje sa stresom u školi. Učenici će kroz nju naučiti prepoznati nerealna očekivanja koja su si postavili, kao i znakove i izvore stresa u školskom okruženju pa onda definirati ostvarive i relevantne ciljeve. Nakon što obrade ovu temu na nastavi učenici će moći bolje planirati obaveze, organizirati učenje na učinkoviti način ili, primjerice, primjenjivati tehnike samomotivacije. Kroz ovu temu učenici će naučiti i pružati podršku jedni drugima u učenju.
Osim ove ili teme zdrave prehrane, tjelesne aktivnosti, učenici će učiti i, primjerice, o odgovornoj uporabi lijekova, cijepljenju, sistematskim pregledima. Upoznat će se i s vrstama ovisnosti, ne samo o drogama i nikotinskim proizvodima, nego i ovisnosti o šopingu te kako prevenirati ovisnosti. Kroz temu seksualnog i reproduktivnog zdravlja i rodne ravnopravnosti učenici će učiti o, među ostalim, vrstama odnosa, rodnim ulogama u obitelji, slici o vlastitom tijelu, seksualnom uznemiravanju, zlostavljanju i nasilju, radom identitetu i ravnopravnosti. Učit će i o seksualnoj orijentaciji i ljudskim pravima te spolno prenosivim bolestima i kontracepciji.
Naglasak je na terenskoj i izvanučioničkoj nastavi
– Što se tiče samih strategija učenja i poučavanja, naravno, mi idemo na aktivne metode, na interaktivne strategije, jako potičemo korištenje digitalnih alata, multimedijalnih izvora, dakle primarno tu mislimo na korištenje literature, filmova, serija, glazbe i, naravno, korištenje društvenih platformi i društvenih mreža, naravno onih koji su nekako najprimjereniji djeci i mladima, navodi Pijaca Plavšić.
Sve u svemu, naglasak je na izvanučioničkoj i terenskoj nastavi. Kurikulum je poprilično fleksibilan, nastavnici će moći sami kreirati svoj plan i program, no važno je da se sve teme zamišljene kurikulumom prođu. Učenici će dobiti učeničke mape i priručnike, a škole trebaju osigurati vrijeme i prostor za izvođenje te izvannastavne aktivnosti.
– Jedna od inovacija koje uvodimo u sam kurikulum je tzv. indeks zdravlja škole, to je alat za samovrednovanje škole, gdje će škole zapravo kroz određene upitnike, procedure, kritičke prijatelje, podršku, dobiti zapravo mogućnost da na neki način procijene koliko je njihova škola usmjerena na zdravo ponašanje učenika. To će biti procijenjeno kroz različite fizičke aktivnosti kroz dostupnost zdravstvenih usluga na razini škole, kroz nekakvo fizičko okruženje škole. Dakle, puno elemenata će se tu vrednovati kao nekakav indeks, navodi Pijaca Plavšić.
Tko će provoditi ovu aktivnost?
Ono što se brojni pitaju je tko će u školama provoditi ovu izvannastavnu aktivnost.
– Mi smo zamislili da to budu dva do tri nastavnika ili nastavnice, odnosno da bude netko iz ovog područja, recimo predmeta Biologije i da uz njega bude stručni suradnik, suradnica ili čak više njih, koji bi onda zapravo nekako u timu radili i obrađivali ove teme, navela je Pijaca Plavšić.
Generalno gledajući, prezentirala je, nakon završenog programa učenici će moći pokazati da ovladavaju ključnim spoznajama o zdravlju, odabrati zdrave životne navike, kao i demonstrirati odgovorno ponašanje prema sebi i drugima, a da pritom uvažavaju dostojanstvo svakog živog bića. Među ostalim, po završetku programa, moći će prepoznati i poštivati različitosti u društvu, kao i uvažavati načela rodne ravnopravnosti. Program će im pomoći, navela je Pijaca Plavšić, i da nauče iskazivati pozitivan odnos prema svojoj seksualnosti i seksualnosti drugih, kao i kako se ophoditi prema osobama sa zdravstvenim poteškoćama i slično.
Ističe i da je jedna od ključnih zamisli da ova izvannastavna aktivnost potakne djelovanje mladih u zajednici te da kroz teme kojima će se ondje baviti postanu aktivni građani te doprinesu zajednici. Ključni cilj je i pripremiti mlade za zdrav, sretan i zadovoljan život, zaključila je, među ostalim, Pijaca Plavšić.
srednja.hr+ konferencija: Obrazovanje x AI organizirana je povodom 12. rođendana portala, a održana je 10. studenog u prostoru Algebra Spark event Space. Srebrni partneri konferencije su Visoko učilište Algebra, Coca Cola HBC Adria, RIT Croatia, Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj i CARNET. Brončani partner konferencije je Fakultet organizacije i informatike u Varaždinu. Partneri konferencije su Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Fakultet prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, Privredna banka Zagreb, Hrvatska zajednica županija i Kraš. Sve u vezi događaja možete pratiti u rubrici Obrazovanje x AI.
