Kako tehnologija utječe na mlade? S godinama raste tuga, anksioznost i nezadovoljstvo
Razvoj digitalnih tehnologija, posebno umjetne inteligencije, oblikuje ne samo sadašnjost, već i budućnost mladih generacija. Kratki je to zaključak s originalnog predavanja Borisa Jokića, koji je održao prvo predavanje na obrazovnoj konferenciji portala srednja.hr, ‘Obrazovanje x AI’. Kritikom linearnog obrazovnog sustava, pritom istražujući negativne aspekte predmetne usmjerenosti, Jokić optimistično ističe potrebu za hrabrim i otvorenim pristupom u suočavanju s izazovima tehnologije, s posebnim naglaskom na potrebi za radikalnim promjenama u obrazovnom sustavu.
Boris Jokić, ravnatelj Instituta za društvena istraživanja Zagreb | foto: Niko Goga
U modernom društvu, oblikovanom digitalnim tehnologijama i umjetnom inteligencijom, Boris Jokić, ravnatelj Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu, postavlja intrigantna pitanja o našem odnosu prema tehnologiji. Na početku predavanja na konferenciji ‘Obrazovanje x AI’, Jokić postavlja temeljna pitanja o suživotu s tehnologijom, ističući kako se sve više povezujemo u svijetu u kojem, gotovo paradoksalno, raste osjećaj usamljenosti. Naglašava kako razvoj digitalnih tehnologija, posebno umjetne inteligencije, oblikuje ne samo sadašnjost, već i budućnost mladih generacija.
– U ovoj dvorani postoje oni koji smatraju da je ovo najtužniji svijet koji je ikada postojao, a u tom svijetu smo sve više povezani. Povezujemo se pomoću tehnologije i u tom svijetu povezanih ljudi, sve je više onih koji se osjećaju osamljenima i usamljenima. Bez obzira na to kako gledali na svijet, od svih mogućih i brojnih trendova, mnogo trendova utječe i na sve nas. Smatram da je zapravo razvoj digitalnih tehnologija, a posebice umjetne inteligencije, onaj koji će odrediti ne samo sadašnjost, nego i budućnost njihovog odrastanja i njihovog života, govori Jokić.
Kakav je zapravo naš obrazovni sustav?
Nastavlja kako razvoj digitalnih tehnologija i umjetne inteligencije radikalno mijenjaju obrasce naših života, naročito obrasce života djece i mladih.
– Mijenja se sve. Mijenjaju se prijateljstva, način na koji oni, ali i mi stupamo u prijateljstvo, mijenja se socijalni kontakt, način na koji se druže mladi ljudi, ali mi isto tako način na koji provode svoj slobodno vrijeme, mijenjaju se i obiteljski odnosi, primjećuje Jokić.
Potom analizira trenutni obrazovni sustav, nazivajući ga linearnim i neprilagođenim za izazove današnjice. Kritizira ideju namjernog učenja i nedostatak poučavanja djece o procesu učenja. Stoga postavlja pitanje – kakav je zapravo naš obrazovni sustav i može li on odgovoriti na izazove budućnosti?
– Za odgovore na sve ono što je trenutno tu i sve ono što slijedi, potrebno je, po meni, radikalno promijeniti sustav odgoja i obrazovanja. Tu sitne promjene neće učiniti ništa, dakle potrebna je radikalna promjena da bi se odgovorilo na ove izazove. E sad, zašto? Naime, postojeći model škole, naročito u Hrvatskoj, ali govorimo i o zapadnoj Europi, zapravo je linearan. Taj sustav, odnosno model, karakteriziran je s nekoliko stvari. Karakterizira ga ideja namjernog učenja, da se uči samo onda kada je namjera. Karakterizira ga i to da od učenika od prvog razreda osnovne škole očekuje da je mlada osoba, točnije to dijete samoregulirano kod učenja. Pri tome naš sustav ni u jednom trenutku ne poučava djecu kako učiti, ističe Jokić.
Postoji li balans između online i offline aktivnosti?
Jokićev fokus na utjecaju tehnologije na mlade generacije postaje očit kroz rezultate istraživanja. Statistike o vremenu provedenom pred ekranima odražavaju surovu stvarnost digitalnog doba, s alarmantnim postotkom mladih koji su izloženi ekranima više od tri i četiri sata dnevno. Analiza stavova mladih prema digitalnoj prisutnosti otkriva negativne percepcije, pri čemu gotovo polovica smatra da je taj utjecaj štetan na različite aspekte njihovih života.
– Čak 42,9 posto učenika trećih razreda srednje škole, što je svaki četvrti koji živi u Hrvatskoj u toj generaciji koji je sudjelovao u ovom istraživanju, smatra da je taj utjecaj negativan. Također, 37,3 posto njih smatra da je taj utjecaj negativan na kvalitetu slobodnog vremena, 30,5 posto smatra da je negativan što se tiče utjecaja na fizičko zdravlje, a 29,4 posto, smatra da je taj utjecaj negativan, ističe Jokić.
Jokićeva poruka o umjerenom i svrhovitom korištenju tehnologije za mentalno zdravlje mladih postavlja važno pitanje o balansu između tehnologije i offline aktivnosti. Ističe da kontrolirano korištenje ima pozitivan učinak, dok nekontrolirano može dovesti do ozbiljnih problema, uključujući i simptome depresije kod mladih.
– Što se tiče mentalnog zdravlja i kada to povežete s njihovom procjenom vlastitog mentalnog zdravlja, onda dobivate neke zanimljive stvari. Naime, kad povežete koliko mladi ljudi koriste digitalne tehnologije i to kako se vide, jesu li tužni, jesu li anksiozni, jesu li zadovoljni životima, dolazite do jedne vrlo zanimljive i znanstveno važne stvari, a to je da kada je to korištenje umjereno, kada je ono svrhovito, kada je ono kreativno, utjecaj na mentalno zdravlje je pozitivan, ističe Jokić.
Što smo stariji, to smo tužniji
Međutim, Jokić navodi da kada je korištenje nekontrolirano i kada je ono u potpunosti laissez-faire, odnosno slobodno, indikatori mentalnog zdravlja postaju negativni.
– Dijete koje ima 10 godina u petom razredu i koristi više od 4 sata digitalnu tehnologiju, u simptomatici, recimo depresivnosti, odgovara mladoj osobi sa 17 godina. Znam da za mnogo vas to možda ne znači puno, ali što smo stariji, to smo tužniji, to smo anksiozniji i samim time nezadovoljniji. S 10 godina nitko ne bi trebao biti jednako nezadovoljan kao netko sa 17 godina. Također, rezultati ukazuju na još jednu stvar, a to je sljedeće. Ako izolirate djecu od tehnologije, to je jednako negativno kao da ih prepustite u potpunosti tehnologiji. Drugim riječima, izolacija od tehnologije i nekontrolirano korištenje tehnologije ima jednako negativan učinak, dok se umjereno, konstruktivno korištenje digitalne tehnologije pozitivno održava na psihičko stanje mladih osoba, navodi Jokić.
‘Samo hrabro i samo otvoreno’
Čitavo predavanje pruža dubok uvid u kompleksan odnos između tehnologije i obrazovanja, potičući nas na razmišljanje o potrebi za promjenama kako bismo bolje odgovorili na zahtjeve suvremenog društva, a završava zapravo pružajući nadu da se određeni izazovi lakše premoste. Jokić naglašava važnost hrabrosti i otvorenosti u suočavanju s izazovima koje donosi tehnologija. Poziva na radikalne promjene u obrazovnom sustavu kako bi se odgovorilo na potrebe modernog društva. Pritom naglašava da se ne možemo vratiti u prošlost, ali da hrabro korak naprijed uz svijest o posljedicama novih tehnologija može oblikovati pozitivnu budućnost.
– Povratak u prošlost nije moguć. Međutim, ako dobro posložimo obrazovanje, i kao civilizacija i kao društvo, pobjeđujemo i kao institucije. Zapravo treba biti samo hrabar i otvoren toj ideji da ideš naprijed, ali da si svjestan svega onoga što to novo donosi je sigurno nešto što može, a ja duboko vjerujem, i u Hrvatske škole i u Hrvatsku akademsku zajednicu, i u naš rani i predškolski odgoj i obrazovanje. To je ono što može zapravo odgovoriti na te izazove. Samo hrabro i samo otvoreno, zaključuje Jokić.
srednja.hr+ konferencija: Obrazovanje x AI organizirana je povodom 12. rođendana portala, a održana je 10. studenog u prostoru Algebra Spark event Space. Srebrni partneri konferencije su Visoko učilište Algebra, Coca Cola HBC Adria, RIT Croatia, Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj i CARNET. Brončani partner konferencije je Fakultet organizacije i informatike u Varaždinu. Partneri konferencije su Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Fakultet prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, Privredna banka Zagreb, Hrvatska zajednica županija i Kraš. Sve u vezi događaja možete pratiti u rubrici Obrazovanje x AI.
