Kako umjetna inteligencija utječe na fakseve? Mijenjaju se ispiti, neki već uveli nove kolegije
Iako istraživanja o umjetnoj inteligenciji sežu još u sredinu 20. stoljeća, o umjetnoj inteligenciji najviše se govori proteklih godinu dana, od pojave ChatGPT-a. Nedvojbeno je kako je taj alat ušao u široku uporabu, a koriste ga i brojni studenti. Dakle, već sada alati umjetne inteligencije imaju izravan utjecaj na visoko obrazovanje i način izvedbe nastave na njima. Upravo smo o toj temi razgovarali na panelu ‘AI na visokim učilištima – prilika ili izazov’, u sklopu konferencije portala srednja.hr pod nazivom ‘Obrazovanje x AI’.
S lijeva nadesno: Martina Gelenčir, Jakša Krišto, Mislav Balković, Edouard Ivanjko | Foto: Niko Goga
Umjetna inteligencija još uvijek ne može zamijeniti neke ljudske osobnosti, poput emocija ili stvaranja odnosa među ljudima. No već sada može i utječe na neke elemente obrazovnog sustava i zamjenjuje ljude u nekim zanimanjima, a taj će utjecaj u budućnosti biti još veći. O temi umjetne inteligencije na visokim učilištima razgovarali smo na našoj konferenciji ‘Obrazovanje x AI’, a na panelu su sudjelovali Mislav Balković, dekan Visokog učilišta Algebra, Jakša Krišto, prodekan za studente Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, te Edouard Ivanjko, profesor s Fakulteta prometnih znanosti u Zagrebu. Nastojali smo kroz ovaj panel odgovoriti na pitanje je li umjetna inteligencija prilika ili izazov za visoka učilišta.
Umjetna inteligencija mijenja način provjere znanja, ali i poučavanje
Dekan Balković kaže kako na to gledaju kao priliku da preispitaju elemente svog cjelokupnog rada te da vide što je eventualno potrebno mijenjati.
– Jedan je bio vezan za ispite i provjeru znanja, drugi je bio za poučavanje i elemente poučavanja. U tom dijelu smo uveli neke nove kolegije koje prije nismo imali i uveli smo korištenje alata na ostalim kolegijima koji nemaju veze dominantno s umjetnom inteligencijom. Druga stvar, došli smo da pitanja kako provodimo ispite, odnosno je li iza nekakvog vrednovanja znanje studenata ili znanje nekakvog stroja, navodi Balković i dodaje da su zbog svega morali promijeniti načine ispitivanja pa su se u nekim slučajevima vratili i na usmena ispitivanja.
U nekim slučajevima traže korištenje umjetne inteligencije tako da studenti, kada jednom dođu na tržište rada, nauče u kojim im slučajevima AI može biti pomoć u rješavanju problema. Balković ističe i da su povećali interdisciplinarnost, a ovaj alat im je i dao priliku da povežu odjele, ljude i istraživačke skupine koje su možda bile više silosno orijentirane oko ideje.
Da ChatGPT može biti koristan alat u izvedbi nastave, istraživanjima i općenito kao pomoćno sredstvo ističe prodekan EFZG-a Jakša Krišto. No, kvalitetan mentorski rad sa studentom nitko neće moći zamijeniti.
– Mislim da je suština odnos sa studentom ukoliko se studentu da kvalitetna tema ukoliko se studenta motivira da provede vlastito istraživanje, ukoliko se surađuje sa studentom, tada je vrlo, na neki način lako primijetiti da je to student sam napravio, da je unio sebe u to i da je donio neke vlastite zaključke, komentirao je pojavu u kojoj neki studenti koriste ChatGPT da u potpunosti napiše rad umjesto njih.
Dodaje i da rade na uputama za korištenje ovog i sličnih alata umjetne inteligencije u nastavi, ali i počeli su na Ekonomskom potencirati puno više košaricu izbornih kolegija umjesto pisanja seminarskih radova. U slučajevima u kojima se pišu radovi više se potiče studente da sami provode istraživanja ili odrađuju zadatke na primjeru neke kompanije.
Na nekim fakultetima već postoje kolegiji o umjetnoj inteligenciji
Umjetna inteligencija ‘uvukla’ se i u područje prometa. Kao primjer toga profesor Ivanjko s Fakulteta prometnih znanosti naveo je mogućnost predviđanja na kojim bi mjestima moglo doći do pojave prometnih incidenata, što za posljedicu ima značajno poboljšanje situacije na tim mjestima.
– Mi na fakultetu smo, naravno, prepoznali sve te tehnologije koje mogu pridonijeti unapređenju, onoj dobroj strani inženjerske primjene, tako da i imamo kolegije koje drže tu vertikalu, dakle od novo definiranih kolegija – znanost o podacima, rudarenje podataka umjetne inteligencije i primjenu, izradu novih upravljačkih sustava. I u znanstvenom dijelu imamo projekte koji proučavaju te učeće strukture koje tijekom svog rada stječu, kao mi ljudi, novo znanje i primjenjuju ga za rješavanje problema preko neke kriterijske funkcije, što želimo napraviti, naveo je Ivanjko.
Dotaknuli smo se na ovom panelu i teme utjecaja na tržištu rada. Ovi alati neće oduzeti od vještina studenata, ali mijenjaju podjelu rada, navodi Balković. Već sada ne važi koncept prema kojemu će oni koji ulažu najviše vremena u učenje imati i bolje plaćen posao.
– Ono što će se događati na tržištu rada je da naprosto moramo odgovornije birat karijere, ne natjecati se sa strojevima u onim područjima gdje su strojevi već sad bolji od ljudi, a to je razumijevanje teksta, kreiranje ovih nekakvih jednostavnih pisanih dokumenata koji se daju istrenirati i slično, navodi Balković koji smatra da ćemo u budućnosti raditi produktivnije, a i da će mnogima biti ljepše raditi jer će repetitivne poslove umjesto ljudi obavljati strojevi.
I na Ekonomskom fakultetu postoji više izbornih kolegija vezanih uz umjetnu inteligenciju, poput primjene umjetne inteligencije u poslovanju.
– Studenti su jako zainteresirani, upisuju se, tako da mislim da interes postoji. Možda je bitno naglasiti, ja sam upisao fakultet ’99. godine, tada je bila jedna studentska udruga, mogli ste otići na praksu preko te studentske udruge van i možda ste mogli otići na nekakvu razmjenu, ali je to bilo jako teško. Danas je predivno studirati, imate mogućnost studentskih razmjena, možete otići van na Erasmus, na semestar ili dva. Također možete upisati na Sveučilištu u Zagrebu bilo koji drugi izborni kolegij na FER-u, na Prometu, potencijalno možda i na Algebri, tako da student zaista danas studente treba motivirati da izađu iz svoje zone komfora, navodi Krišto.
Proteklih godina zaživjeli su i studiji umjetne inteligencije
Nedavno je i Fakultet prometnih znanosti pokrenuo novi studij na engleskom jeziku, Logistic and mobility management, a taj fakultet je i u projektu izrade novih nastavnih planova.
– Da provedemo projekt izrade novog diplomskog studija na engleskom jeziku, napravili smo u prvom koraku analizu tržišta, jer kada mi razmatramo novi studij, što je lijepo spomenuto, jer oni koji ga završe će izaći na tržište rada za 5, 10, 15 godina, tako da je taj segment bio jako bitan. I tu se sad vidi da tvrtke imaju, pristup velikoj količini podataka kada prate svoje poslovanje, rekao je Ivanjko i dodao da su na osnovu tih podataka izradili svoje vertikale znanja, a otkrio je i kakve kolegije studenti tog studija slušaju.
Strategija razvoja FPZ-a stavlja naglasak na uključivanje studenata i istraživačke projekte. Oni su, navodi Ivanjko, vrlo zainteresirani za sudjelovanje u tome.
– Kada mi gledamo današnje alate umjetne inteligencije, kada mi naučimo te metode, onda već ima dosta jednostavnih alata koji preko grafičkog sveučilišta omogućuju jednostavno korištenje inače složenih metoda, tako da na taj način ih možemo lakše uključiti u taj proces istraživanja. A to nam je bitno unapređenje nastavnog plana i sadržaja kolegija, navodi Ivanjko.
Na Algebri postoji združeni diplomski studij računarstva – Internet stvari i Umjetna inteligencija, a ondje postoji i studij Podatkovne znanosti. Tako da umjetna inteligencija, a strojno učenje i elementi podatkovne znanosti ondje već razmjerno dugo postoje.
– Vidimo da je dosta veliki interes za studij diplomske razine, i to upravo od studenata koji dolaze iz struka u kojima nemaju dovoljnu razinu inženjerskih znanja. Taj naš diplomski studij nije najtvrđi mogući studij koji ide do najveće dubine matematičkih modela, nego idemo do dovoljne razine da onda stavimo na stol stvarne probleme iz društva i da onda zapravo studenti budu arhitekti nekih budućih rješenja, navodi Balković.
Na Algebri postoji sustav koji radi predikciju rizika od dropouta
Prepričao je kako studente uključuju u razne projekte, a neki od primjera su njihovo uključivanje u optimizaciju rada Hrvatske pošte i u optimizaciju kupnje baterija za potencijalne autobuse u Zagrebu. Balković je otkrio i kako su na Algebri još prije nekoliko godina razvili zanimljiv sustav koji radi predikciju rizika od dropouta (odustajanja od studija, op.a.). Kroz različite podatke o ponašanju studenata već nakon par tjedana mogu vidjeti koji bi bili ugroženi.
– I onda nastojimo njih prepoznati. To je proces koji nije savršen i tu ćemo još više morati ulagati da kvalitetnije onda mentorima pomognemo da ne odustanu, jer nam je drop u nekim studijima veći nego što bi htjeli da bude, navodi Balković.
Umjetna inteligencija može biti i od velike pomoći u razvoju gospodarstva, neki je već i koriste u tu svrhu. Profesor Krišto smatra da će za Hrvatsku to biti putovanje, ali digitalizacija, kao i umjetna inteligencija sigurno su među faktorima koji će obilježiti nastavak naših karijera. Neki procesi na fakultetima, poput upisa, digitalizirani su posljednjih par godina, ali na tome treba još raditi.
– Mislim da neki drugi sektori, bavim se više financijama, pa mislim da su poprilično uznapredovali i banke i društva za osiguranje i fondovi u samoj primjeni u određenim dijelovima i umjetne inteligencije u upravljanju rizikom u nekim preferencijama potrošača. Ali opet mislim da je to jedan trend koji će obilježiti nastavak i nekakvu daljnju uspješnost i raznolikost onih koji će biti uspješni, koji će se prilagoditi, oni koji jednostavno neće moći pratiti korak sa tom utakmicom, zaključuje Krišto.
Čitav panel na temu ‘AI na visokim učilištima – prilika ili izazov’ možete poslušati u nastavku.
srednja.hr+ konferencija: Obrazovanje x AI organizirana je povodom 12. rođendana portala, a održana je 10. studenog u prostoru Algebra Spark event Space. Srebrni partneri konferencije su Visoko učilište Algebra, Coca Cola HBC Adria, RIT Croatia, Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj i CARNET. Brončani partner konferencije je Fakultet organizacije i informatike u Varaždinu. Partneri konferencije su Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Fakultet prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, Privredna banka Zagreb, Hrvatska zajednica županija i Kraš. Sve u vezi događaja možete pratiti u rubrici Obrazovanje x AI.
