Kako znanstvenici vide umjetnu inteligenciju? Koriste ju za razne stvari, ali se boje širenja dezinformacija
Činjenica je da se generativna umjetna inteligencija sve više koristi u znanosti, zbog čega su neki znanstvenici u svojim radovima odlučili kao koatuora potpisivati i ChatGPT. O tome kako se znanost nosi s ubrzanim rastom generativne umjetne inteligencije, govorila je na našoj konferenciji ‘Obrazovanje x AI’ Dijana Oreški, izvanredna profesorica na Fakultetu organizacije i informatike u Varaždinu.
Dijana Oreški | Foto: Niko Goga
Pojavom alata kao što je ChatGPT, generativna umjetna inteligencija u relativno kratko vrijeme stekla je veliku popularnost i koristi se u svim sektorima, pa tako i u znanosti. Izvanredna profesorica na Fakultetu organizacije i informatike u Varaždinu, Dijana Oreški, razgovarala je na našoj konferenciji ‘Obrazovanje x AI’ o tome kako se znanost nosi s ubrzanim rastom umjetne inteligencije, nudi li ona znanstvenom svijetu više prilika i izazova te kako izgledaju znanstveni radovi od pojave ChatGPT-ja.
Važna je formulacija upita
Oreški je, na samom početku, rekla da ChatGPT može pružiti dobre prijedloge za istraživače, ako je dobro postavljen prompt, odnosno upit.
– Kod upotrebe svih ovakvih alata jako je važno kakav mu se upit daje i koliko se jasno definira. Ovdje možete vidjeti rezultat što je dao kao prijedloge. Dakle, ChatGPT može generirati istraživačke ideje, sjajno radi preglede literature i pretražuje relevantne radove, odlično ih sumira i odlično daje zaključke koji su prijedlozi za buduća nekakva istraživanja. Daje i jako dobre odgovore na specifična istraživačka pitanja radi analize podataka, priprema radove za časopise, odnosno za publikacije, objašnjava Oreški.
Kako bi sve to konkretizirala, Oreški je odlučila pokazati kako ChatGPT može pomoći znanstvenicima u tri primjera – znanstvenom programiranju, pripremi podataka i akademskom pisanju. U svojim je primjerima pokazala da generativna umjetna inteligencija može biti odličan pomagač za stvaranje i strukturiranje koda, pripreme i organizacije podataka koji se mogu koristiti za daljnja istraživanja te za sve stavke unutar akademskog pisanja, od citiranja, pa do lektoriranja. Predstavila je da se za pojedine zadatke mogu koristiti i neki drugi alati, poput HyperWritea ili SciSpacea.
– Kao nekakve smjernice kako koristiti ove alate, izrazito je važno definirati stil pisanja, po mogućnosti dati primjer i definirati kontekst. Danas je prompt engineering prepoznata vještina računalne pismenosti. Niz je tečaja na Courseri i ostalim platformama koje uče kako koristiti ove alate i definirati upite. Još dodatno bih citirala AI Magazine, koji kaže da je ChatGPT kao konzultant koji razumije puno o svijetu, ali mu se treba dati kontekst o specifičnoj situaciji kako bi bio koristan, navodi Oreški.
AI najviše pomaže onima kojima engleski nije materinji jezik
No, uz očigledne pozitivne strane generativne umjetne inteligencije, Oreški postavlja pitanje u kojoj je mjeri zapravo dozvoljena upotreba takvih alata u znanosti. Istaknula je da su neki znanstvenici navodili ChatGPT kao koautora svojih radova, no znanstvena zajednica tu ima koncensus da ChatGPT ili neki drugi alati generativne umjetne inteligencije ne mogu biti koautori radova. Čisto iz razloga jer autor treba biti odgovoran za svoj rad. Međutim, većina izdavača znanstvenih časopisa objavila je nekakve smjernice za korištenje generativne umjetne inteligencije unutar radova.
Na kraju, Oreški je pokazala rezultate istraživanja časopisa Nature koji odgovaraju na pitanje kako znanstvenici vide alate generativne umjetne inteligencije. Oni u svojim rezultatima definiraju tri grupe istraživača – oni koji koriste istražuju AI, oni koji koriste AI u istraživanju i oni koji ne koriste AI u istraživanju.
– Rezultati pokazuju da su najveće prednosti korištenja umjetne inteligencije u istraživanju to što pomaže znanstvenicima kojima engleski nije materinji jezik, znači vjerojatno nekakvo lektoriranje i prevođenje. Druga najveća prednost odnosi se na jednostavno i brže kodiranje. Od problema, ispitani znanstvenici smatraju da najviše negativnog utjecaja ima širenje dezinformacija te plagiranje, kaže Oreški.
Cijelo predavanje ‘Znanost i umjetna inteligencija: Savršen spoj ili…? možete pogledati u nastavku.
srednja.hr+ konferencija: Obrazovanje x AI organizirana je povodom 12. rođendana portala, a održana je 10. studenog u prostoru Algebra Spark event Space. Srebrni partneri konferencije su Visoko učilište Algebra, Coca Cola HBC Adria, RIT Croatia, Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj i CARNET. Brončani partner konferencije je Fakultet organizacije i informatike u Varaždinu. Partneri konferencije su Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Fakultet prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, Privredna banka Zagreb, Hrvatska zajednica županija i Kraš. Sve u vezi događaja možete pratiti u rubrici Obrazovanje x AI.
