Treba li ukinuti ocjene od 1 do 5? ‘Djecu moramo učiti da učenje ne završava i ne započinje ocjenom’
Superodlikaši i sve veći pritisak na učenike, pa i studente, oko izvrsnih ocjena, tema je koja izaziva velike rasprave u javnosti. No da ocjene nisu najvažniji pokazatelj uspjeha školaraca, zaključak je panela ‘Kako mjerimo uspjeh učenika i studenata’ na našoj nedavno održanoj konferenciji ‘Obrazovanje x AI’. Koja su alternativna rješenja oko vrednovanja učenika i na koji način sustav može pomoći nastavnicima da kvalitetnije ocjenjuju, samo su neka od pitanja na koja smo nastojali odgovoriti.
S lijeva nadesno: Martina Gelenčir, Vinko Filipović, Bojan Trkulja, Josip Šišmanović | Foto: Niko Goga
Ocjene i ocjenjivanje učenika tema su koja izaziva velike prijepore u javnosti, ne samo na kraju školske godine nego i za njena trajanja. Iako se možda čini da nema puno veze s umjetnom inteligencijom o kojoj smo govorili na našoj konferenciji ‘Obrazovanje X AI’, mjerenje uspjeha učenika važna je tema o kojoj smo razgovarali na jednom od panela naše konferencije. Ocjene možda jesu u glavnom fokusu na čitavoj obrazovnoj vertikali, no glavni zaključak panela ‘Kako mjerimo uspjeh učenika i studenata’ jest – one nisu, niti bi smjele biti, glavni i jedini pokazatelj uspjeha učenika i studenata.
Nakon analize rezultata nacionalnih ispita izradit će se smjernice
U Hrvatskoj se, osim ocjenjivanja učenika u školama, provode i vanjska, standardizirana vrednovanja njihovog znanja. Jedno takvo su i nacionalni ispiti koje su prošle godine pisali svi učenici osmih razreda osnovnih škola. U ovoj će ih godini pisati i svi učenici četvrtih razreda osnovnih škola. No, ti se ispiti uopće ne ocjenjuju, ni na koji način ne utječu na završni uspjeh učenika u nekom obrazovnom razdoblju, niti su jedan od elemenata koji se vrednuju na upisima u srednje škole. Vinko Filipović, ravnatelj Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja smatra da je takve ispite svejedno bitno provoditi jer se niti jedna promjena u obrazovnom sustavu ne može ozbiljno raditi bez standardiziranih provjera učeničkih postignuća. Smatra i da povratne informacije o rezultatu mogu koristiti učiteljima, roditeljima pa i samim učenicima.
– Silno su me razveselila prije nekih godinu dana, kada su najavljeni nacionalni ispiti za osme razrede, vrlo zrela razmišljanja učenika. Pa su dvije učenice na jednoj nacionalnoj televiziji rekle kako će im, unatoč tome što neće utjecati na upis u srednju školu, rezultati dati jasne smjernice koju gimnaziju odabrati. To znači, ako u osnovnoj školi imate odličnu ocjenu iz Matematike, a na nacionalnim ispitima se pokaže da ona baš i nije takva u odnosu na nacionalni prosjek, naravno da je to poruka da taj učenik možda ne treba upisati matematičku gimnaziju, rekao je Filipović.
Dodaje i da su rezultati pomogli školama da shvate kako stoje u odnosu na nacionalni prosjek. Iako je s Ministarstvom obrazovanja dogovoreno da se u javnosti ne komuniciraju rezultati nacionalnih ispita na razini škole, kaže kako već sada postoji vrlo jasna slika o tome kako koje županije stoje u odnosu na druge, kada je riječ o pojedinačnim predmetima. Filipović ističe i da je neke dugoročne zaključke oko rezultata ispita teško donositi nakon prve godine.
– Mi ćemo nakon dvije, tri ili najviše četiri godine, kada završimo prvi ciklus vrednovanja učeničkih postignuća za učenike osmih razreda, napraviti temeljite analize i u tom smislu dati vrlo jasne smjernice po pitanju pojedinih predmetnih kurikuluma Ministarstvu, ali i Agenciji za odgoj i obrazovanje, naveo je Filipović.
‘Gledamo mikro napredak učenika’
Kako smo već pisali, rezultati nacionalnih ispita za jednu su, OŠ Sibinjskih žrtava u Sibinju, bili prevaga da u nastavu uvede promjene. Konkretno, škola provodi model po kojemu određene predmete učenici slušaju podijeljeni u dvije skupine – ‘osnovna’ i ‘napredna’. Kako objašnjava ravnatelj Josip Šišmanović, i ranije su učenici koji su išli u strukovne govorili bi da im je osnovna škola bila teška, a oni koji su išli u gimnazije znali su govoriti da nisu dovoljno pripremljeni. Tu su, kaže, već vidjeli da nešto ne štima.
– Imam običaj održati roditeljske sastanke prije početka školske godine, da se roditelji pripreme i došao sam, evo, s takvom jednom idejom. Zapravo me vodio cilj da će učenici time dobiti više znanja, odnosno da će upiti više informacija, da će se automatski time osjećati i zadovoljnije. I mislim da je onako indikativan podatak, jer smo mi bili i pilot škola, razlika naša iz kemije prve godine i druge godine – u odnosu na prosjek poboljšali smo Kemiju za 14,5 posto, a Fiziku za 12 posto. I sve, naravno, ostalo smo poboljšavali jer smo napravili akcijski plan, ali mislim da to onako govori odlično u prilog, navodi Šišmanović.
Učenici mogu prijeći u višu skupinu, a kako navodi ravnatelj, to se događa nakon što učitelj analizira mogućnosti rasta pojedinog učenika. Ovakav oblik nastave nije bilo komplicirano uvesti i nije bila potrebna dodatna infrastruktura. Sve se odvija tako da dok, primjerice, jedna skupina ima fiziku, druga sluša kemiju i tako naizmjence. Dodao je i kako ocjene nisu glavni fokus, već je to zadovoljstvo učenika.
– Gledamo njegov mikro napredak. Za nas je napredak i kada učenik koji je možda imao jedinicu, jedva se borio za dvojku, kada je on sada došao na dvojku i bori se za trojku, to je za nas napredak, ističe Šišmanović i dodaje da su učenici sami kroz anketu rekli da smatraju da u ovakvom obliku rada više nauče.
Na FER-u strukovnjaci ne zaostaju za gimnazijalcima
Rezultati nacionalnih ispita možda ne utječu na daljnje školovanje, ali rezultati mature utječu na upise studija. Neke od fakulteta, poput Fakulteta elektrotehnike i računarstva mogu upisati samo oni najuspješniji na maturi, no činjenica je da je stanje na upisima takvo da studij može upisati gotovo svatko. Mjesta je, naime, daleko više nego maturanata pa ih je i ove godine na tisuće ostalo nepopunjeno. Bojan Trkulja, prodekan za nastavu na FER-u ističe da detaljno prate kretanje kvota. Trenutno FER upisuje 650 studenata godišnje, a zbog, među ostalim, prostornih ograničenja, ne mogu upisivati nešto više.
– Vi ste primijetili da je na razini sveučilišta, odnosno općenito visokoškolskog sustava, broj mjesta rastao, da je broj maturanata koje primjećujemo već sad godinama u padu. Trend će biti takav još neko vrijeme, sasvim sigurno, dakle čak i srednjoročno, taj broj studenata koji pada će se nastaviti, Vjerujem da će i druge sastavnice i sveučilišta u svojim strategijama, kao što i mi to radimo, povesti računa o stvarnom stanju, dakle to se na neki način mora uzeti, mora uzeti u obzir, navodi Trkulja.
Nije tajna da se mnogi fakulteti bore s tzv. visokim dropoutom, odnosno velikim postotkom studenata koji odustaju od studija. Ministarstvu je to jedan od ključnih argumenata zbog kojih želi povećati omjer gimnazijalaca u odnosu na strukovnjake. Trkulja ističe da na FER-u rade analize uspješnosti studenata koji dolaze iz strukovnih škola i gimnazija. Suštinske razlike između maturanata tehničkih škola i gimnazija, kaže prodekan, nema.
– Mi, jasno, imamo bitno veći broj studenata koji dolaze iz gimnazije, ali upravo zbog nivoa uspješnosti učenika koji dolaze iz tehničkih škola, intenzivno promoviramo i ohrabrujemo maturante iz tog područja da prijavljuju FER, jer pokazalo se da oni ostvaruju zaista dobre rezultate, kazao je Trkulja.
‘Pretjerani fokus na ocjene je jako pogrešan, obrazovni put je utakmica koja dugo traje’
Prijediplomsku razinu na FER-u, otkriva, uspješno završi između 80 i 85 posto studenata, diplomsku 90 posto, što bi značilo da je ondje dropout mali. Studentima koji smatraju da nemaju dovoljnu razinu predznanja FER nudi i mogućnost da prije početka akademske godine upišu dva neobavezna kolegija iz matematike i fizike. Na njima, ako žele i imaju potrebu, brucoši mogu, uz profesore FER-a, ponoviti gradivo koje će im biti potrebno za daljnji studij.
– Mislim da je pretjerani fokus na ocjene, koji je sada prisutan u društvu. jako pogrešan, jer je obrazovni put učenika, kasnije studenta, utakmica koja jako dugo traje. I nije dobro da se u tim ranim fazama izgori na tom putu, navodi Trkulja.
Ocjene, naglašava, nisu jedine koje pokazuju je li neki student uspješan ili ne, zapravo postoji niz različitih segmenata.
– Mi koji mentoriramo studente jako dobro znamo da postoje i druge komponente, kao što su recimo projektni rad, kao što su stručne prakse koje se rade u suradnji sa industrijom, kao što su možda znanstvene publikacije koje izlaze iz dobrih diplomskih radova. Pitanje koje si mi svi trebamo postaviti na kraju je hoćemo li za asistenta ili za potencijalnog doktoranda uzeti isključivo osobu koja ima visoki prosjek, ali nije pokazala i neke druge komponente ili ćemo uzeti osobu koja ima i ocjene, ali je pokazala se i na drugim segmentima. Da, dakle, može funkcionirati u zajednici, da može suradnički raditi, da može u današnjim područjima koji zahtijevaju interdisciplinarnost biti član tima, ne nužno sa studentima samo jednog fakulteta. Dakle, postoji, mnogo komponenti za koje zajednički treba uzeti u obzir ako želimo analizirati uspješnost, ocjene su samo jedan od njih i možda ne nužno jedan od najznačajnijih, navodi Trkulja.
Hoće li se nacionalni ispiti vrednovati za upis u srednje?
S time se složio i ravnatelj NCVVO-a. Kako već desetljećima obavlja funkcije na kojima sudjeluje u zapošljavanju u ustanovama, bilo je slučajeva u kojima su kandidati za radna mjesta donosili ispise ocjena s fakulteta, iako se to na natječajima nije tražilo. No, razgovor s kandidatom bio je presudan. Što se tiče državne mature, smatra da je ona ipak smanjila opterećenje na nastavnike u srednjim školama.
– Nažalost, u osnovnoj školi to još uvijek nije prisutno, u osnovnoj školi doista postoji histerija tog osjećaja da mora biti 5,0. Stvara se ta loša psihoza već kod roditelja učenika od prvog do četvrtog razreda, a onda to, naravno, osobito kulminira u sedmom i osnovnom razredu, navodi Filipović.
Trenutno se nacionalni ispiti, ističe, ne mogu ocjenjivati – zakonski to nije moguće jer vrednuju učenička postignuća kroz četiri godine pa je nemoguće u osmom razredu dati ocjenu iz nečeg što vrednuje gradivo od petog do osmog razreda.
– U ovom trenutku, ja to vrlo namjerno kažem, u ovom trenutku, nije kriterij ili jedan od kriterija za upise u srednje škole, unatoč tome što nas i ravnatelji osnovnih škola iz jednog razloga i ravnatelji srednjih škola iz drugog, podržavaju u tome. A kada će obrazovna politika donijeti odluku da to bude jedan od kriterija, mi ćemo stvoriti, i već jesmo, sve pretpostavke da škole steknu provedbene, organizacijske i svake druge sposobnosti da odrade vrlo zahtjevan i kompleksan posao. Srednje škole to rade izvrsno već 15 godina po pitanju državne mature, ističe Filipović.
‘Djecu moramo učiti da učenje ne završava ni ne počinje ocjenom’
Treba li u Hrvatskoj učenike ocjenjivati ocjenama od nedovoljan do odličan ili je vrijeme za promjenu – pitanje je koje već sada izaziva brojne polemike u javnosti, posebice onoj stručnoj. Da je vrijeme za to odavno došlo, smatra ravnatelj Šišmanović.
– Podatak iz prošlog predavanja, da nam je skoro 20 posto djece nesretno, to je jako loš podatak. Dio toga sigurno proizlazi iz ocjena koje zahtijevaju od njih nekakav kratkoročan trud, učenik samo gleda kako da zadovolji formu za tu ocjenu da može ići dalje. Znači, nije svrha znanje, već samo da zadovoljim nekoga ili kod kuće ili u školi i da sam ja riješio neku svoju obvezu, pa da dalje mogu živjeti neki svoj život. Moramo to mijenjati, moramo ih učiti da ne učenje ne završava tom ocjenom, ni ne počinje tom ocjenom, zaključuje Šišmanović.
srednja.hr+ konferencija: Obrazovanje x AI organizirana je povodom 12. rođendana portala, a održana je 10. studenog u prostoru Algebra Spark event Space. Srebrni partneri konferencije su Visoko učilište Algebra, Coca Cola HBC Adria, RIT Croatia, Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj i CARNET. Brončani partner konferencije je Fakultet organizacije i informatike u Varaždinu. Partneri konferencije su Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Fakultet prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, Privredna banka Zagreb, Hrvatska zajednica županija i Kraš. Sve u vezi događaja možete pratiti u rubrici Obrazovanje x AI.
