Pretraga

Treba li zabraniti AI u obrazovanju? ‘To bi bilo glupo, ne možemo studente poslati van bez znanja o tome’

A- A+

Kako u obrazovanju na ispravan i etičan način implementirati umjetnu inteligenciju? Kako prepoznati radove koje nisu napisali učenici ili studenti već AI? Hoće li, zbog umjetne inteligencije, nestati zanimanje učitelja, odnosno profesora? O ovim, ali i brojnim drugim pitanjima, razgovarali smo na panelu ‘Kakvi su stavovi ravnatelja i dekana o umjetnoj inteligenciji?’ u sklopu konferencije portala srednja.hr naziva ‘Obrazovanje x AI’.

S lijeva na desno: Marko Matijević, Peter Schmidt, Miranda Glavaš-Kul, Nikola Dmitrović | Foto: Niko Goga

O stavovima o umjetnoj inteligenciji u obrazovanju, na konferenciji portala srednja.hr naziva ‘Obrazovanje x AI’,  porazgovarali smo s Peterom Schmidtom, višim predavačem na američkom koledžu RIT, Mirandom Glavaš-Kul, pročelnicom Upravnog odjela za obrazovanje i mlade Osječko-baranjske županije te Nikolom Dmitrovićem, ravnateljem XV. gimnazije u Zagrebu. Za početak, naši panelisti u jednoj su riječi pokušali opisati što za njih predstavlja umjetna inteligencija.

Umjetna inteligencija – revolucija i prilika koja budi znatiželju

– Ja bih rekao da je umjetna inteligencija ništa manje nego revolucija, a mi smo na samom početku te revolucije. Možemo reći da je sada rana zora, a svake se minute mijenja svjetlo na cijeloj našoj slici o umjetnoj inteligenciji, rekao je Peter Schmidt.

Pročelnica Glavaš-Kul odlučila je biti malo razigranija i rekla je da je umjetna inteligencija kod nje probudila znatiželju. Ona smatra da je znatiželja nešto što nas povezuje i što nam ostavlja onaj dječji san jer nas sve zanima što umjetna inteligencija zapravo jest, što nam ona pruža te što će nam donijeti u budućnosti.

– Ja bih rekao da je umjetna inteligencija prilika. Tu priliku ćemo mi iskoristiti ili će ona iskoristiti nas pa ćemo vidjeti gdje ćemo se naći. Ali svakako nešto možemo okrenuti u svoju korist i napraviti najbolje od toga, rekao je ravnatelj Dmitrović.

Izdvojeni članak

Kako znanstvenici vide umjetnu inteligenciju? Koriste ju za razne stvari, ali se boje širenja dezinformacija

Studenti uvelike koriste umjetnu inteligenciju

Voditelj panela, Marko Matijević, predstavio je anketu o stavovima ravnatelja i dekana o umjetnoj inteligenciji. Na ovu je anketu odgovorilo 348 osoba – od ravnatelja i upravitelja visokih učilišta do dekana. U ovoj anketi, između ostalog, stoji kako je 82 posto ispitanika tehnološkoj razvijenosti obrazovnih ustanova dalo ocjenu vrlo dobar ili odličan dok je 67 posto njih ovakve ocjene dalo za procjenu tehnološke pismenosti kod nastavnog osoblja. Također, 50 posto ispitanika još ne zna hoće li umjetna inteligencija biti korisna za obrazovanje, a njih 23 posto smatra da vrlo dobro ili odlično razumiju pojam umjetne inteligencije.

S obzirom na to da mladi uvelike koriste umjetnu inteligenciju u svom obrazovanju, Peter Schmidt je rekao kako su, na RIT-u bili u velikom šoku kada su se, u proljetnom semestru, odjednom pojavili eseji koji su bili bolji nego što je to bio slučaj prije pojave umjetne inteligencije i ChatGPT-ja.

– Na trenutak smo pomislili kako smo konačno uspjeli, a onda smo polako počeli shvaćati zašto je to tako. Taj ChatGPT se širio brže nego što smo mislili, rekao je Schmidt.

Nema smisla stvarati neka rigidna pravila

Dodao je kako su on i njegovi kolege odmah odlučili napraviti izvještaj i sazvati sastanke kako bi sve informirali o pojavi ChatGPT-ja i umjetne inteligencije općenito, objasnili svima o čemu se tu radi te što napraviti po pitanju toga kako bi se očuvao integritet. Taj korak su napravili još u svibnju, a u lipnju su organizirali radionice na kojima su pokazali slučajeve u kojima je korištena umjetna inteligencija te su raspravljali koje bi korake mogli poduzeti da se to spriječi.

Neke korake su već počeli primjenjivati u jesenskom semestru, ali Schmidt kaže kako se se umjetna inteligencija razvija tolikom brzinom da se slobodno može reći da se svaki tjedan pojavi nešto novo te da nema smisla stvarati neka rigidna i stalna pravila nego ih prilagođavati tom razvoju i novim mogućnostima koje se pojavljuju.

Rekao je i da bi bilo smiješno u potpunosti zabraniti umjetnu inteligenciju jer, kako kaže ravnatelj Dmitrović, umjetna inteligencija je prilika i velika greška bi bila zabraniti nešto za što još nitko u potpunosti ne zna kakve sve ima mogućnosti i kako nam može služiti u budućnosti.

– Potencijal toga je toliko velik i relevantnost umjetne inteligencije u stvarnom životu je visoka, a da ne pričamo i o poslovnom svijetu. Ne možemo poslati naše studente van bez da su učili o umjetnoj inteligenciji, govori Schmidt.

Izdvojeni članak
Mislav Balković_ Eduard Ivanjko_obrazovanje x AI

Profesor otkrio što odaje studenta kojem je rad napisao ChatGPT: ‘Neki su se vrlo lako prepoznali’

‘Škole imaju preduvjete za uvođenje umjetne inteligencije’

Ravnatelju Dmitroviću postavljeno je pitanje o tome što se u školskom sustavu može napraviti da odgovore na ovaj izazov, odnosno priliku.

– Ta situacija s umjetnom inteligencijom nam je došla prebrzo i pojavila se tek nedavno. Nije rješenje ignorirati ju jer ona neće nestati, uvijek je tu negdje, ali mislim da trebamo pričekati neko vrijeme da vidimo što ćemo s tim, rekao je Dmitrović.

S obzirom na to da je, za korištenje umjetne inteligencije, potrebna i određena tehnološka opremljenost, osobito kada je riječ o školama, pročelnici Glavaš-Kul što županijski odbori mogu poduzeti po pitanju implementacije umjetne inteligencije, odnosno da se to napravi na pravi način.

– Škole zaista imaju preduvjete za uvođenje umjetne inteligencije i mi kao osnivači možemo pomoći pri educiranju nastavnika, rekla je pročelnica Glavaš-Kul.

Dodala je i da neki nastavnici tome pružaju otpor ponajviše jer nisu upoznati sa svim činjenicama, jer možda nisu dovoljno digitalno pismeni ili se jednostavno time ne žele baviti. Također, naglasila je i da obrazovanje ne može stajati na istom mjestu jer svijet napreduje i nikada nije napredovao brže nego danas.

Umjetnu inteligenciju u obrazovanje moramo uvesti – polako

S obzirom na to da je pročelnica rekla kako bi se u školama, bez problema, mogla uvesti umjetna inteligencija, zanimalo nas je – kako? Odgovor na to pitanje dao je Peter Schmidt.

– Polako. Polako ćemo to riješiti jer još ne znamo što će nam ona donijeti. Činjenica da moramo ugraditi AI u svaki predmet na nastavi će izgledati drugačije za svaki predmet. Ali, prvi korak koji sada nastavnici moraju proći je taj da se bave mogućnostima i da onda vide koje su mogućnosti na raspolaganju za njihov predmet i koji načini provođenja umjetne inteligencije bi bilo stvarno produktivni, ali i etični, objašnjava Schmidt.

Ravnatelj Dmitrović je rekao da vjeruje da će ChatGPT i umjetna inteligencija općenito uvelike pomoći i nastavnicima i učenicima u njihovom obrazovnom procesu. Također, pročelnica Glavaš-Kul također smatra da, što se tiče umjetne inteligencije u obrazovanju, treba ići polako te da će ubrzo biti potrebna nekakva temeljna edukacija nastavnika i svih u obrazovnom sustavu.

– Znamo da je svaka promjena do sada izazivala nekakav otpor i znamo da je to, na kraju krajeva, prirodno zato što to izaziva određenu nelagodu, određeni strah. No, kada se neke tehnologije počnu malo više koristiti, mnogi shvate da to i nije tako loše, govori Glavaš-Kul.

Izdvojeni članak

Ako više učite, više ćete zarađivati? ‘To već sada nije tako za dio zanimanja’

Umjetna inteligencija nikada neće imati ljudsku toplinu kao učitelji

Na panelu se pojavilo i pitanje o tome hoće li umjetna inteligencija uskoro preuzeti neke poslove, odnosno, hoće li ljudi onda preuzeti neke kreativnije uloge. Recimo, u  IT sektoru je sve manja potražnja za junior pozicijama jer ih umjetna inteligencija može vrlo lako zamijeniti pa to može značiti da će se od mladih ljudi koji tek završe faks, očekivati puno veća razina znanja.

– Ja mislim da će nestati puno dosadnog posla, ali opet, obavljanje dosadnog posla je potrebno da bi netko od juniora postao senior i zaista ne znam kako će se riješiti ova situacija, rekao je Peter Schmidt.

S obzirom na to da postoji bojazan od nestanka nekih zanimanja, zanimalo nas je i hoće li zbog toga nestati i zanimanje profesora, odnosno učitelja.

– Mislim da ne treba očekivati niti se bojati da bi moglo nestati zvanje profesora, odnosno učitelja zato što ovdje do sada nismo spominjali ulogu odgoja, a obrazovanje i odgoj idu ruku pod ruku. Naime, to je odgojno-obrazovni proces i naglasak će u budućnosti sigurno biti na odgoju, a odgoj ipak treba raditi čovjek i poticanje razvijanja kreativnosti ostaje na učiteljima, govori pročelnica Glavaš-Kul.

Zaključila je da učitelji imaju onu ljudsku toplinu koja je vrlo važna i koju umjetna inteligencija nikada neće moći nadomjestiti.

Čitav panel na temu ‘Kakvi su stavovi ravnatelja i dekana o umjetnoj inteligenciji?’ možete poslušati u nastavku:

srednja.hr+ konferencija: Obrazovanje x AI organizirana je povodom 12. rođendana portala, a održana je 10. studenog u prostoru Algebra Spark event Space. Srebrni partneri konferencije su Visoko učilište Algebra, Coca Cola HBC Adria, RIT Croatia, Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj i CARNET. Brončani partner konferencije je Fakultet organizacije i informatike u Varaždinu. Partneri konferencije su Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Fakultet prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, Privredna banka Zagreb, Hrvatska zajednica županija i Kraš. Sve u vezi događaja možete pratiti u rubrici Obrazovanje x AI.