Pretraga

Čak 88 posto građana EU smatra da su lažne vijesti problem u njihovoj zemlji, šire se zabrinjavajućom brzinom

A- A+

Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu, Sunčana Glavak, sudjelovala je na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu, na kojoj se raspravljalo, među ostalim, o suočavanju s lažnim vijestima, populizmom i dezinformacijama. Podaci koji su izneseni su zabrinjavajući – 88 posto građana Europske unije smatra da su lažne vijesti problem u njihovoj zemlji, a šire se zabrinjavajućom brzinom.

Sunčana Glavak | foto: press

Europska unija na razne se načine pokušava boriti protiv širenja lažnih vijesti, temi koja se intenzivirala u pandemiji koronavirusa. Stoga ne čudi da je u Strasbourgu održana plenarna sjednica Europskog parlamenta na kojoj se raspravljalo o važnosti medijskog pluralizma, neovisnog novinarstva te uspostavi europskog sustava zaštite demokracije od manipulacije informacijama i vanjskog uplitanja. Na njoj je sudjelovala i hrvatska eurozastupnica Sunčana Glavak.

– U vremenu rastućeg populizma, dezinformacija i lažnih vijesti, uloga javnih medija i medijskog pluralizma nikada nije bila važnija. Dezinformacije su moćno oružje za političke, ekonomske i društvene ciljeve i imaju posljedice na društvenu koheziju, istaknula je  Glavak u kojem se raspravljalo o suočavanju s lažnim vijestima, populizmom i dezinformacijama u EU-u.

Zabrinjava podatak da 88 posto građana EU-a smatra da su lažne vijesti problem u njihovoj zemlji, a 83 posto ih vidi kao prijetnju demokraciji. Najviše, 49 posto Europljana, vjeruje vijestima koje vide na televiziji, dok ih samo 14 posto vjeruje društvenim mrežama. Glavak upozorava na zastrašujuću brzinu širenja lažnih vijesti koje sada, kako je navela, postaju viralne do šest puta brže, dodajući da se lažne vijesti najčešće odnose na nekoliko ključnih područja poput politike, migracija, zdravstva, sigurnosti i sukoba.

– Suočavanje s lažnim vijestima, populizmom i dezinformacijama zahtijeva višeslojni pristup u kojem svi akteri imaju svoju ulogu. Javni servisi, medijski pluralizam i neovisno novinarstvo predstavljaju njegove ključne elemente jer osiguravaju dostupnost točnih informacija, različitih perspektiva i kritičkog izvještavanja, zaključuje Glavak naglašavajući kako jačanjem tih elemenata Europska unija može osigurati bolje informirano društvo koje je otpornije na manipulacije i spremnije za obranu demokratskih vrijednosti.

Podsjetimo, kao članica Posebnog odbora za vanjsko uplitanje u sve demokratske procese u EU-u, uključujući dezinformiranje, eurozastupnica Sunčana Glavak bila je uključena u rad na dvama izvješćima, a kao jedan od prioriteta u novom mandatu ističe upravo kontinuiranu borbu protiv dezinformacija.

Dezinformacije EU projekt