Pokrenuta istraga protiv TikTok-a: Sumnja se da nisu pokušali spriječiti dezinformacije tijekom važnih izbora
TikTok je prepoznat kao glavna društvena mreža na kojoj su zabilježene koordinirane dezinformacijske kampanje koje su dovele do poništavanja predsjedničkih izbora u Rumunjskoj. Europska komisija je otvorila istragu u kojoj će utvrditi je li ova platforma prekršila odredbe EU-ovog Akta o digitalnim uslugama (DSA) te omogućila uplitanje treće zemlje, u ovom slučaju, Rusije, u izborni proces.
TikTok na mobitelu | foto: Canva
Što je istina, a što je laž? Kako dolaze i kako se možemo obraniti od njih, pogotovo u digitalnom prostoru? Upravo su ova pitanja obilježila plenarnu sjednicu EU parlamenta u Strasbourgu koja se održava u zadnjim danima 2024. godine. Europarlamentarci su u u raspravi istaknuli kako dezinformacije te deepfake videi i fotografije imaju sve veći upliv u izborne procese. Tako društvene mreže poput TikToka dovode integritet izbora u Europi, kao i mogućnost birača da svoju odluku donose na temelju provjerenih i pouzdanih informacija.
ŠTO SU DEEPFAKE VIDEI I FOTOGRAFIJE?
Riječ je o tehnološki naprednom video i fotografskom sadržaju koji nastaje korištenjem umjetne inteligencije, a u mogućnosti je proizvesti uvjerljivu lažnu snimku koja prikazuje nešto što se nikada nije dogodilo. Takvi videi mogu uključivati i stvarne osobe lažno prikazane u situacijama u kojima nikada nisu bile. To stvara veliku opasnost jer ljudi mogu biti optuženi za nešto što nisu napravili zbog lažne snimke koja, zbog tehnološke vještine, djeluje veoma uvjerljivo.
DSA za sigurniji internet: Interni dokumenti TikToka bacaju sumnju na kršenje europskog zakona
Koliko dezinformacije mogu drastično utjecati na birače i u potpunosti narušiti poštenu političku utakmicu, najbolje se moglo vidjeti nedavno u Rumunjskoj. Tamošnji ustavni sud je poništio rezultate izbora za predsjednika koji su se održali 6. prosinca. Sve se dogodilo nakon što je u toj zemlji plasman u drugi krug osvojio populistički desničar Calin Georgescu. Sud je ovu odluku donio navodeći da žele legalne izbore, budući da je aktualni rumunjski predsjednik deklasificirao podatke koji pokazuju da je Rumunjska tijekom izbora bila meta koordinirane kampanje koja se u korist Georgescua provodila iz Rusije. Odnosno, da se u nacionalne izbore u Rumunjskoj uplela strana država.
Henna Virkkunen, visoka predstavnica EU-a za tehnološku suverenost, sigurnost i demokraciju podsjetila je da je u prošlom mandatu EU parlamenta donesen Akt o digitalnim uslugama (DSA) čiji je cilj stvaranje sigurnijeg internetskog okruženja. Virkkunen je naglasila i da DSA ne intervenira u sadržaj pa time štiti slobodu govora. No, donosi smjernice društvenim mrežama kako na svojim platformama mogu upravljati rizikom od dezinformacija i što trebaju poduzeti kako bi se zaštitio javni diskurs. Na tom tragu, Europska komisija je otvorila i istragu protiv Tik Toka za koji ističu da je glavna društvena mreža kroz koju se provodila koordinirana dezinformacijska kampanja u Rumunjskoj, prema podacima rumunjske Vlade, ali i trećih strana, poput fakt-checkera i civilnih udruga. U skladu s DSA-om, EK je od od TikToka zatražila informacije o njihovom sustavu preporučivanja objava korisnicima, kao i o njihovim politikama glede političkog oglašavanja i plaćenog političkog sadržaja.
– Pozorno smo pogledali dokaze koje su nam dali iz TikToka i imamo dovoljno osnova za sumnju da su možda prekršili svoje obveze prema DSA-u glede procjenjivanja i uklanjanja rizika koji utječu na izborne procese i javni diskurs, rekla je Virkkunen, a valja istaknuti da ovo nije prvi put da je TikTok privukao sumnju Europske komisije upravo zbog kršenja ovog zakona.
Istražuju se i druge društvene mreže: ‘Moramo se poboljšati u opažanju i suočavanju s prijetnjama’
Finska predstavnica u Europskoj komisiji je podsjetila i da je EK ranije pokrenula i istrage protiv Facebooka, X-a i Instagrama. Pritom je posebno naglasila da se kod X-a, nekadašnjeg Twittera, provjerava i širenje zabranjenih terorističkih sadržaja i govora mržnje te uporaba lažnih profila i botova. Za to vrijeme Facebook i Instagram su pod povećalom zbog dezinformacijskih kampanja, provjeravanja vidljivosti političkog sadržaja, a istražuje se i Metin nadzorni alat.
No, treba naglasiti da DSA nije propisala rokove za dovršetak zakonskih radnji pa ne možemo znati kada bi sud mogao presuditi je li TikTok doista kršio DSA odredbe, bilo svjesno ili nesvjesno. U međuvremenu, Virkkunen je na sjednici EU parlamenta poručila da su spremni koristiti sve alate kako bi se borili protiv dezinformacija i stranog uplitanja u izbore.
– Moramo se poboljšati u opažanju, analiziranju i proaktivnom suočavanju s prijetnjama. Osnažit ćemo medijske slobode, učiniti novinare sigurnijima. Opremit ćemo i građane vještinama kojima će se snalaziti u informacijskom prostoru, pogotovo online, ustvrdila je političarka.
Rusija ne ratuje samo u Ukrajini: ‘EU se mora suprotstaviti lažnim narativima’
Iako dezinformacijske kampanje s ciljem uplitanja u izbore mogu raditi i druge države ili nedržavni akteri osim Rusije, površinski najveća država na svijetu je posebno spomenuta u sklopu aktualnog rata u Ukrajini koji je doveo do neslućenih geopolitičkih napetosti. Kaja Kallas, Visoka predstavnica EU-a za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, istaknula je da Rusija jedan rat vodi na bojištu u Ukrajini, a drugi u informativnom prostoru putem dezinformacija.
Dezinformiranje je ocijenila ‘fundamentalnim dijelom ruske vojne aktivnosti’, a istaknula je da se lažni narativi u toj zemlji ne vrše samo preko medija već i u školskim udžbenicima, što utječe na mlade u Rusiji. Osim što je navela da rusko vodstvo državnim novcem financira širenje lažnih informacija, estonska političarka se nije ovdje zaustavila. Usporedila je sadašnju Rusiju s nekadašnjim Sovjetskim savezom. Tako je istaknula da Rusija da zatvara vlastite povjesničare i ukida organizacije koje tamošnjoj javnosti pokušavaju plasirati stvarne informacije. No, još je problematičnije, rekla je Kallas u EU parlamentu u Strasbourgu, rizik da se rusko hibridno djelovanje prelije u Europu. Kao potencijalne mete za ruske dezinformacije je navela medije, parlamente, sveučilišta i druge institucije.
– Najbolji način borbe protiv dezinformacija je njihovo razotkrivanje, pružanje činjenica i podrška slobodnim i neovisnim medijima, a EU se mora suprotstaviti lažnim ruskim narativima i u europskom susjedstvu, poručila je Kallas eurozastupnicima u raspravi na temu ‘ruskih dezinformacija i krivotvorenja povijesti kako bi se opravdao njezin agresivni rat protiv Ukrajine’.
Mnogo je dezinformirajućih podataka moralo biti uklonjeno i tijekom Europskih izbora
Na raspravi o dezinformacijskim kampanjama je, između ostalih, sudjelovala i hrvatska eurozastupnica, Sunčana Glavak (HDZ). Navela je kako preko botova, lažnih profila i organiziranih kampanja strani akteri nastoje ostvariti svoj utjecaj na izborima u Europi te za primjer podsjetila na referendum o Brexitu i izborima u Francuskoj. Uz to, upozorila je i na hakerske napade te ‘curenje informacija koje može dovesti do zloupotrebe privatnih podataka i manipulaciju biračima’.
Istaknula je i da algoritmi na društvenim mrežama mogu potaknuti polarizaciju društva jer su ljudi izloženi isključivo informacijama koji potvrđuju njihove postojeće stavove. Stoga je pozdravila planove Europske komisije koja želi predložiti novi europski štit za zaštitu demokracije. Tim više jer će se njime, ističe Zovko, raditi na suzbijanju inozemnog uplitanja i manipuliranja informacijama na internetu.
– Čuli smo danas da Akt o digitalnim uslugama obvezuje velike online platforme da vode detaljnu evidenciju o političkim oglasima i kriterijima njihova ciljanja, što smo svjedoci da se ne događa stalno. Posebno izvješće koje su potpisnice Kodeksa dobre prakse u suzbijanju dezinformacija podijelile nakon europskih izbora pokazuje poražavajuće činjenice koliko je podataka moralo biti uklonjeno, koliko je brz razvoj taktika dezinformacija i koliko se uključuje upotreba deepfake sadržaja i sadržaja generiranog umjetnom inteligencijom, poručila je Glavak.
Izneseni stavovi i mišljenja samo su autorova i ne odražavaju nužno službena stajališta Europske unije ili Europske komisije, kao ni stajališta Agencije za elektroničke medije. Europska unija i Europska komisija ni Agencija za elektroničke medije ne mogu se smatrati odgovornima za njih.
