Pitali smo nastavnika i sindikate trebaju li učitelji imati iste plaće: Pogledajte žestoku raspravu
Trebaju li profesori biti jednako plaćeni? Naslov je to panel rasprave koju smo održali na konferenciji srednja.hr + Obrazovnih deset povodom desete godišnjice našega portala.
srednja.hr+ Obrazovnih deset | foto:srednja.hr
Na srednja.hr + Obrazovnih deset, konferenciji povodom desetog rođendana našeg portala, održana je i panel rasprava na temu ‘Trebaju li profesori biti jednako plaćeni?’. U raspravi su sudjelovali Marko Šolić, nastavnik i član grupe Školska zbornica; Nada Lovrić, predsjednica Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama; te Sanja Šprem, predsjednica Sindikata hrvatskih učitelja, a raspravu je moderirao naš osnivač i glavni urednik Marko Matijević.
Štrajk je donio veće plaće
– Postoji zadovoljstvo nakon štrajka. To je bio najdulji, najupečatljivi štrajk koji je donio uspjeh, dok mnogi štrajkovi nisu. Imamo dva rasta plaća. Jedan kroz koeficijenti od 6,11 posto, a moramo biti svjesni da je zbog štrajka rasla i osnovica 6,12 posto svim zaposlenicima u javnom sektoru. Ako gledamo utjecaj na plaće, unutar trinaest mjeseci došlo je do drastičnog povećanja. Učiteljima su plaće prosječno rasle 850 kuna, pomoćno-tehničkom osoblju 450 kuna mjesečno, a što se tiče tajnika i računovođa, plaće su rasle prosječno 810 kuna mjesečno. Nitko ne može nakon štrajka reći da plaće nisu rasle. Koeficijent je jedini ispravni put, rekla je Sanja Šprem.
Nada Lovrić komentirala je kako nastavnici ne mogu raditi samo iz entuzijazma, već bi za svoje rezultate trebali moći biti nagrađeni.
– Ono što mene kao dojučerašnjeg nastavnika smeta je kada se postavi pitanje, uvijek se oslanjamo na entuzijazam. ‘To je poziv, poslanje’. Postoje i druge profesije u kojima se cijeni iskorak, ali se ne smatra da iskorak treba biti besplatan. Uspoređujemo krive dimenzije. U srednjim školama 69 posto je zaposlenika s visokom stručnom spremom, a mi onda uspoređujemo to s plaćom svih na razini države, s onima koji imaju osnovnu, srednju, visoku spremu. Teško je izboriti bilo što. Povećanje od 100 kuna na plaću je ništa, to je jutarnja kupovina mlijeka i kruha, ali državu košta 82 milijuna kuna. Tko je najbolji? Da li bi nastavnici koji rade u MIOC-u, koji su dobili sjajne učenike, trebali imati veće plaće?, upitala se Lovrić.
Istaknula je kako mjerljivost tko je dobar, tko je loš, nema smisla toliko, jer nema loših nastavnika. Ima onih, smatra, koji ispunjavaju svoje obveze i onih koji to ne rade, ali imaju ravnatelje kao poslodavce koji to kontroliraju. Sustav ne dozvoljava ravnatelju, kaže, koji prepozna nastavnika, da ga dodatno nagradi.
‘Treba povećati početnu plaću’
U raspravi je sudjelovao i nastavnik informatike Marko Šolić koji pak smatra da bi početne nastavničke plaće trebalo povećati, jer sadašnje u odnosu na europski prosjek su, smatra, izrazito niske.
– U krivoj smo sferi iznosa. Mi se kao hvalimo jer smo na sedam, sedam i pol tisuća. Da dignemo za 2.000 kuna plaću početnu za četrdesetak tisuća učitelja, da računamo samo njih, to je 80 milijuna kuna puta dvanaest mjeseci, to je niti milijarda kuna. Zadnji proračun hrvatski je preko 150 milijardi kuna, u zadnjih pet godina smo digli za trideset milijardi, sad je samo pitanje hoćemo li jednu milijardu dati da se nastavnicima poveća plaća na devet ili deset tisuća, rekao je Šolić.
Cijeli video panel rasprave s naše konferencije pogledajte ispod.
