Dekan Pravnog: ‘Ako inzistiramo na akademskim slobodama, trebamo unutar naše zajednice inzistirati na poštenju’
Interdisciplinarni znanstveni dijalog o suvremenim pitanjima određivanja, razumijevanja i ostvarivanja akademskih sloboda glavna je tema dvodnevnog znanstvenog skupa “Akademske slobode” koji se, u organizaciji pravnih fakulteta sa Sveučilišta u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku održao u velikoj čitaonici Hrvatskog državnog arhiva 5. i 6. studenog u Zagrebu.
Foto: IPIK
Ovo je prvi skup u Hrvatskoj posvećen akademskim slobodama, odnosno pravu nastavnika da podučava i pravu studenta da uči neometano vanjskim uplitanjem, uz autonomiju sveučilišta. Dvojak cilj skupa uključuje omogućavanje hrvatskoj znanstvenoj zajednici da iz različitih perspektiva – filozofske, pravne, političke, sociološke, povijesne i europske – preispita koncepte akademskih sloboda.
Koprić: ‘Ako želimo inzistirati na akademskim slobodama, trebamo isto tako unutar naše zajednice inzistirati na poštenju’
Ipak, dekan Pravnog fakulteta u Zagrebu prof. dr. sc. Ivan Koprić istaknuo je važnost svojevrsne protuteže akademskih sloboda – akademskog nepoštenja, i svega onoga što se pod tim podrazumijeva, od plagiranja do drugih nečasnih postupaka u akademskoj zajednici.
– Ako želimo inzistirati na akademskim slobodama, trebamo isto tako unutar naše zajednice inzistirati na poštenju s kojim ćemo akademske slobode, odnosno njihovu važnost, i potvrditi, poručio je dekan Koprić.
Uz Koprića, okupljenima su se obratili i dekan Pravnog fakulteta Sveučilišta u Splitu izv. prof. dr. sc. Ratko Brnabić, dekan Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci prof. dr. sc. Dario Đerđe i dekan Pravnog fakulteta Sveučilišta u Osijeku prof. dr. sc. Tunjica Petrašević.
– Akademske slobode imaju ključnu ulogu u formiranju kritičkog mišljenja kod studenata koji su naša nada i budućnost nas samih. Isto tako, mjesto gdje se prenosi znanje mora omogućavati potpunu slobodu. Akademske slobode pretpostavljaju da imamo mogućnost izraziti svoja mišljenja – i akademska, ali i ona izvan toga, no uvijek moramo znati gdje je granica tih sloboda do koje dolazi kada bi se te slobode mogle na određeni način zlouporabiti, istaknuo je dekan Brnabić.
Akademske slobode štite nastavnike i znanstvenike od utjecaja političke vlasti
Dekan Đerđe naglasio je kako akademske slobode čine organizacijsku, financijsku i funkcionalnu autonomiju svakog visokog učilišta, kao i autonomiju znanstvenika i nastavnika koji su zaposleni na tim istim visokim učilištima i time omogućuju temelj za slobodan dijalog u predavaonicama, ali i u znanstvenim publikacijama te dodao:
– Akademske slobode štite nastavnike i znanstvenike od utjecaja političke vlasti na njihov znanstveni i stručni rad i upravo je to razlog zašto su nam toliko bitne. Međutim, ono što nikako ne smijemo zaboraviti jest da akademske slobode predstavljaju i društvenu odgovornost svakoga visokog sveučilišta čime nas one ujedno i obvezuju.
Dekan Petrašević istaknuo je kako ovaj skup predstavlja vrlo važan iskorak u boljem razumijevanju i spoznaji važnosti akademskih sloboda te dodao kako će samo ‘jedan ovako sveobuhvatan pristup učiniti mogućim da na uključen način poduzmemo prve korake u njezinom osnaživanju, ali i obvezati sve nas da dugoročno pratimo i aktivno pridonosimo podizanju njezine razine u našem društvu.’
Prvog dana skupa održane su dvije panel rasprave na kojima su panelisti raspravljati o temama poput otkrivanja i sankcioniranja plagijata, filozofskih i moralnih aspekata akademskih sloboda, poslovnih modela objavljivanja znanstvenih radova i akademskog nepoštenja te odnosu umjetne inteligencije i akademske slobode.
Drugog dana skupa održane su još dvije panel rasprave koje su obuhvatile teme poput akademske slobode u suvremenoj kulturi, povijesnih pouka o slobodama u obrazovanju i znanosti, rodnih razlika u percepciji akademske autonomije te radno-pravnih pitanja povezanih s akademskim slobodama.
Uz profesore i znanstvenike sa sva četiri pravna fakulteta, na skupu su sudjelovali i stručnjaci s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Medicinskog fakulteta u Rijeci te Instituta za javne financije i Instituta za društvena istraživanja iz Zagreba.
