Fakultet strojarstva i brodogradnje (FSB) dodjeljuje pet stipendija maturantima za Studij energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora u Šibeniku
Studij energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora u Šibeniku pruža studentima temeljna znanja o principima energetske učinkovitosti, korištenju obnovljivih izvora energije te održivom planiranju i razvoju. Zahvaljujući interdisciplinarnom pristupu, studenti se upoznaju s tehničkim, ekonomskim, društvenim i ekološkim aspektima energetske tranzicije.
Ivona Prar je bivša studentica Studija energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora u Šibeniku kojeg zajedničkim snagama izvode Fakultet strojarstva i brodogradnje (FSB) i Fakultet elektrotehnike i računarstva (FER) Sveučilišta u Zagrebu.
‘Jako mi se svidjelo to što Studij pruža s jedne strane specifično, a opet i široko znanje iz energetike, elektrotehnike i strojarstva’
U nastavku pročitaj Ivonino iskustvo na Studiju koji je pridonio njenom kasnijem studiranju u Danskoj i prijavi se za jednu od pet stipendija koje FSB dodjeljuje maturantima za Studij energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora.
- Vrijeme je kada maturanti završavaju svoje školovanje i kreću u potragu za budućom profesijom. Možeš li nam ukratko opisati svoj put?
Već negdje sredinom srednjoškolskog obrazovanja znala sam da se želim baviti nečim što ima veze s zaštitom okoliša, očuvanjem planete i sličnim temama, no nisam imala konkretan plan što se tiče fakulteta koji sam htjela upisati. Tek sam pred kraj školovanja saznala za tada novootvoreni Studij energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora u Šibeniku i odlučila da upravo tu želim studirati.
- Zašto si za prijediplomski Studij odabrala baš Studij energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora u Šibeniku kojeg izvode FSB i FER?
Jako mi se svidjelo to što Studij pruža s jedne strane specifično, a opet i široko znanje iz energetike, elektrotehnike i strojarstva, te se dotiče i tema zaštite okoliša, utjecaja na klimu te ekonomskih i pravnih aspekta modernih energetskih tehnologija. Iako sam uvijek htjela raditi nešto što će imati pozitivan utjecaj na svijet oko nas, ostali smjerovi koji se bave ovom ili sličnom temom činili su mi se kao da se fokusiraju na samo jednu stvar, a ne pristupaju problemu holistički.
- Možeš li procijeniti koliko je ovaj Studij pridonio tvom kasnijem studiranju u Danskoj? Što su po tvom mišljenje neke dobre i loše strane?
Studij u Šibeniku dao mi je dobru podlogu i širok spektar znanja koji mi je uvelike koristio tijekom studiranja u Danskoj. Ono što mi je bilo potpuno novo je grupni rad, što nije bilo toliko često na Studiju u Šibeniku pa sam se u početku osjećala malo izgubljeno u takvom načinu rada. Naravno, ubrzo sam se navikla na to, te mi je svo znanje stečeno na prijediplomskom bio veliki plus u grupnim zadacima.
‘Vrlo brzo nakon dolaska u Dansku znala sam da neću tu ostati jako dugo’
- Koja je razlika u studiranju u Hrvatskoj i Danskoj?
Razlika studiranja u Hrvatskoj i Danskoj je ogromna. U Hrvatskoj, fakulteti se svode na puno ispita i učenja, što je meni bilo uredu na prijediplomskom Studiju kada tek stječeš znanja o novom području. Dok smo studenti, na to ne gledamo kao nešto pozitivno, ali naučila sam cijeniti to znanje kasnije tijekom svog obrazovanja.
U Danskoj se, s druge strane, svaki semestar radi grupni projekt koji je na razini završnog rada na prijediplomskom Studiju u Hrvatskoj. Takav način rada daje ti slobodu da pobliže istražiš teme koje te zanimaju, te da se sam snađeš u svom radu. Kako bi imali više vremena da naprave kvalitetan rad, studenti su opterećeni s manje predmeta po semestru. Meni se taj sustav sviđao na diplomskom studiju kada sam već imala znanje stečeno na prijediplomskom Studiju u Šibeniku koje sam mogla iskoristiti u ovakvim projektima.
Još jedna velika razlika između studiranja u Hrvatskoj i Danskoj je raznolikost studenata. Na mom smjeru u Danskoj je bilo četrnaest studenata, a od toga devet različitih nacionalnosti iz cijelog svijeta. Zbog holističkog pristupa fakulteta, svi smo imali vrlo različita područja znanja iz prethodnog obrazovanja koje smo međusobno dijelili kroz grupni rad (bilo je tu arhitekata, geografa, inženjera, itd.). U Hrvatskoj je priča drugačija, većina studenata su Hrvati i obično nema miješanja različitih smjerova što je šteta jer se puno toga može naučiti od drugih.
- Nakon školovanja si se vratila u Hrvatsku gdje sada radiš, volontiraš i imaš svoj obrt. Što je presudilo povratku?
Vrlo brzo nakon dolaska u Dansku znala sam da neću tu ostati jako dugo – hladna klima i ljudi jednostavno nisu bili po mom guštu. Isto tako sam mislila da se neću tako brzo vratiti u Hrvatsku. Više sam se vidjela u nekoj toploj zemlji kao što su Španjolska ili Portugal. Ipak, već po završetku Studija poslovne prilike dovele su me natrag u Hrvatsku gdje sam otvorila svoj obrt za savjetovanje u području zaštite okoliša – IP Energy Consulting, dobila posao u Energetskom Institutu Hrvoje Požar i krenula povremeno volontirati u Pokretu Otoka.
‘Znam da mladi vole ići u Zagreb ili neki drugi veći grad na faks, ali mislim da to stvarno ne bi trebao biti presudan faktor kod upisa na fakultet’
- Putovanja te inspiriraju. Možeš li nam navesti neka koja su zaista ostavila najveći utisak na tebe?
Prije nego što sam se odselila u Dansku tamo sam bila na dvotjednom putovanju. Moglo bi se reći da je Danska ostavila dosta veliki dojam na mene kada sam se nakon toga odlučila i preseliti. Osim Danske tu je naravno i Portugal, jedna od mojih najdražih zemalja gdje je sve uvijek šareno i veselo. Osim privatnih putovanja, jako me vesele i ona vezana uz posao. Tada uvijek imam priliku upoznati zanimljive lokalne zajednice i njihove projekte vezane uz energetiku i održivost koji posluže kao inspiracija i dobar primjer proveden u praksi. Neki od najinspirativnijih lokalnih zajednica koje sam imala priliku posjetiti su selo Stanz u Austriji, otok Astypalea u Grčkoj, te udruga mladih Inspira iz Chavesa u Portugalu koji služe kao primjer sa svojim inovativnim projektima u području energetskih zajednica, e-mobilnosti i očuvanja okoliša.
- Gdje se vidiš u budućnosti?
Ne razmišljam previše o budućnosti. Naučila sam da kada planiram i razmišljam o tome što ću dalje ne ispadne onako kako sam to zamislila, što ne mora uvijek biti loše. Trenutno sam u Zagrebu i radim ono što volim, mislim da će tako ostati još neko vrijeme, a dalje ću vidjeti kakve se prilike pruže. Voljela bih se više baviti energetskim zajednicama u Hrvatskoj, možda upisati doktorat, vidjet ćemo.
- Bi li preporučila Studij energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora u Šibeniku i svoj put današnjim maturantima?
Znam da mladi vole ići u Zagreb ili neki drugi veći grad na faks, ali mislim da to stvarno ne bi trebao biti presudan faktor kod upisa na fakultet. Studij energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora u Šibeniku je odličan fakultet gdje se može steći puno znanja koje može koristiti za daljnji rad u struci. Također, pruža mogućnost nastavka školovanja na FSB-u i FER-u što je super prilika za one koji žele dodatno proširiti svoje znanje. To što se ne nalazi u većem gradu ne bi trebalo plašiti maturante jer život u Šibeniku ima svoje pozitivne strane, a koliko sam čula sada je otvoren i novi studentski dom i menza tako da ne bi trebalo biti problema sa smještajem.
Svim maturantima preporučila bi da iskoriste svaku priliku i barem na kratko odu živjeti i studirati u drugu državu. Upoznat ćete ljude iz različitih zemalja i kultura, s različitim svjetonazorima. To je neprocjenjivo iskustvo i zauvijek se pamti.
