Na PMF-u predstavljen projekt koji bi mogao biti izrazito koristan nastavnicima matematike

U sklopu Dana financijske pismenosti na PMF-u, 13. travnja 2023., održalo se predstavljanje projekta ‘Financijska pismenost u suvremenom matematičkom obrazovanju’, pod vodstvom prof.dr.sc. Željke Milin Šipuš i doc.dr.sc. Matije Bašića. Projekt je namijenjen studentima i nastavnicima matematike te krajnjim korisnicima – učenicima osnovnih i srednjih škola, a rezultirao je novim nastavničkim materijalima za istraživački usmjerenu nastavu matematike s kontekstom koji razvija financijsku pismenost za učenike od 7. razreda osnovne škole do 4. razreda srednje škole.

Osim predstavljanja projekta, za širu su javnost održana predavanja Maria Škorića iz Addiko banke na temu „Što nas nisu (na)učili u školi“. Publika je tako mogla čuti tko regulira banke, kakve vrste kartica postoje te korisne i životno primjenjive informacije iz bankarskog sektora. Njegova kolegica iz banke Antonija Perlić, koja je alumni Matematičkog odsjeka PMF-a, prezentirala je svoj karijerni put te istaknula kako su studenti matematike zahvaljujući svojim znanjima vrlo konkurentni na tržištu rada.

„Usmjereni smo na matematički način razmišljanja – sustavnost, organiziranost, kritičko donošenje odluka i provjeru informacija. Kod učenika želimo potaknuti bolje razumijevanje financijskih pojmova ključnih za odgovorno upravljanje osobnim financijama i motivirati ih da prepoznaju na koja se svoja znanja mogu osloniti kako bi matematiku primijenili u praktičnim životnim situacijama”, rekao je doc. dr. sc. Matija Bašić, dok je prof. dr. sc. Željka Milin Šipuš naglasila da su za osnovnu financijsku pismenost dovoljni temeljni matematički izračuni u kojima trebamo biti spretniji.

Što istraživanja govore o financijskoj pismenosti u Hrvatskoj?

Razna istraživanja pokazuju da imamo još dosta posla po pitanju financijske pismenosti u Hrvatskoj.

Tako podaci Globalnog centra izvrsnosti za financijsku pismenost (GFLEC) i agencije Standard&Poor prikazuju kako je u Hrvatskoj  financijski pismeno oko 44% odrasle populacije, dok se u zemljama zapadne Europe taj postotak kreće između 50 i 70% (npr. Španjolska 49%, Njemačka i Nizozemska 66%, Danska i Norveška 71%), iako nismo na začelju (Slovenija također ima 44%, Italija 37%, Portugal 26%).

Rezultati istraživanja razine financijske pismenosti u Hrvatskoj koje je krajem 2019. provela Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) pokazuju blagi rast u odnosu na 2015. godinu. Prosječna ocjena financijske pismenosti građana Hrvatske iznosi 12,3 od ukupno 21 boda (59%), a u 2015. iznosila je 11,7 bodova (56%).

Neki podaci koje možemo izdvojiti:

• svega 38 posto građana postavlja dugoročne financijske ciljeve,
• oko 50 posto ih osobno vodi financije kućanstva i ima kućni budžet,
• čak njih 64 posto ne razumije složenu kamatu,
• skoro polovica, 46 posto preferira trošiti novac danas nego dugoročno štedjeti.

Jedno takvo istraživanje provedeno je i na Sveučilištu u Zagrebu u ak. god. 2021./2022. od strane UMFO-a na 1600 ispitanika. Iako se opća razina financijske pismenosti podigla sa 0,59 u 2016. godini na 0,65 u 2020., i dalje postoje razne nejasnoće vezane uz svakodnevne informacije, pa tako

• 73,48% ispitanika nije znalo razdvojiti iznos PDV-a od ukupne cijene proizvoda kako bi dobili osnovicu,
• 65% ispitanika je pogrešno odgovorilo na pitanje oko međuovisnosti prinosa i rizika koje je prikazano kroz dospijeće obveznica s različitim rokom dospijeća,
• gotovo 80% studenata nije pokazalo razumijevanje nominalnih i realnih kategorija kroz odnos pasivne kamatne stope i inflacije, a
• većina studenata (56,57%) ne poznaje točnu raspodjelu obveznih mirovinskih doprinosa.

Kroz projekt smo mogli uočiti iz prve ruke kako mladi, reprezentirani našim studentima, imaju veliku želju znati više, te su nezadovoljni što nikad tijekom svog obrazovanja nisu imali prilike naučiti nešto o financijskim instrumentima i institucijama koje su im potrebne u svakodnevnom životu.

Rezultati provođenja projekta Financijske pismenosti u suvremenom matematičkom obrazovanju

Rezultati ovog projekta su višestruki. Prije svega kroz projekt obogaćujemo naše studijske programe i tako pružamo dodatna znanja našim studentima, budućim nastavnicima matematike. Studenti su kroz projekt izrađivali materijale i na taj način stekli praktične vještine u osmišljavanju nastavnih sati, ali stekli i dodatna uporišta za razgovor o financijskim temama. Scenarije koje su izradili studenti u suradnji s voditeljima projekta, bit će javno dostupni i besplatni za korištenje svim nastavnicima, a osmišljeni su kao materijal koji pruža podršku u provođenju dinamičnih i zanimljivih sati matematike s velikim fokusom na teme financijske pismenosti. Te teme pokrivaju razne koncepte poput otplate kredita, inflacije, mirovinskog sustava, deviznih valuta, obračuna plaće, ali razvijaju i temeljne stavove o štednji, upravljanju osobnim budžetom, ulaganjima, povjerenju u financijske institucije, te načelno podržavaju bolje razumijevanje financijskog sustava i umanjuju strah od korištenja financijskih instrumenata.

Projekt Financijska pismenost u suvremenom matematičkom obrazovanju samo je jedan od projekata koji provode prof. dr. sc. Željka Milin Šipuš i doc. dr. sc. Matija Bašić u području obrazovanja. Drugi njihovi projekti, većinom europskog karaktera, u fokus stavljaju istraživački usmjerenu nastavu, kreativno stručno usavršavanje nastavnika i poučavanje standardnih tema kroz okvir ključnih kompetencija. Teme financijske pismenosti nameću se same zbog njihove važnosti za svakog pojedinca, te velike povezanosti između nastavnog predmeta Matematike i međupredmetne teme Poduzetništvo (kojeg je Financijska pismenost samo jedan dio).

Projekt Financijska pismenost u suvremenom matematičkom obrazovanju financijski je podržala Addiko banka, a partneri projekta su Institut za financijsko obrazovanja Štedopis i Hrvatsko matematičko društvo.