Savjeti mladih – kako dalje? Predstavljen priručnik za sudjelovanje mladih u savjetodavnim tijelima
U petak je u Zagrebu i na online platformi Zoom održano završno događanje projekta ‘Savjeti mladih – kako dalje?’. Projekt za cilj ima osnaživanje smislenog sudjelovanja mladih u savjetodavnim tijelima županija, gradova i općina. Među 50-ak sudionika najviše je bilo predstavnika organizacija civilnog društva i savjeta mladih, ali online su sudjelovali i predstavnici gradova i županija te drugi zainteresirani.
Savjeti mladih – kako dalje? | Foto: Info Zona
U uvodnom dijelu Goran Biličić iz Info zone predstavio je projektne aktivnosti koje su provedene tijekom proteklih 13 mjeseci. Prisjetio se tako i doprinosa procesu izmjena i dopuna Zakona o savjetima mladih. U tom procesu, projektni partneri su u javno savjetovanje uputili nekoliko desetaka prijedloga i komentara od kojih je dio i prihvaćen. Istakao je i uspješnu suradnju sa Središnjim državnim uredom za demografiju i mlade na izradi Predloška za izradu programa rada savjeta mladih. U nastavku programa čuli smo više o norveškim primjerima dobre prakse, važnosti provedenog istraživanja te produciranom priručniku.
Norveška praksa: Svaka sjednica općinskog vijeća počinje govorom mladih
Antonia Kuzmanić iz Info zone prisutnima je prenijela iskustva uključivanja mladih koja imaju norveški partneri. Osim predstavnika projektnih partnera, u studijskom posjetu norveškoj općini Lindesnes bili su i predstavnik Savjeta mladih Grada Osijeka te predstavnice savjeta mladih Grada Pazina i Grada Trogira. Uspoređujući hrvatske i norveške prakse, Antonia je izdvojila ključne razlike. Kao zanimljivost istaknula je da u Norveškoj mladi s 19 godina prestaju biti članovi Vijeća mladih. Naime, s punoljetnošću, oni mogu birati i biti birani u sva politička tijela pa se smatra da nema potrebe da djeluju i kroz Vijeće mladih. Pozitivne reakcije prisutnih imala je praksa norveških partnera prema kojoj svaka sjednica općinskog vijeća počinje govorom predstavnika Vijeća mladih. U petominutnom govoru, mladi tako imaju priliku vijećnicima izložiti aktualnu problematiku koja se tiče mladih.
Govoreći o provedenom istraživanju, Maša Cek iz Udruge Delta istaknula je ključne zaključke. Prethodno je objasnila korištene istraživačke metode te je istaknula da je ciljana skupina bila uključena i u pripremu istraživanja. Analizom dokumentacije obuhvaćeno je 12 programa rada savjeta mladih, a upitnik je ispunilo gotovo četiri stotine članova savjeta mladih i zaposlenika gradske uprave. Dodatno, u fokusnim grupama sudjelovalo je 20 članova i članica iz 17 savjeta mladih.
Gotovo 40% proračunskih sredstava savjeti mladih troše neopravdano
Rezultati istraživanja ukazali su na alarmantan podatak da gotovo 40% proračunskih sredstava savjeti mladih troše neopravdano, na aktivnosti koje nisu u njihovom djelokrugu rada. Zabrinjava i podatak da 70% zaposlenika i zaposlenica javne uprave nije prošlo nikakvu edukaciju o radu sa savjetom mladih. Cjeloviti istraživački izvještaj dostupan je za preuzimanje na kakodalje.hr.
Na kraju dvosatnog događanja Sara Sušanj iz Udruge Delta predstavila je priručnik ‘Savjeti mladih – prostori suradnje i putokazi za budućnost‘. Na potrebu za ovakvim priručnikom ukazali su rezultati istraživanja, ali i pozitivne reakcije sudionika događanja. Sadržaj priručnika prezentiran je na ukupno 60 stranica i podijeljen je u dva dijela. U prvom dijelu nude se smjernice i preporuke za osiguravanje kvalitetnog rada savjeta mladih i participacije mladih u donošenju odluka. U drugom dijelu opisane su smjernice za izradu programa za mlade s protokolom za praćenje provedbe i evaluacije programa za mlade. Na kakodalje.hr može se besplatno preuzeti digitalna verzija ili naručiti tiskana verzija priručnika, a zainteresiranima su dostupne i online konzultacije o sadržaju priručnika.
Projekt ‘Savjeti mladih – kako dalje?’ u partnerstvu provode norveška Općina Lindesnes, Udruga Delta, Udruga gradova u Republici Hrvatskoj te Info zona kao nositelj projekta. Projekt je podržan kroz Fond za aktivno građanstvo, sredstvima Islanda, Lihtenštajna i Norveške u okviru EGP grantova.
