Želite se baviti gorućim problemom današnjice? Postoji studij koji vas obučava za poslove vezane uz gospodarenje otpadom
Europska Unija godišnje proizvodi više od 2,5 milijarde tona otpada koji je potrebno zbrinuti na prihvatljiv način. Kako gospodarenje otpadom postaje sve izazovniji problem s kojim se susreću sve države svijeta obrazovanje stručnjaka koji imaju kompetencije za rješavanje tog problema postaje sve značajnije. Na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu u sklopu sva tri smjera studenti mogu upisati diplomske studije usmjerene na zaštitu okoliša. Studenti koji upišu smjer Rudarstvo na diplomskom studiju mogu odabrati smjer Zbrinjavanje i odlaganje otpada i steći znanja su ključna za buduće poslove vezane uz gospodarenje otpadom.
Rudarsko geolosko naftni fakultet
Prema definiciji otpad je svaka tvar ili predmet koje posjednik odbacuje, namjerava odbaciti ili mora odbaciti dok gospodarenje otpadom obuhvaća djelatnosti skupljanja, prijevoza i oporabe uključujući razvrstavanje i zbrinjavanje otpada kao i nadzor nad obavljanjem tih djelatnosti. Komunalni otpad je otpad nastao u kućanstvu ili otpad koji je po svom sastavu sličan otpadu iz kućanstva, a u Republici Hrvatskoj na njega otpada 20% od ukupnog sastava otpada. Europska Unija godišnje proizvodi više od 2,5 milijardi tona otpada svake godine. Sastav otpada u Europskoj Uniji i u Hrvatskoj je vrlo sličan, a u ukupnom sastavu tog otpada komunalni otpad čini značajan udio. Sastav otpada i sastav komunalnog otpada za Republiku Hrvatsku prikazan je na slici 1.
Hrvatska je jedna od dviju članica EU koje ne spaljuju komunalni otpad
U procesu gospodarenja otpadom važno je da se sve mjere koje uključuju gospodarenje otpadom provode na način da se ne ugrožava zdravlje ljudi i da se spriječi negativan utjecaj otpada na okoliš. Proces gospodarenja otpadom trebalo bi provoditi na način da se poštuje red prvenstva u gospodarenju otpadom gdje je na prvom mjestu sprječavanje nastanka otpada, priprema za ponovnu uporabu, recikliranje, ostali postupci oporabe kao što je energetska oporaba i na kraju kao najmanje poželjno zbrinjavanje na odlagališta. Države članice Europske Unije kao što su Belgija, Danska, Švedska, Finska, Njemačka, Austrija uspjele su smanjiti količinu otpada koja se odlaže na odlagališta otpada na manje od 2%.
Međutim sve navedene države koje imaju malu stopu otpada koji se odlaže na odlagališta otpada imaju veliki postotak otpada koji se spaljuje u spalionicama i na taj način se znatno smanjuje količina otpada koja završi na odlagalištima otpada. S druge strane Hrvatska još uvijek odlaže više od 50% komunalnog otpada na odlagališta otpada i uz Maltu je jedina država članica EU koja ne spaljuje komunalni otpad. U prvenstvu gospodarenja otpadom spaljivanje je poželjnije od odlagališta otpada, ali cilj je da se poveća stopa recikliranja i ponovne uporabe, a da se s druge strane smanji količina otpada koji se spaljuje ili odlaže na odlagališta otpada. Kako bi se to postiglo potrebno je promijeniti trenutni sustava gospodarenja otpadom i uložiti značajna sredstva za izgradnju postrojenja za recikliranje, te razvoj novih tehnologija kako bi se dobili što kvalitetniji proizvodi iz recikliranih materijala. Glavni cilj je zaštita okoliša, smanjenje količine otpada, kružno gospodarstvo gdje bi se otpad koristio ponovno kao sekundarna sirovina u proizvodnji novih proizvoda.
Rast će potreba za adekvatnim zbrinjavanjem otpada na ekološki i ekonomski prihvatljiv način
U prvenstvu gospodarenja otpadom spaljivanje i odlaganje je najmanje poželjno, ali važno je za spomenuti da je to neizostavno u sustavu gospodarenja otpadom jer sve prije ili kasnije postaje otpad. Od svih materijala samo staklena ambalaža se može reciklirati neograničeni broj puta, a da se u tom postupku dobije proizvod jednake kvalitete i to samo ako je odvojeno prikupljena u posebne spremnike za ambalažno staklo u suprotnom najčešće završi na odlagalištu otpada. Recikliranje stakla je izvrstan primjer kružnog gospodarstva gdje se nakon što se proizvede staklena ambalaža ona dalje distribuira, puni s proizvodom, zatim ide u distribuciju, otpadna ambalaža se odlaže u posebne spremnike i nakon toga ide u postupak recikliranja i dobivanja novog proizvoda.
S druge strane papir, plastika, tekstil pa ni metal ne mogu se reciklirati neograničeni broj puta te slijedom toga taj otpad prije ili kasnije završi na spaljivanju ili na odlagalištu otpada. Obzirom da će se sav nastali otpad prije ili kasnije završiti na spaljivanju ili odlagalištu otpada potrebno je da se odlagališta otpada projektiraju na način da se spriječi negativan utjecaj odlagališta na okolno tlo, vodu, zrak. Kako bi se to postiglo potrebno je prilikom projektiranja odlagališta osigurati da se zadovolje svi ekološki i tehnički zahtjevi te da se odabere najpogodnija lokacija za odlagalište. Odabir pogodne lokacije za projektiranje odlagališta otpada u velikoj mjeri ovisi o geološkim i hidrogeološkim značajkama lokacije na kojoj se planira odlagalište.
Obzirom da količine otpada rastu, rast će i potreba za adekvatnim zbrinjavanjem otpada na ekološki i ekonomski prihvatljiv način, a kako bi se to osiguralo potrebno je steći nova znanja i vještine koja su nužna za stručnjake u tom području. Obrazovanje na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu izvrsna je podloga za stjecanje znanja i vještina koji su nužni u obrazovanju novog kadra koji se treba suočiti s trenutnim stanjem gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj i pružiti ideje i rješenja za održivo gospodarenje otpadom u budućnosti. Na studiju Rudarstva studenti mogu odabrati smjer Zbrinjavanje i odlaganje otpada na kojem mogu steći potrebna znanja i vještine potrebne za adekvatno gospodarenje otpadom, za projektiranje površinskih i podzemnih odlagališta otpada, za odabir pogodne lokacije za odlagališta otpada, sve o metodama i načinu recikliranja pojedine kategorije otpada.
