Studentski kriminal se nastavlja: Ponovno smo SC-u poslali objave iz studentskih grupa u kojima se ilegalno prodaju i kupuju domovi
Niti minutu nakon što su prije desetak dana objavljeni rezultati za smještaj u zagrebačke studentske domove, započela je najveća ‘akcija’ među studentima: prodaja i kupovina smještaja u domovima. Prošle godine upozoravali smo na ovaj veliki problem, no ista se stvar nastavila i ove. Nitko se ne boji SC-a, a razloga za to, realno, ni nema. Ilegalna kupoprodaja tako se iz godine u godinu nastavlja, a mnogi studenti kojima je dom uvjet da odu studirati van grada u kojem žive – izvise. Iz SC-a Zagreb apeliraju na studente da domove ne kupuju, ali ruku na srce, velikih kazni i čestog otkrivanja ilegalaca nema.
Foto: Pixabay.com
Konačni rezultati dobitnika studentskih domova u Zagrebu još nisu ni stigli, a kupoprodaja se već obavila. Kada je SC objavio privremenu rang listu 17. kolovoza ujutro, nije trebala proći niti minuta do prve objave u studentskim grupama na Facebook-u: KUPUJEM DOM. Objave su se zatim počele nizati, a smještaj prodavati.
O masovnoj ilegalnoj radnji kupoprodaje studentskih domova prošle smo godine pisali u više navrata, prijavili smo nadležnim institucijama čak 133 objave koje smo zatekli te smo upozoravali i objašnjavali zašto je upravo kupoprodaja domova najveći studentski kriminal.
Ponovno smo prijavili objave, no tko se boji SC-a još?
Ove godine – ista stvar. Zatekli smo gotovo stotinjak objava u studentskim grupama u kojima se smještaj u domovima kupuje ili prodaje, screenshotali ih te nekoliko desetaka takvih poslali na e-mail adresu Studentskog centra. Većina osoba skriva se iza lažnih profila, no ima i onih koje uopće nije briga i domove kupuju ili prodaju pod svojim pravim imenom. Očito se nemaju čega bojati ili sramiti, što nije čudno kada se sjetimo naše prošlogodišnje ankete u kojoj je 50 posto pristupnika reklo da smatra kako osobe koje kupuju ili prodaju mjesto u domu ne bi trebalo kazniti.
U objavama studenti često označuju koji dom i koju kategoriju žele, ima i onih koji znaju i na kojem katu doma bi željeli živjeti, a neki odmah dodaju i koliko novca nude. Ovo su samo neki od screenshot-ova koje smo napravili.
Galerija 10 Fotografija
Otvori
Samo jedan student izbačen iz doma za svo vrijeme studiranja, a iz SC-a ove godine prate ‘problematične grupe’
Pravilnik o domskom redu i uvjetima boravka studenata u studentskim domovima Studentskog centra u Zagrebu, ali i Pravilnik o uvjetima i načinu ostvarivanja prava redovitih studenata na subvencionirano stanovanje, propisuju sankcije za ustupanje, prodaju ili kupovina mjesta u studentskom domu.
Prema domskom redu ustupanje svojega prava na smještaj u studentski dom drugoj osobi te prodaja ili kupovina prava na smještaj u studentski dom teži su disciplinski prekršaji. Kada se studenta uhvati izriče mu se disciplinska mjera isključenja iz doma za cijelo vrijeme studiranja i gubitak prava na smještaj za cijelo vrijeme studiranja. I to je to. Ništa strašno i očito nedovoljno da se studente zaustavi u ovoj ilegalnoj radnji, a pogotovo kada se u obzir uzmu brojke.
Iz zagrebačkog SC-a rekli su nam da je u skladu s Domskim redom u prošloj akademskoj godini iz Studentskog doma Stjepan Radić iseljeno dvadeset studenata. Iz Cvjetnog naselja pet studenata isključeno je iz doma na rok od jedne godine studija, a sa Šare ih je iseljeno osam od čega je samo jedan student dobio isključenje za sve vrijeme studiranja. Ove su brojke uistinu male kada se u obzir uzme količina očite kupoprodaje domova koja se događa samo na Facebooku.
– Zadužili smo djelatnike kontrole SC-a Zagreb za praćenje stranica na kojima se vrti ova problematika, rekao nam je upravitelj Mirko Bošnjak.
– Pozivamo studente stanare studentskih domova ukoliko primijete da smještajne kapacitete SC-a Zagreb ne koriste studenti na koje soba službeno glasi da odmah obavijeste upravu SC-a Zagreb. Apeliramo na studente koji se bez stvarne potrebe natječu za studentske domove u SC-u Zagreb da od toga odustanu i oslobode ležaj studentima kojima je to potrebno, napisao je Bošnjak u odgovoru.
Domovi se kupuju i prije nego li rezultati uopće izađu: ‘Dok se plaća na vrijeme, SC nije briga’
Upućeni studenti kažu nam da su dogovori za kupoprodaju domova započeli još davno prije objave rezultata. To vjerojatno znači da netko tko je siguran da će dobiti dom aplicira za smještaj samo da bi ga potom prodao nekom tko se za smještaj nije ni prijavio. Naša pretpostavka potvrdila se u razgovoru s jednim studentom koji već treću godinu za redom kupuje dom od iste osobe.
Student ilegalac rekao nam je da se svake godine njegov prodavač prijavi na natječaj samo da bi ga potom prodao njemu. Tako se dogovore ranije, kako bi, kaže naš sugovornik, izbjegao piskaranja grupi o tome da kupuje mjesto u domu. Dom kupuje jer mu je povoljniji od stana i sviđa mu se živjeti u njemu.
– Svjestan sam toga da je ilegalno, ali sam se raspitao u domu, kao i sa stanarima drugih domova, nitko od njih nije doživio negativna iskustva, to jest, izbacivanje. Dok se plaća na vrijeme, SC-u je sve ok, iskren je ilegalac koji smatra da se sustav natjecanja treba bolje regulirati jer zna ljude koji dobiju dom, a kupuju stanove u Zagrebu.
SC Zagreb sakrio imena dobitnika domova, a Split i Rijeka ih objavili – U čemu je kvaka?
Kada je objavljena rang lista dobitnika domova, primijetili smo da su studentski centar Split i Rijeka imena objavili javno, a u Zagrebu su ih objavili pod matičnim brojem pod kojim se studenti vode u SC-u radi zaštite podataka. To nam je bilo malo čudno, pogotovo znajući da postoje sumnje na manipulaciju bodovima, a radi se o javnom novcu. Zato smo upitali GDPR stručnjaka Stjepana Perku iz tvrtke lolongo da nam pojasni o čemu se radi.
– Opća uredba o zaštiti podataka 2016/679 načelno daje rješenja za ovu situaciju. Dva su ključna predviđena instrumenta koja mogu razbistriti sliku ovog slučaja. Prvi instrument definiran člankom 35. i 36. je procjena učinka na zaštitu podataka. Voditelj obrade, u ovom slučaju studentski domovi, imaju obavezu provesti studiju procjene učinka na zaštitu podataka uz konzultacije s nadzornim tijelom Agencijom za zaštitu osobnih podataka, kaže Perko.
Dakle, poanta je da su se Studentski centri morali konzultirati s Agencijom za zaštitu osobnih podataka i postupiti po njihovoj jedinstvenoj procjeni. Ipak, kaže Perko, upitno je jesu li to Studentski centri napravili.
– Nužna procedura je izrada procjene učinka na zaštitu podataka u konzultaciji s nadzornim tijelom te preporuka izrade studije legitimnog interesa gdje se točno utvrđuju minimalne količine podataka i zakonske osnove te vrši procjena osiguranja prava ispitanika posredstvom službenika za zaštitu podataka. Također, ovim dokumentom se utvrđuje kada se može spriječiti objava podataka zbog specifičnih okolnosti ugroze reputacijskih, sigurnosnih, gospodarskih i drugih šteta za ispitanike, rekao nam je Perko.
