Čović i Barišić dobili priznanja za osnivanje Hrvatskih studija, ali ne i rektor koji ih je stvarno osnovao
Na današnji dan, prije točno 25 godina osnovani su Hrvatski studiji. Obljetnica se obilježila posebnim programom u preporodnoj dvorani Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Prilikom ceremonije, između ostalog, dodijelile su se nagrade i priznanja umirovljenim profesorima, studentima, ali i – osnivačima. Barem tako stoji u hodogramu današnje manifestacije. Među osnivačima koji su dobili priznanje nalaze zagrebački prorektor Ante Čović, bivši ministri Pavo Barišić i Branko Jeren te akademik Mislav Ježić. Ježić, Čović i Barišić zaista jesu bili dio osnivačkog vodstva, odnosno činili su prvi Kolegij HS-a tijekom njihovog osnivanja. No, Studije je zapravo osnovalo Sveučilište u Zagrebu i to na prijedlog tadašnjeg rektora Marijana Šunjića, s kojim smo u travnju objavili opsežan intervju. Zanimljiva je činjenica da Šunjić, de facto osnivač Hrvatskih studija, danas nije dobio priznanje, a kako nam kaže, nisu ga ni kontaktirali u vezi današnje proslave.
Pavo Barišić, Ante Čović i Mislav Ježić | Foto: Screenshot HRT-a
Hrvatski studiji danas slave četvrt stoljeća postojanja. Četvrt stoljeća previranja, sukoba, pokušaja gašenja, ali opstanka. U posljednjih godinu dana, artikuliranog nezadovoljstva nastavnika i studenata. Ceremonija obilježavanja 25. obljetnice danas nije održana na Kampusu gdje je sjedište HS-a, već u preporodnoj dvorani Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, a kako doznajemo, odabrani su samo određeni gosti. Nekima od njih podijeljena su i priznanja.
Čović i Barišić konačno dobili priznanja za financijske malverzacije na Hrvatskim studijima
Pročelnik Hrvatskih studija Mario Grčević danas je dodijelio posebna priznanja i, kako stoji u hodogramu, ‘osnivačima Hrvatskih studija’. Među njima se nalaze zagrebački prorektor Ante Čović, bivši ministri Pavo Barišić i Branko Jeren te akademik Mislav Ježić. Osim Jerena, koji je u vrijeme osnivanja Studija bio ministar znanosti, ostali navedeni ‘osnivači’ zapravo su bili članovi prvog Kolegija, a Čović i Barišić voditelj te zamjenik voditelja.
Hrvatske studije osnovalo je Sveučilište u Zagrebu i to na prijedlog tadašnjeg rektora Marijana Šunjića. Šunjić je 1995. smijenio Čovića i Barišića te imenovao novi Kolegij HS-a zbog, kako nam je rekao u opsežnom intervjuu, problema financijske prirode i pokušaja dvoje navedenih da ‘privatiziraju Hrvatske studije’. Šunjiću, de facto osnivaču Studija, danas nije dodijeljeno priznanje, a potvrdio nam je da ga nisu ni kontaktirali.
– Naravno, organizatori me nisu pozvali jer bi to dezavuiralo njihove pokušaje da svoje patrone proglase ‘osnivačima’ Hrvatskih studija. Kako sam Vam već ranije rekao, oni to nisu bili, a nisu ni mogli biti s obzirom na njihov tadašnji akademski status, koji je ‘procvjetao’ tek u sljedećem razdoblju, više stjecajem neakademskih nego akademskih prilika i zasluga, rekao nam je profesor Šunjić.
Poslao nam je i presliku odluke iz 1992. kojom imenuje prvi Kolegij HS-a, tada dvosemesetralnog komparativnog studija hrvatske filozofije i društva, iz kojeg je vidljivo da su Čović i Barišić bili voditelj, odnosno zamjenik voditelja, a ne ‘osnivači’ kako ih u hodogramu Hrvatskih studija nazivaju. Taj dokument možete vidjeti na dnu teksta.
U početku su marljivo radili, a poslije uništavali Hrvatske studije jer više nisu bili njihova privatna ‘prćija’
Originalnu koncepciju nastanka HS-a, kaže nam Šunjić, spomenuti su akteri, kao i brojni drugi sa Sveučilišta, poštovali i na njoj marljivo radili. No, u jednom trenutku dolazi do pokušaja njihovog preuzimanja i privatiziranja Hrvatskih studija, a i nekih problema financijske prirode. Zbog svega toga, Šunjić ih je 1995. godine smijenio te imenovao novi Kolegij.
Činjenicu da će ti isti ljudi danas dobiti priznanje za osnivanje Studija, Šunjić smatra apsurdom s obzirom na njihove tendencije uništavanja i mutnih poslova vezanih upravo za tu instituciju.
– Tim je apsurdnije što se događalo kasnije, to jest njihovi kasniji pokušaji uništenja Hrvatskih studija u kojima su se istaknuli baš ovi novopomazani ‘osnivači’, nakon što su shvatili da Hrvatski studiji više neće biti njihova prćija i privatna institucija, da ne kažem ‘kasica-prasica’. O tom sramotnom poslu bi se mogla (i trebala) napisati čitava knjiga. Hrvatski studiji su preživjeli, sve do današnjih dana kada su izgleda doista pred gubitkom svoje prvotne plemenite i važne uloge u hrvatskom društvu i akademskoj zajednici, kazao nam je Šunjić dodavši kako bi sve to bilo komično da nije žalosno, i tako tipično za naše društvo i akademsku zajednicu.
Zanimljivo je i da još nekim ljudima s liste ispod nisu dodijeljena priznanja. Razgovarali smo tako s Jurom Zovkom, članom prvog Kolegija HS-a i prvim pročelnikom studija filozofije. Potvrdio nam je da nije dobio nikakav poziv na ceremoniju obilježavanja 25. obljetnice osnutka Hrvatskih studija.
[scribd id=364614588 key=key-pnWCRwYvDcpkwXdEvzbO mode=scroll]
