[EKSKLUZIVNO] Novi udarac rektora Borasa na ministricu Divjak: Treći put ‘brani’ autonomiju Sveučilišta ustavnom tužbom
Nakon što je Blaženka Divjak pokrenula tri upravna nadzora nad Sveučilištem u Zagrebu, Damir Boras je odgovorio s trećom ustavnom tužbom u svojem kratkom, ali pamtljivom rektorskom mandatu. Traži ukidanje odredbi Zakona o znanstvenoj djelatnosti koje se tiču nadležnosti ministarstva nad sveučilištima, što bi onemogućilo upravne nadzore koje je pokrenula ministrica Divjak. Njene upravne nadzore on uporno ignorira već mjesecima. Takva nadležnost ministarstva mu nije smetala kada je Pavo Barišić predlagao zakon popularno nazvan ‘Lex Boras’ u kojem danas sporne točke nisu bile mijenjane, niti kada je pomoću upravnog nadzora za vrijeme ministra Predraga Šustara Senat raspustio Studentski zbor Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
Foto: Screenshot Youtube
Sveučilište u Zagrebu, zastupano po rektoru Damiru Borasu, 4. listopada ove godine pokrenulo je prijedlog za pokretanje postupka ocjene suglasnosti Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju s Ustavom Republike Hrvatske. Drugim riječima, Sveučilište u Zagrebu podnijelo je ustavnu tužbu na odredbe ZZDVO-a i to vezano za članak 113. koji se odnosi na upravni nadzor nad zakonitošću rada i općih akata visokih učilišta.
Sveučilište u Zagrebu traži ukidanje odredaba u Zakonu koje se odnose na upravni nadzor Ministarstva nad sveučilištima
Osim za ZZDVO, Sveučilište u Zagrebu traži ocjenu ustavnosti i članka 17 stavka 2 Zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave, koji se odnosi na obavljanje upravnih poslova ministarstava, između ostalog, i na provođenje upravnih nadzora nad visokim učilištima.
Nakon same ustavne tužbe 4. listopada, Sveučilište u Zagrebu 17. listopada ove godine Ustavnom je sudu poslalo dopunu prijedloga za ocjenom ustavnosti u čijem smo posjedu, a cijeli dokument možete pročitati na kraju teksta. U dopuni, Sveučilište u Zagrebu traži žurno donošenje rješenja “kojim će se privremeno obustaviti provedba upravnog nadzora nad Sveučilištem u Zagrebu koju je Ministarstvo znanosti započelo temeljem osporavanih odredaba ZZDVO-a i ZDUM-a“. Osim toga, Sveučilište Ustavnom sudu predlaže žurno pokretanje postupka te ukidanje, prema Sveučilištu, spornih odredaba predmetnih Zakona.
Postupak pred Ustavnim sudom Sveučilište pokreće s obzirom na ustavnu definiciju autonomije sveučilišta te tvrdi da je spornim odredbama zakona “u potpunosti zanemareno ustavno jamstvo sveučilišne autonomije, ali i vladavine prava koja kao imperativ postavlja jasnoću i preciznost zakonske norme”.
Osim navedenoga, Sveučilište se u dopuni prijedloga poziva na mišljenje Ministarstva uprave iz rujna 2015. godine, koje je zatražilo upravo Ministarstvo znanosti i obrazovanja o tome što se i u kojoj mjeri može nadzirati prilikom provedbe nadzora nad visokim učilištima te u kojoj mjeri. Sveučilište u Zagrebu u svom prijedlogu tvrdi da je MZO od Ministarstva uprave tražilo tumačenje odredaba zakona “jer nema niti okvirnu predodžbu o tome što bi podrazumijevala provedba upravnog nadzora nad visokim učilištima, osobito u pogledu nadzora nad pojedinačnim i općim aktima istih”.
Ministarstvo Blaženke Divjak pokrenulo tri postupka upravnih nadzora nad Sveučilištem u Zagrebu
Ministarstvo znanosti i obrazovanja, od dolaska ministrice Blaženke Divjak, pokrenulo je tri postupka upravnih nadzora nad Sveučilištem u Zagrebu – vezano za raspisivanje i provođenje javnih natječaja za zapošljavanje na Hrvatskim studijima, vezano za sporne odluke Senata Sveučilišta u Zagrebu o Filozofskom fakultetu te vezano za promjenu statusa Hrvatskih studija iz sveučilišnog centra u sveučilišni odjel.
Iako pokrenuti od strane Ministarstva sredinom srpnja, upravni nadzori nisu se puno pomakli s mjesta, s obzirom da Sveučilište u Zagrebu od pokretanja postupka Ministarstvu nije dostavilo ništa od tražene dokumentacije u sva tri slučaja.
Jedan od pokrenutih upravnih nadzora odnosi se na brojna zapošljavanja na Hrvatskim studijima, kada je zaposlen i sin ustavnog suca Šumanovića
Jedan od upravnih nadzora odnosi se, dakle, na raspisivanje i provođenje velikog broja javnih natječaja za zapošljavanje na Hrvatskim studijima, raspisivanih od siječnja ove godine. Nakon jednog od tih natječaja, na Hrvatskim je studijima ove godine kao asistent zaposlen Vladimir Šumanović, sin ustavnog suca Miroslava Šumanovića. S obzirom da se jedan od pokrenutih upravnih nadzora odnosi upravo na brojna zapošljavanja na HS-u, za očekivati je da će sudac Šumanović razmotriti svoje izuzeće iz odlučivanja u ovom predmetu.
‘Lex Boras’, kojeg je izrađivao i rektor Boras, nije planirao mijenjati odredbe o upravnom nadzoru nad sveučilištem
Zanimljivo, u prvoj polovici ove godine dok je ministar obrazovanja još bio Pavo Barišić, radilo se na izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, popularno prozvanom “lex Boras” ili “lex Barišić”. U povjerenstvu koje je radilo na izmjenama i dopunama, sjedio je i rektor Damir Boras, a prijedlog povjerenstva koji je upućen na javno savjetovanje nije sadržavao izmjene članka 113. koji se odnosi na upravni nadzor Ministarstva nad sveučilištima.
Donošenje Zakona nakon javne je rasprave obustavljeno, već u vrijeme kada je u Ministarstvu bila Blaženka Divjak. To je učinjeno s obrazloženjem da je “potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava”.
Isto tako, rektor Damir Boras je uz pomoć navodnog upravnog nadzora MZO-a raspustio Studentski zbor Filozofskog fakulteta u Zagrebu, u trenutku kada je ministar bio Predrag Šustar. Rektoru, čini se, upravni nadzor u postizanju njegovih ciljeva nije bio sporan niti suprotan Ustavu.
Treća ustavna tužba rektora Borasa
Od dolaska na funkciju rektora zagrebačkog sveučilišta, ovo je treća ustavna tužba koju Damir Boras podnosi. Prvom iz siječnja 2016. godine, tražio je ukidanje Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru, pozivajući se na Ustavom određenu autonomiju sveučilišta. Ustavni sud nije ukinuo Zakon, odlučio je da su potrebne izmjene Zakona o HKO-u i regulacija pristupa doktorskoj razini HKO-a. U drugom slučaju, Boras je podnio ustavnu tužbu u listopadu 2016. godine vezano za izmjene i dopune Etičkog kodeksa Odbora za etiku u znanosti i visokom obrazovanju, također se pozivajući na autonomiju sveučilišta definiranu Ustavom.
Boras je podnio ustavnu tužbu s tezom da si je saborski Odbor za etiku nezakonito proširio ovlasti, uvevši hijerarhijski red postupanja pri utvrđivaju mogućih kršenja Kodeksa. Podsjetimo, riječ je o Odboru koji je donio mišljenje kako je bivši ministar Pavo Barišić plagirao u jednom od svojih znanstvenih radova.
U oba slučaja Ustavni sud odlučivao je u korist Sveučilišta u Zagrebu.
[scribd id=366381172 key=key-dJnXot0f44dFXFp3uP7A mode=scroll]
