[FOTO] Kroz knjižnicu ovog zagrebačkog fakulteta dnevno prođe preko 2.000 ljudi
Da zidovi knjižnice Ekonomskog fakulteta u Zagrebu tijekom preuređenja ne ostanu sasvim bijeli, prodekan Ekonomskog fakuleta Jurica Pavičić, potaknuo je ideju da se unutar nje oslika i jedan grafit. Unajmljen je jedan od najpoznatijih hrvatskih grafitera Slaven Lunar Kosanović, koji je uz znatiželjne poglede studenata izradio Saturnov sustav, unutar kojeg se nalazi i 29 mečaka, koje su njegov svojevrsni potpis. Inače senzorski brojač dnevno u ovoj knjižnici zabilježi preko 2.000 ulaza, a o broju svezaka, uvjetima korištenja i drugim detaljima više nam je rekla voditeljica Zrinka Udiljak Bugarinovski.
Galerija 12 Fotografija
Otvori
Od 1987. godine i Univerzijade u Zagrebu, u novom dijelu Ekonomskog fakulteta, smještena je knjižnica čije usluge koriste ne samo profesori i studenti te ustanove, nego brojni znanstvenici, mediji pa i parlamenti Hrvatske i susjednih zemalja. Nakon 28 godina, opet znakovito uoči takozvane Europske univerzijade koja predstoji, otvorena je knjižnica u svom preuređenom izdanju.
Ima više od 11 tisuća aktivnih korisnika te oko 133 tisuće svezaka knjiga
Uz Ekonomski fakultet u Zagrebu koji je danas obilježio 95. obljetnicu i knjižnica unutar njega podičila se istim rođendanom.
– Trenutno u knjižnici imamo više od 11 tisuća aktivnih korisnika i prema senzorskom brojaču na vratima, najsvježiji podaci pokazuju da dnevni protok kroz vrata prelazi 2.000. Dakle posjećenost je jako velika, prostor je vrlo iskorišten i praktički je u socijalnom, informacijskom i kulturnom smisluje onda središte i srce ovog fakulteta, objašnjava nam voditeljica knjižničko-dokumentacijskog centra Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Zrinka Udiljak Bugarinovski.
Obzirom kako nakon rekonstrukcije ovaj prostor izgleda, posjećenost bi mogla i rasti, a svakako se nameću i drugi bitni razlozi za njeno korištenje.
– Imamo oko 133 tisuće svezaka knjiga. Što se tiče časopisa, već par godina nemamo ih u tiskanom obliku, već smo se preorijentirali na baze podataka, a isto tako smo prošle godine nabavili prvu bazu e-knjiga. Točnije 17 tisuća e-knjiga iz područja ekonomije. Znači pratimo potrebe digitalizacije i zajednice u kojoj jesmo, dodaje voditeljica knjižnice.
Prioritet su studenti fakulteta. ali knjižničke resurse mogu koristiti i drugi
Obzirom da je ovo fakultetska knjižnica, prvenstvo kao korisnici imaju studenti fakulteta, no njene resurse te ukupno 1.935 kvadrata prostora mogu i koriste i drugi.
– Ona je prvenstveno namijenjena studentima Ekonomskog fakulteta. Međutim kako nalaže Zakon o knjižnicama, mi smo otvoreni za goste iz cijelog svijeta. I ovu knjižnicu zaista koriste, ljudi iz više zemalja, koji dolaze ili u svojstvu gosta ili putem međuknjižnične posudbe. Prioritet imaju naši studenti i oni ne plaćaju nikakve članarine. Svojim upisom automatski postaju članovi knjižnice. Ono što me posebno veseli je stalni porast korisnika studenata s invalideitetom pa je knjižnica kroz projektna sredstva, prošle godine nabavila i opremu za njih. Nabavila uređaje za slijepe i slabovidne osobe, a prilagodili smo i dio knjižnice za osobe koje se kreću uz pomoć kolica tako da je i njima omogućen pristup i korištenje svih resursa ove knjižnice, rekla nam je Udiljak Bugarinovski.
Studenti s drugih fakulteta koji žele koristiti usluge ove knjižnice imaju mogućnost dnevne, tjedne i mjesečne registracije te članstva.
– U principu najčešće imamo u gostima znanstvenike drugih institucija ili one koji za potrebe doktorskih disertacija trebaju materijale. Uz to usluge knjižnice koriste i televizije pa čak i parlamenti susjednih država, obrazlaže voditeljica.
Bijelu knjižnicu upotpunio grafit poznatog umjetnika
Spomenuto preuređenje odlučili su upotpuniti i daškom ulične umjetnosti. Po ideji prodekana Pavičića.
– On je došao na ideju. Gledali smo bijelu knjižnicu i razmišljali da bi bilo dobro dodati neke boje pa je tako došao grafit. Ono što je lijepo u toj priči za grafitom je što su studenti gledali Lunara dok ga je radio te je to bio odmor za dušu i oči.
Na grafitu je Saturnov sustav, koji je autor izrazio kroz likove koji njega označavaju to jest mačke odnosno grafiterov svojevrsni potpis, za kraj nam je proces oslikavanja opisala Zrinka Udiljak Bugarinovski.
U fotogaleriji pogledajte kako izgleda grafit, ali i ostali dijelovi knjižnice.
