Hrvatski studiji meka za (auto)plagijatore: Filozof s mišljenjem o plagijatu došao na mjesto svog prijavitelja
Kadrovska križaljka na Hrvatskim studijima s početkom akademske godine valom je zapošljavanja popunjena novim imenima, od kojih su neka prilično sporna. Tako je na HS-u zaposlen autoplagijator Mislav Kukoč, koji je dodatno honoriran pozicijama predstojnika Odsjeka za filozofiju te povjerenika za doktorske studije na HS-u. Osim Kukoča, i novi vanjski suradnik Odsjeka za filozofiju Zdravko Radman na HS dolazi s mišljenjem Odbora za etiku o plagijatu, i to iz 2010. godine. Dodatna nevjerojatnost je i podatak o tome da je Radman došao na HS predavati kolegij umjesto jednog od svojih prijavitelja kojem nije produžen ugovor. Mišljenja Odbora za etiku o (auto)plagijatima nikako ne sprečavaju Hrvatske studije da angažiraju sporne nastavnike. Štoviše, čini se kako su mišljenja Odbora o (auto)plagijatima po novome dodatna, poželjna kvalifikacija za radno mjesto ili vanjsku suradnju na Hrvatskim studijima.
Filozofija jezika kolegij je preddiplomskog studija na Hrvatskim studijima, izvodi se izborno na studijima Komunikologije, Kroatologije, Povijesti, Psihologije i Sociologije te obavezno na studiju Filozofije. Zaključno s proteklom akademskom godinom, nositelj kolegija bio je vanjski suradnik Davor Pećnjak, inače zaposlenik Instituta za filozofiju u Zagrebu. Pećnjaku je istekao ugovor o vanjskoj suradnji i potom nije produžen, a kao novi vanjski suradnik i nositelj kolegija Filozofija jezika, angažiran je 66-godišnji Zdravko Radman, također zaposlenik Instituta za filozofiju.
Sedam filozofa s tri institucije podnijeli prijavu protiv Radmana
Kadrovski podatak o promjeni nositelja spomenutog kolegija dobiva na zanimljivosti pogledom unatrag, u 2009. godinu kada je Odbor za etiku u znanosti i visokom obrazovanju donio mišljenje o prijavi protiv djelatnika Instituta za filozofiju Zdravka Radmana.
Jednoglasno mišljenje Odbora za etiku o kršenju odredaba o plagiranju u slučaju Zdravka Radmana
– Nakon detaljne raščlambe dokumenata (…) razvidno je da iako blisko tematski povezani, dr.sc. Zdravko Radman u svojem članku niti na koji način ne spominje članak za kojeg sam priznaje da mu je koristio kao radni materijal. Između ova dva članka postoji značajna podudarnost u jezičnom stilu, izričaju, redoslijedu izložene rasprave te istovjetnosti tiskarskih i faktografskih pogrešaka, koja prelazi pitanje tek ispravnog citiranja, tj. navođenja literaturnih izvora, stoji u mišljenju Odbora za etiku.
Znanstvenik prijavljen za plagijat, s mišljenjem Odbora za etiku o plagijatu, angažiran na mjesto jednog od svojih prijavitelja
Prema Etičkom kodeksu Odbora za etiku u znanosti i visokom obrazovanju (spomenuti članak 8. točka 3.), plagiranje je ‘prepisivanje ili preuzimanje ideja, misli, riječi i rezultata drugih autora i prikazivanje kao svojih ili novih; u obzir je potrebno uzeti i pravila, tj. posebnosti pojedinih akademskih disciplina vezana uz konvenciju, stil i očekivanja načina citiranja objavljenih djela’.
Dakle, u navedenom slučaju Zdravka Radmana utvrđeno je kršenje odredbi Kodeksa vezanih uz plagiranje. Gledano u današnjem kontekstu, prijavljeni Zdravko Radman, koji je plagirao u svome članku, nedavno je na Hrvatskim studijima kao nositelj preuzeo kolegij jednog od svojih prijavitelja, Davora Pećnjaka. Situacija je to koja je na Sveučilištu u Zagrebu očito moguća i napose, potpuno prihvatljiva.
Prije Odbora za etiku, dva tijela nisu uspjela na zadovoljavajuć način donijeti stav i odluku o sumnji u plagiranje Z. Radmana
U obrazloženju mišljenja, Odbor za etiku ističe kako je prijava protiv Radmana još 2007. bila na dnevnom redu Znanstvenog vijeća Instituta za filozofiju, no da se Vijeće nije uspjelo dogovoriti kako istražiti navode u optužbi. Štoviše, dio prijavitelja istodobno je bilo zaposleno na Institutu pa Odbor zaključuje da je Znanstveno vijeće Instituta službeno postupilo ispravno.
Sastav Odbora za etiku u znanosti i visokom obrazovanju koji je donio mišljenje
U trenutku jednoglasnog donošenja mišljenja o plagijatu Zdravka Radmana (23. studenog 2009.), sastav Odbora za etiku u znanosti i visokom obrazovanju činili su: doc.dr.sc. Lidija Bilić-Zulle (Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci), prof.dr.sc. Julijan Dobrinić (Tehnički fakultet Sveučilišta u Rijeci), dr.sc. Zorica Jurković, znanstveni savjetnik (Hrvatska agencija za hranu, Osijek), doc.dr.sc. Vedran Katavić (Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, predsjednik), prof.dr.sc. Marko Petrak (Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, zamjenik predsjednika), akademik Nikša Stančić, red.prof. u m. (Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu), prof.dr.sc. Ivana Weygand-Đurašević (Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu) i prof.dr.sc. Daniela Živković (Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu). Vedran Katavić, kao predsjednik Odbora, potpisuje mišljenje o slučaju Zdravka Radmana.
