‘Lex Boras’ ipak neće zaživjeti: Ministarstvo obustavilo izmjene i dopune Zakona o znanosti
Kontroverzne izmjene Zakona o znanosti, inače poznate pod nazivom ‘Lex Boras’, ipak neće stupiti na snagu. Ministarstvo znanosti i obrazovanja danas je obavijestilo javnost da obustavlja postupak donošenja novog Zakona. To su objavili na stranicama eSavjetovanja, nakon što je na istima provedena jednomjesečna javna rasprava iz koje su zaključili da treba provesti dodatnu kvalitativnu analizu. Podsjetimo, izmjene Zakona o znanosti svoj su popularni nadimak ‘Lex Boras’ dobile upravo zbog kontroverznog ozakonjivanja nezakonitih odluka pojedinih rektora, kao i činjenice da su pretpostavljale pogodovanje znanstvenicima i nastavnicima koji imaju više od 65 godina.
Rektor Damir Boras Ilustracija: srednja.hr
Obustavljeno je donošenje izmjena i dopuna Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju. Obavijest o tome danas je objavilo Ministarstvo znanosti i obrazovanja putem eSavjetovanja gdje se do prije mjesec dana provodila javna rasprava glede navedenih izmjena. Cijelu obavijest možete pronaći na stranici eSavjetovanja u desnom stupcu ispod kartice ‘odgovor’.
– Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopuna Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja, stoji u obavijesti MZO-a.
‘Potrebno je provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir’
Ministarstvo, u objašnjenju obustave donošenja novog Zakona, navodi potrebu za dodatnom kvalitativnom analizom potreba znanosti i visokog obrazovanja. Nakon toga oblikovat će zakonodavni okvir utemeljen na rezultatima analize.
– Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama, zaključak je obavijesti MZO-a u vezi obustave donošenja Zakona.
Obustavljeni Zakon o znanosti bio je poznat po pretpostavci ozakonjivanja nezakonitih odluka i pogodovanja djelatnicima koji su stariji od 65 godina
Podsjetimo, nacrt izmjena i dopuna Zakon o znanosti, tzv. ‘Lex Boras’ u javnost je procurio sredinom svibnja. Već tada su se mogla čuti brojna negodovanja članova akademske zajednice zbog spornih dijelova koji su (slučajno) išli na ruku pojedinim akterima – zagrebačkom rektoru Damiru Borasu, tadašnjem ministru Pavi Barišiću, ali i svim djelatnicima koji imaju više od 65 godina.
Među najspornijim dijelovima zamišljenih izmjena bile su one koje su pretpostavljale ozakonjivanje nezakonitih odluka rektora Borasa. Tako je došlo do ‘retuširanja’ rektorovih ovlasti i promjene definicije Sveučilišnog odjela. Osim toga, tu se potkrala i promjena uvjeta za nastavak rada nakon 65. godine života, a prema novome, dekani i rektori za nastavak rada ne bi trebali nikakvo posebno produljenje ugovora o radu. Baš zbog toga, ovaj se zakon i naziva ‘Lex Boras’.
I ministar Barišić našao se u još jednom, doduše manje poznatom, pseudonimu Zakona o znanosti. Nazivali su ga, dakle, i ‘Lex Barišić’ zbog izmjena uvjeta uslijed kojih se znanstveniku može oduzeti znanstveno zvanje. Podsjetimo, Barišića su prijavili za plagijat, a potom i za autoplagijat Sveučilištu u Augsburgu na kojem je doktorirao. Obustavljeni Zakon, kako su neki smatrali, pokušavao je osigurati doktorat ministra Barišića bez obzira pokaže li istraga matičnog mu Sveučilišta da je počinio autoplagijat ili ne.
Detaljnu analizu sada obustavljenih izmjena Zakona o znanosti možete pročitati ovdje.
